Poštarina plaćena u gotovu.

 

DUBROVNIK, 22. februara 1927.

God. IX.

 

Narod

na

 

 

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.

tena je listu 5. Din, mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.

Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.

 

za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik

urednik :
Antun F1& —

Vlasnik - izdavač -
Dubrovnik,

 

astanak pokrajinske uprave HPS.

Utorak, dne 15. o. mj. održan je u Splitu sasta-
ik članova Pokrajinske Uprave HPS za Dalmaciju
sastanak kotarskih tajnika stranke. Zastupani su bili
oro svi kotarevi.

Na sastanku, koji je potrajao čitav dan, iznesen

iscrpljiv izvještaj o stanju stranke u pokrajini. Kon-
atovan je porast stranke koliko u broju organizacija
iko u broju onih pučana, osobito seljaka, koji za
anku oduševljeno rade. Pozdravljeno je njihovo živo
egnuće oko okupljanja u redove HPS onog pučan-
a Dalmacije, koje je počelo da uvigja, kako politika
epana Radića ne predstavlja otpornu snagu Hivatstva,
u vjerskom pogledu jasno ističe protukatoličke težnje,
Sastanak se pozabavio sa nekim internim pitanjima
tanke. Prihvaćen je nacrt za daljnji organizacijoni
te za prikupljanje potrebitih za to sredstava. De-
ljno izragjeni planovi u tom pogledu bit će dostav-
ni svim kotarskim organizacijama.
Prigodom debate o političkom položaju naglašena
samostalnost organizacije HPS, dok će Pokrajinska
rava preko vodstva stranke i unapred nastojati, da
ma snazi kojom raspolaže zaštićuje nacijonalne,
turne i gospodarske potrebe koli čitavoga naroda
pojedinaca.

U smislu svog autonomističkog programa HPS
i u sjedinjenju obiju dalmatinskih oblasti jedan ko-

k ostvarenju vjekovne težnje dalmatinskih Hrvata
sjedinjenje s banovinskom Hrvatskom.

Posebna se je pažnja na sastanku posvetila teš-

privrednoj krizi, koju osobito teško osjeća dalma-
ki težak. Izmegju ostalih stvoren je zaključak, da
posije proti taksi na maloprodaju vina, a
dravljeno je nastojanje SLS. da se ukine carina
uvoz onih predmeta, koji su neophodno potrebiti
dalmatinsku poljoprivredu, kao što su sumpor,
ca itd.
| Konstatovana je žalosna činjenica, da se pitanje
Zv. agrarne reforme nalazi još uvijek u kaotičnom
ju na štetu koli težaka toli posjednika. Još uvijek
je sa strane države reparirana teška krivica madlež-

vlasti, što je svojedobno Dr. Dulibiću bilo obe-
to učiniti.

| Ovaj je sastanak od velike važnosti za daljnji
oj HPS u pokrajini, kako će, nadamo se, to po-
ti bliža budućnost.

Pokrajinska Uprava apelira na sve pristaše i su-
jenike, da je pomognu u izvagjanju zaključaka.

 

 

je sa Slavenskom Bankom ?

Zadnjih su dana neki vjerovnici Slavenske Banke
dnijeli prijavu Kr. Sudbenom stolu u Zagrebu 8 fe-
tara 1927., koja je ovih dana odštampana u obliku
ošure, a iznosi 538 stranice običnog formata. U pri-

se u prvom redu ističe, da ne može biti govora

ečaju Slav. Banke, a da se istodobno ne otvori

j nad Trbovljem, moćnom Linderbankom i tvrtkom
jatzi. U daljnjem obrazloženju prijavljenici dokazuju
jenicama, da vjerovnici Slav. Banke ne mogu izgu-

svoje pologe, jer bi to značilo isto, što i izgubiti
a kasi Trbovlja. Stečaj dakle Slav. banke znači
čaj Trbovlja i od toga časa ono nosi punu odgo-
ost za sve dogagjaje skopčane sa Slav. bankom.

Logičnim dedukcijama prijavljenici dokazuju, da
V. banka nije pasivna i ona je u stanju da plati

e vjerovnike. Njena pasivnost nastaje tek onda, kad

ini vlasnici, upravljači i isključivi gospodari (Tr-

lje-L&nderbanka) svoje vlastite gubitke u tom svom
stitem preduzeću prikažu kao tražbine i kad još
omu za pokriće tih svojih gubitaka uzmu u sebi u
mi tobožnjeg zaloga skoro polovinu aktivne imo-
e tog preduzeća.

Radi toga vjerovnici traže, da kaznena zabrana

ra cjelokupno dugovno stanje Slav. banke, zabi-
Dom na nekretninama Trbovlja i Linderbanke. To
mjere, koje su i zakonom predvigjene, pa se kazre-

postupku imaju podvrći upravnog i nadzornog

odbora i Trbovlja i L4nderbanke, a odštetu imaju pla-
titi ta fizička lica sa svojim društvima solidarno.

Na osnovu pomenute prijave, sudbeni je stol u
Zagrebu odmah delegirao dva suca, koji su pregledali
stanje Slav. banke, Prema prispjeloj brzojavnoj obavi-
jesti, nadležni je sud odgodio odsvojnu zabranu za
još jedan mjesec dana.

Dosadašnji sekvestar Dragutin Bašić riješen je
dužnosti sekvestra, a na njegovo mjesto postavljen je
Dr. Aleksandar Horvat, advokat u Zagrebu.

Sudbena komisija, koja vodi očevid na vještacima,
izgleda da će sada doći do efikasnijih mjera proti od-
govornim faktorima. Takogjer je poduzeta i kolektivna
kaznena prijava proti članova uprave, pak je na temelju
iste državno odvjetništvo u Zagrebu odredilo i kaznenu
istragu osim civilne odnosno stečajne, pak je radi toga
i otvor stečaja odgogjen na mjesec dana.

Kako smo već javili u našem listu, u Ljubljani
je još prije organizovan posebni komitet vjerovnika,
koji raprezentira oko 70 milijuna dinara.

Sad bi trebalo, da se vjerovnici Ljubljane i Za-
greba složno traže, da ne dogje do stečaja, već da
uprava Slav. banke, L4nderbanke i Trbovlja zagaran-
tiraju, da će vjerovnicima isplatiti odgovarajuću svotu.
Općenito se maime drži, ako dogje do stečaja, da vje-
rovnici neće primiti više od 50%, a kod tihe likvida-
cije ima nade, da bi manji ulagači do 50.000 Din.
mogli biti potpuno namireni.

 

Pismo iz Zagreba.
(Naše posebno izvješće.)

Politička slika. Izbori su za oblasne skupštine
izvršeni, Pitali se ljudi, što će nam ti izbori i te skup-
štine. Sjećaju se još iz predratnih vremena, kako su
žup. skupštine bile bespredmetne. A danas se pogo-
tove skeptično gleda na te buduće skupštine, jer se
ne zna, koji im je djelokrug i koji će opseg vlasti
imati, kraj današnjeg centralizma, koji je gori nego
Bachov ili Kuenova samovolja. Sigurno je, da se do
40 milijuna potrošilo na te izbore samo zato, da se
vidi raspoloženje naroda prema pojedinim, a dakako
ponajviše prema radikalnoj stranci. Narod je najbolje
pokazao, što o današnjoj politici misli, kad se u po-
lovini abstinirao od izbora, a vlastodršci su pokazali,
što misle svojim nečuvenim terorom u Vojvodini, Bosni,
Hercegovini, Dalmaciji i drugdje, po nesrbijanskim kra-
jevima Jugoslavije.

Svojom je abstinencijom pokazalo pola naroda
i više nego se očekivalo, pokazalo je da u ovakvim
prilikama ne nalazi za vrijedno ni sudjelovati u izbo-
rima, koji su ne samo formalnost kod nas, nego i iz-
vrgavanje, da najpošteniji Hrvat ili uopće nesrbin do-
bije batina i ozljeda, progona i drugih nedaća, koje
se ne mogu ni pomisliti u kulturnoj državi ili uopće
u Evropi nego samo u Turskoj gdje čovjek može na-
stradati, što neće n., pr. da nosi šešir.

Je li ta apstinencija rezignacija ili apatija ? Apa-
tija možda jest na metode ali rezignacija nije. To je
stanje slično onome za bivše Austrougarske, kad se u
Hrvatskoj svake po godine provodili izbori, da se na-
rod izmuči i da se izaberu vlastodršcima povoljne
kreature. Narod je, naoko izmučen tim metodama, sve
više mrzio strane režime, koji su ga tako omalovaža-
vali, ali je danom prvom zgodom odlučno pokazao,
što misli i učinio je ozbiljan potez, kojemu su zadnja
tačka bili zeleni kaderi, taj smrtni udarac madžarskoj
i magjaronskoj politici i svakom tugjinskom režimu
kod nas... Pak ako se i danas misli, da će se po-
goršanim tursko-balkanskim metodama što u Hrvata i
nesrba u SHS postići, vara se ljuto i neka se ne čudi
nitko, ako se doživi razočaranje, kako su ga doživjeli
i prijašnji vlastodršci. Pred ratom se moglo u narodu
duže vrijeme ovako postupati, jer su u Evropi i druk-
čije sile nad potlačenim narodima gospodarile, danas
je to nemoguće, jer je cijela Europa drukčije sastav-
ljena, a mali su narodi došli takogjer do svoga zna-
čenja i izražaja. :

Kod nas se silom hoće, da jedan dio hegemoni-
stički vlada nad svima drugima. Potpuna madžarska

 

nepodmošljivost i tursko nerazumijevanje. Narodu se
— takogjer i inteligentu — gade metode, kako su se
izbori provodili u Vojvodini itd. Sve se pita, pak zar
je to ustavnost, parlamentarizam itd. Kako se može
žandarska batina i kundak identificirati sa slobodom
bacanja kuglice u kutiju ?! — I najmirniji postaje ne-
miran i najoduševljeniji postaje nepomirljiv prema ta-
kovom shvaćanju izrazaja volje naroda. Sva se naša
nesrpska javnost sve više približuje ovoj grupi svjet-
skih naučenjaka, koji uspješno tvrde, da se parlamen-
tarizam izrodio i preživio, pak da treba tražiti druge
načine, kako će se izraziti prava volja naroda, jer da-
našnji mu način donosi samo zlo. Neka paze pozvani,
da ne izazovu metode od g. 1789. ili od g. 1918...
To iskreno nitko pametan ne želi, ali ako se bude
ovako, kao do sada radilo, neće se izbjeći.

Istina, u Srbiji se uvijek stranački posmatrale po-
litičke prilike i državne potrebe. Vlade se poput mu-
šica ujutro ragjale, a uveče umirale. Kulturni se narod
ne može na to naučiti, pak ni ljudi naših krajeva neće
to više, što ih se hoće na to zlostavljanjem da priuči.
Narod želi mirno raditi na svom socijalnom razvoju,
hoće da napreduje gospodarski, a ne želi ovakvih po-
litičkih trzavica, koje svemu škode. Zato ono javno
negodovanje i prijezir prema današnjim vremenima,
kojemu je apstinencija najbolji tumač. x.

Taksa na maloprodaju vina.

Od pamtivijeka je naš težak prodavao svoj proi-
zvod vina na malo u vlastitoj konobi, a da nije trebalo
obrtne dozvole za to, niti je bio podvržen plaćanju
naročite državne dažbine.

Novi zakon o taksama iz godine 1923., u Br.
62. Tarife, odregjuje naplaćivanje takse za radnje, koje
imadu pravo točenja pića. Ove odredbe nijesu dale
povoda takvom tumačenju, da bi se mogle odnositi i
na prelaznu, kratkotrajnu maloprodaju vina vlastitoga
proizvoda u Dalmaciji. Naši težaci su prodavali i dalje
svoje malene količine ma malo po starim propisima.
Tek krajem 1925. finansijski organi počeli su da tak-
siraju po Tarif. Br. 62 ove maloprodaje, da udaraju
novčane kazne. Narod je ustao proti tomu, svijestan,
da te ogromne takse nije u mogućnosti, da plati;
svijestan, da zakon tereti samo obrte, koji vrše trajou
djelatnost, a ne može da ima u vidu prelaznu težačku
maloprodaju, koja traje par dana u godini.

U Nedjelju 13. o. mj. održan je u Šibeniku zbor
od preko 7.000 vinogradara proti ovim taksama, te je
donio ovaj zaključak:

»Vinogradari cijele Dalmacije, okupljeni na javnoj
skupštini u Šibeniku 13. veljače, da vijećaju o teškom
teretu, koji ih tišti primjenom tarifskog broja 62 zakona
o taksama, koja im nameće dužnost plaćanja dažbine
na točenje na malo vlastitoga vina, predlažu: 1.) da
se taj tarifni broj 62 zakona o taksama ukine i stim
barem donekle olakša nepodnošljivu vinsku krizu,
koja teško tišti cijelo pučanstvo Dalmacije, koje ni
nema drugih proizvoda osim vina; 2.) odlučuju da se
putem naročitog odaslanstva preda Ministarskom Sa-
vjetu obrazložena predstavka o tom pitanju i da se
isto odaslanstvo zauzme kod svih nadležnih faktora
za ukinuće rećene tarifske stavke i oproštenje svih do
sada udarenih globa“. — Ovom su se koraku pridru-
žile sve dalmatinsk općine.

 

Iz katoličkog života u Beogradu.
(Od našeg beogradskog izvjestitelja).

PAPIN DAN proslavio se veoma svečano i velikim
učešćem beogr. katolika. U subotu na 12. febr. Apo-
stolska Nuncijatura bila je preko cijelog dana brojne
posjećena od katolika a i pravoslavnih, koji su dola+
zili da Preuzv. g. Nunciju, kao delegatu sv. Oca u
Jugoslaviji, izraze svoju čestitku i svoje poklone pri-
godom pete godišnjice krunisanja slavno vladajućeg
pape Pija XI. U 10 s. bilo je tu korporativno sve-
ukuprio beogradsko kat. svećenstvo sa g. Lanovićem
načelnikom Min. Vjera u kat. Odijeljenju. U 11 s. bio
je diplomatski kor, onda razne deputacije, a popodne
mnoštvo gragjana svakog staleža. Taj dan na Nunci- |