Poštarina plaćena u gotovu. Br. 4. DUBROVNIK, 24. januara 1927. Gdo. XI. ie Narodni Hena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. U gradu Dubrovniku : i Inž. Kolumbić Izlazi svakog Utornika. Pojedini broj 1:50 Din. Sjajna pobjeda hrvatstva u dabra Rezultat izbora za Oblasne skupštine dne 23. Januara 1927. Upisanih 2934, glasovalo 1620. (U zaporkama su rezultati izbora za narodnu skupštinu 8. II. 1925.) Složni Hrvati U srezu Dubrovačkom : Upisanih 8687, glasovalo 4636. Dr. Saraca Dr. Vidcević St. Bjelovučić 2150 | FHI$S i HRS Davidović PP Federalisti Jubrovnik I 287 (2194-20) 29 (80) 215 (188) 21 \ š 1 272 (2138+ 12) 42 (105) 168 (137) 22 III 302 (254-119) 45 (115) 193 (163) 24 Jubrovnik: 861 (686151) 116 (300) 576 (489) 67 HSS HPS Prama tomu za grad Dubrovnik izabran je g. Frano inž. Kolumbić). 1798 693 za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik Vlasnik - izdavač - urednik: Antun FI& — Dubrovnik, vačkoj oblasti Srez Metković Upisano 4282 glasovalo 2783 PP Disidenti HSS 390 148 Davidović 95 Prama tomu oba mandata dobili složni Hrvati. Srez Makarska Upisano 9415 glasovalo 4261 PP i Davidović 885 P. Antičić 175 Zmljor. i Rad. 710 Prama tomu sva tri mandata dobiše HSS, je nijedna od ostalih lista nije dobila 2|8 količnika, koji je iznosio 1420. U Dalmaciji: Grad Split: PP 1, Komunisti 1, Trumbić 1. Kotar Split: Radić 3, Trumbić 4, Disidenti HSS 2, Pribićević 1, Kotar Sinj: Radić 3, HPS 1, Pribićević 1, Radikali 1. Imotski: Radić 4 (jedan se po izborima proglasio disidentom). Šibenik: Radić 2, Disidenti HSS 1, Radikali 1, Pribićević 1, Zemljoradnici 1. Radikali 1, 1 HPS ili Pribićević. U Hercegovini: Mostar: Radikali 1, Demokratska Zajednica 1 "Ljubuški : Radić 2, H.P.S. porasla za 70% 1 (dvojben). Dobar uspjeh Hrv. Pučke Stranke u Dalmaciji. Federalisti Radićevci Davidovićevci H. Pučka Str. = PP = Republ. Sruž 12 = 300 (291) 31 (75) 22 (15) 170 (149) 30 (2) Mandaljena 16 263 (434) = 30 (53) 16 (14) 16 41 (19) Gavlat 4 1206 (304) = 2 (27) 7 (8 1211285) 4 1 E žilipi 92 265 (523) 22 (41) 31 (10) 105 (65) 2 Q) Davidović 1. Sruda 6 255 (502) 38 (35) 43 (21) 40. (9) 18. (1) ločice 19 128 (334) 14 (31), 68 (19) — (43) 25 (0) : te 33 113 (336) = 33 (40) 17 (16) 18 (41) 2 (3) Orašac Ia ZO 28 9 (6) 64 (87) 6 (Q ž E 4 186 0250) 1 (19) 24 21) 46 (86) 1 (4) vopud 5 15 (38) 5 (12) 6 (2) 7 0 8 (U) , Knin: Radić 2, ši 1 48 (103) 27 (25) 27 (DO 16:9. 1 (0) lano 76 49 (189) 12 (30) 15 Q 19 (9) 2 Q) ie 376 18 624) — (2) 5 (2) 114 (93). 7.4) okovljani 299 45 (422) 38 (63) iG Pa LO birao 5. 156 (210) — 36 (47) 3 (2) 70 (103) 9 (U) i 895 2134(4733) 291(521) 294(141) 857 155 (44) i Prama ovomu u dubrovačkom srezu sva tri mandata dobila je HSS, jer li jedna od ostalih stranaka nije dobila %/a količnika, koji je iznašao 1575 glasova. U ovim oblasnim izborima HPS ojačala je za 150“ U Splitskom kotaru palo je za HPS preko 800 glasova Ali moramo konstatovati činjenicu, da dok sve prijašnje stranke pokazuju u Sinjskom » 9 » » 1900, veći ili manji nazadak HPS pokazuje u ovim izborima za oblast dubrovačku u Imotskom S a : 5 800 =, doe porast od 100%, dok je u čitavoj Dalmaciji porast od 150%, kako u Šibenskom , 3 e = 9857 vješćujemo na drugom mjestu. u Kninskom E : 5 100 Srez Korčula u Makarskom , NG $ 603 Upisanih 5885 glasovalo 2991 u Benkovačkom , $ : z 600 8 HRSS HSS EBE Davidović u Biograd-Preko, : S = do 800. ,, Bjelovučić Zarnečić u Hvarskom ;, E 3 260 511 1464 797 219 u Bračkom » po» » 207 Prama tomu dobiše bez količnika po jednoga HSS i PP. u Krčkom : » o o RES Varoš Blato u Dubrovačkom ,, S 5 3 204 Upisano 2394 glasovalo 1017 u gradu Splitu ,, aoČa So i ON u , Šibeniku ,, SANS ja 904. HSS Franulović Radikali ERO a: a : 127 15 871 O nekim biralištima nije se moglo dobiti tačne rezultate, ali se imože bez pretjeranosti kazati, da je HPS u Dalmaciji dobila do 10.000 glasova i time je Prama tomu dobili Radikali 1 (Joak. Kunjašić). za buduće državne izbore nada u još bolji uspjeh na solidnoj podlozi. sva 4 mjeseca (Januar, April, Jul i Oktobar) po3l dan; gorijanski kalendar, Bol iko potrebit i jedini naj- Nov plan za reformu kalendara. u drugom sva 4 (Februar, Maj, August i Novembar) _ bolji, Nova bi kalendarska reforma podigla čitavu zbrku O reformi se je kalendara, osobito poslije rata, Po 30 dana, a u trećem samo prvi itreći mjesec (Mart megju narodima, jer je apsolutno isključeno, da bi je poslij MI ! si eć mnogo govorilo i pisalo, pa nije čudo, što o tome i Septembar) stalno po 30 dana, dok drugi (Jun) ima svi jednoglasno poprimili. Koji pak razlozi mogu da g pa nij ; P . e e i ] g s eć ima čitav snop prijedloga i planova s čitavom lite- u pristupuoj godini 31, u običnoj 30. Zadtifi mjesecu vojuju za bilo koju reformu kalendara ? Svi se ti raz- turom kritičnih razlaganja za iproti jednoj ili drugoj formi. Nedavno je Nijemac Hermann Rese u nakladi njižare F. A. Lattmann u Goslaru (centralna Pruska), z saradnju admiralitetskog savjetnika prof. Dra Kap- pena, izdao brošuru pod naslovom ,Die internationale alenderreform“, u kojoj je iznio još jedan svoj pri- dlog. Za orijentaciju svojih čitatelja izložit ćemo u kratko njegov sadržaj : I. Svaki datum pada svake godine u isti sedmični an. II. Svaka se godina uvijek počinje s nedjeljom a ivršava subotom. Ill. Svaka se trećina godine počinje svršava sa cijelom radnem sedmicom. IV. Svaki mje- ec ima redovito 26 radnih dana. V. U ovoj reformi hema nijednog mjeseca sa 32 dana i nema datuma 0 \uništica). VI. Godina se dijeli u tri perijode od četiri njeseca, koje se zovu kvartali. U prvom kvartalu imaju godini (Decembar) nosi 31 dan, ali se broji samo 30 dana; zadnji je samo ,zaključni dan godine“ i nema sedmičnoga imena. VII. Uskrs je uvijek 8. Aprila_i prama tomu dosadašnji ,pomični blagdani“ nijesu više pomični, nego stalni. Auktor ove reforme.Rese cijeni, da je godina 1928. najpodesnija, za početak tog novog kalendara, jer ima Uskrs 8. Aprila, a ktomu je i pristupna. Ostavimo sa strane njegovu tvrdnju, da u ovoj reformi nema datuma 0 (ništica), a tamo je svaki 31. Decembra ništica, jer nema imena i ne broji se. Osvr- nimo se u par riječi na samu stvar. Poznato je, kako svaka ozbiljna reforma, koja ne pogoduje ljudskim strastima ili hirovima budalaste mode, teško sebi krči put u svijetu. Suvišno je isticati, koliko je vjekova prešlo, dok je većina kulturnih naroda poprimila gre- lozi mogu svesti u dvije riječi: tačnost i praktičnost. Pe našemu skromnomu mnijenju jedina bi tačnost opravdala uvagjanje nekakve reforme i s tim spojene sporove, zbrke i nesuglasice. Nu nijedan od modernih predloga kalendarske reforme, pa ni ovaj Reseov, ne počiva na želji ili potrebi tačnijeg brojenja vremena, nego samo ma praktičnosti. Je li pak sama praktičnost dovoljno jak razlog, da se uvagjanjem novotarija uvedu nove bespotrebne trzavice ? Cijenimo, da nije. Ako se ide za tim, da pomični blagdani“ postanu stalnim, može se lako odrediti, da se Uskrs stalno slavi svake godine u prvu nedjelju Aprila,\a sve je drugo suvišno. Ko ima volje da radi, radit će i bez praktičnih reforma, a lijenčine neće doista potaknuti na rad simetrija u radnim sedmicama i padanje svakog datuma u isti sedmični dan. =