Poštarina plaćena u gotovu. DUBROVNIK, 22. februara 1927. God. IX. Narod na PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. tena je listu 5. Din, mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno. Izlazi svakog Utornika. Pojedini broj 1:50 Din. za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik urednik : Antun F1& — Vlasnik - izdavač - Dubrovnik, astanak pokrajinske uprave HPS. Utorak, dne 15. o. mj. održan je u Splitu sasta- ik članova Pokrajinske Uprave HPS za Dalmaciju sastanak kotarskih tajnika stranke. Zastupani su bili oro svi kotarevi. Na sastanku, koji je potrajao čitav dan, iznesen iscrpljiv izvještaj o stanju stranke u pokrajini. Kon- atovan je porast stranke koliko u broju organizacija iko u broju onih pučana, osobito seljaka, koji za anku oduševljeno rade. Pozdravljeno je njihovo živo egnuće oko okupljanja u redove HPS onog pučan- a Dalmacije, koje je počelo da uvigja, kako politika epana Radića ne predstavlja otpornu snagu Hivatstva, u vjerskom pogledu jasno ističe protukatoličke težnje, Sastanak se pozabavio sa nekim internim pitanjima tanke. Prihvaćen je nacrt za daljnji organizacijoni te za prikupljanje potrebitih za to sredstava. De- ljno izragjeni planovi u tom pogledu bit će dostav- ni svim kotarskim organizacijama. Prigodom debate o političkom položaju naglašena samostalnost organizacije HPS, dok će Pokrajinska rava preko vodstva stranke i unapred nastojati, da ma snazi kojom raspolaže zaštićuje nacijonalne, turne i gospodarske potrebe koli čitavoga naroda pojedinaca. U smislu svog autonomističkog programa HPS i u sjedinjenju obiju dalmatinskih oblasti jedan ko- k ostvarenju vjekovne težnje dalmatinskih Hrvata sjedinjenje s banovinskom Hrvatskom. Posebna se je pažnja na sastanku posvetila teš- privrednoj krizi, koju osobito teško osjeća dalma- ki težak. Izmegju ostalih stvoren je zaključak, da posije proti taksi na maloprodaju vina, a dravljeno je nastojanje SLS. da se ukine carina uvoz onih predmeta, koji su neophodno potrebiti dalmatinsku poljoprivredu, kao što su sumpor, ca itd. | Konstatovana je žalosna činjenica, da se pitanje Zv. agrarne reforme nalazi još uvijek u kaotičnom ju na štetu koli težaka toli posjednika. Još uvijek je sa strane države reparirana teška krivica madlež- vlasti, što je svojedobno Dr. Dulibiću bilo obe- to učiniti. | Ovaj je sastanak od velike važnosti za daljnji oj HPS u pokrajini, kako će, nadamo se, to po- ti bliža budućnost. Pokrajinska Uprava apelira na sve pristaše i su- jenike, da je pomognu u izvagjanju zaključaka. je sa Slavenskom Bankom ? Zadnjih su dana neki vjerovnici Slavenske Banke dnijeli prijavu Kr. Sudbenom stolu u Zagrebu 8 fe- tara 1927., koja je ovih dana odštampana u obliku ošure, a iznosi 538 stranice običnog formata. U pri- se u prvom redu ističe, da ne može biti govora ečaju Slav. Banke, a da se istodobno ne otvori j nad Trbovljem, moćnom Linderbankom i tvrtkom jatzi. U daljnjem obrazloženju prijavljenici dokazuju jenicama, da vjerovnici Slav. Banke ne mogu izgu- svoje pologe, jer bi to značilo isto, što i izgubiti a kasi Trbovlja. Stečaj dakle Slav. banke znači čaj Trbovlja i od toga časa ono nosi punu odgo- ost za sve dogagjaje skopčane sa Slav. bankom. Logičnim dedukcijama prijavljenici dokazuju, da V. banka nije pasivna i ona je u stanju da plati e vjerovnike. Njena pasivnost nastaje tek onda, kad ini vlasnici, upravljači i isključivi gospodari (Tr- lje-L&nderbanka) svoje vlastite gubitke u tom svom stitem preduzeću prikažu kao tražbine i kad još omu za pokriće tih svojih gubitaka uzmu u sebi u mi tobožnjeg zaloga skoro polovinu aktivne imo- e tog preduzeća. Radi toga vjerovnici traže, da kaznena zabrana ra cjelokupno dugovno stanje Slav. banke, zabi- Dom na nekretninama Trbovlja i Linderbanke. To mjere, koje su i zakonom predvigjene, pa se kazre- postupku imaju podvrći upravnog i nadzornog odbora i Trbovlja i L4nderbanke, a odštetu imaju pla- titi ta fizička lica sa svojim društvima solidarno. Na osnovu pomenute prijave, sudbeni je stol u Zagrebu odmah delegirao dva suca, koji su pregledali stanje Slav. banke, Prema prispjeloj brzojavnoj obavi- jesti, nadležni je sud odgodio odsvojnu zabranu za još jedan mjesec dana. Dosadašnji sekvestar Dragutin Bašić riješen je dužnosti sekvestra, a na njegovo mjesto postavljen je Dr. Aleksandar Horvat, advokat u Zagrebu. Sudbena komisija, koja vodi očevid na vještacima, izgleda da će sada doći do efikasnijih mjera proti od- govornim faktorima. Takogjer je poduzeta i kolektivna kaznena prijava proti članova uprave, pak je na temelju iste državno odvjetništvo u Zagrebu odredilo i kaznenu istragu osim civilne odnosno stečajne, pak je radi toga i otvor stečaja odgogjen na mjesec dana. Kako smo već javili u našem listu, u Ljubljani je još prije organizovan posebni komitet vjerovnika, koji raprezentira oko 70 milijuna dinara. Sad bi trebalo, da se vjerovnici Ljubljane i Za- greba složno traže, da ne dogje do stečaja, već da uprava Slav. banke, L4nderbanke i Trbovlja zagaran- tiraju, da će vjerovnicima isplatiti odgovarajuću svotu. Općenito se maime drži, ako dogje do stečaja, da vje- rovnici neće primiti više od 50%, a kod tihe likvida- cije ima nade, da bi manji ulagači do 50.000 Din. mogli biti potpuno namireni. Pismo iz Zagreba. (Naše posebno izvješće.) Politička slika. Izbori su za oblasne skupštine izvršeni, Pitali se ljudi, što će nam ti izbori i te skup- štine. Sjećaju se još iz predratnih vremena, kako su žup. skupštine bile bespredmetne. A danas se pogo- tove skeptično gleda na te buduće skupštine, jer se ne zna, koji im je djelokrug i koji će opseg vlasti imati, kraj današnjeg centralizma, koji je gori nego Bachov ili Kuenova samovolja. Sigurno je, da se do 40 milijuna potrošilo na te izbore samo zato, da se vidi raspoloženje naroda prema pojedinim, a dakako ponajviše prema radikalnoj stranci. Narod je najbolje pokazao, što o današnjoj politici misli, kad se u po- lovini abstinirao od izbora, a vlastodršci su pokazali, što misle svojim nečuvenim terorom u Vojvodini, Bosni, Hercegovini, Dalmaciji i drugdje, po nesrbijanskim kra- jevima Jugoslavije. Svojom je abstinencijom pokazalo pola naroda i više nego se očekivalo, pokazalo je da u ovakvim prilikama ne nalazi za vrijedno ni sudjelovati u izbo- rima, koji su ne samo formalnost kod nas, nego i iz- vrgavanje, da najpošteniji Hrvat ili uopće nesrbin do- bije batina i ozljeda, progona i drugih nedaća, koje se ne mogu ni pomisliti u kulturnoj državi ili uopće u Evropi nego samo u Turskoj gdje čovjek može na- stradati, što neće n., pr. da nosi šešir. Je li ta apstinencija rezignacija ili apatija ? Apa- tija možda jest na metode ali rezignacija nije. To je stanje slično onome za bivše Austrougarske, kad se u Hrvatskoj svake po godine provodili izbori, da se na- rod izmuči i da se izaberu vlastodršcima povoljne kreature. Narod je, naoko izmučen tim metodama, sve više mrzio strane režime, koji su ga tako omalovaža- vali, ali je danom prvom zgodom odlučno pokazao, što misli i učinio je ozbiljan potez, kojemu su zadnja tačka bili zeleni kaderi, taj smrtni udarac madžarskoj i magjaronskoj politici i svakom tugjinskom režimu kod nas... Pak ako se i danas misli, da će se po- goršanim tursko-balkanskim metodama što u Hrvata i nesrba u SHS postići, vara se ljuto i neka se ne čudi nitko, ako se doživi razočaranje, kako su ga doživjeli i prijašnji vlastodršci. Pred ratom se moglo u narodu duže vrijeme ovako postupati, jer su u Evropi i druk- čije sile nad potlačenim narodima gospodarile, danas je to nemoguće, jer je cijela Europa drukčije sastav- ljena, a mali su narodi došli takogjer do svoga zna- čenja i izražaja. : Kod nas se silom hoće, da jedan dio hegemoni- stički vlada nad svima drugima. Potpuna madžarska nepodmošljivost i tursko nerazumijevanje. Narodu se — takogjer i inteligentu — gade metode, kako su se izbori provodili u Vojvodini itd. Sve se pita, pak zar je to ustavnost, parlamentarizam itd. Kako se može žandarska batina i kundak identificirati sa slobodom bacanja kuglice u kutiju ?! — I najmirniji postaje ne- miran i najoduševljeniji postaje nepomirljiv prema ta- kovom shvaćanju izrazaja volje naroda. Sva se naša nesrpska javnost sve više približuje ovoj grupi svjet- skih naučenjaka, koji uspješno tvrde, da se parlamen- tarizam izrodio i preživio, pak da treba tražiti druge načine, kako će se izraziti prava volja naroda, jer da- našnji mu način donosi samo zlo. Neka paze pozvani, da ne izazovu metode od g. 1789. ili od g. 1918... To iskreno nitko pametan ne želi, ali ako se bude ovako, kao do sada radilo, neće se izbjeći. Istina, u Srbiji se uvijek stranački posmatrale po- litičke prilike i državne potrebe. Vlade se poput mu- šica ujutro ragjale, a uveče umirale. Kulturni se narod ne može na to naučiti, pak ni ljudi naših krajeva neće to više, što ih se hoće na to zlostavljanjem da priuči. Narod želi mirno raditi na svom socijalnom razvoju, hoće da napreduje gospodarski, a ne želi ovakvih po- litičkih trzavica, koje svemu škode. Zato ono javno negodovanje i prijezir prema današnjim vremenima, kojemu je apstinencija najbolji tumač. x. Taksa na maloprodaju vina. Od pamtivijeka je naš težak prodavao svoj proi- zvod vina na malo u vlastitoj konobi, a da nije trebalo obrtne dozvole za to, niti je bio podvržen plaćanju naročite državne dažbine. Novi zakon o taksama iz godine 1923., u Br. 62. Tarife, odregjuje naplaćivanje takse za radnje, koje imadu pravo točenja pića. Ove odredbe nijesu dale povoda takvom tumačenju, da bi se mogle odnositi i na prelaznu, kratkotrajnu maloprodaju vina vlastitoga proizvoda u Dalmaciji. Naši težaci su prodavali i dalje svoje malene količine ma malo po starim propisima. Tek krajem 1925. finansijski organi počeli su da tak- siraju po Tarif. Br. 62 ove maloprodaje, da udaraju novčane kazne. Narod je ustao proti tomu, svijestan, da te ogromne takse nije u mogućnosti, da plati; svijestan, da zakon tereti samo obrte, koji vrše trajou djelatnost, a ne može da ima u vidu prelaznu težačku maloprodaju, koja traje par dana u godini. U Nedjelju 13. o. mj. održan je u Šibeniku zbor od preko 7.000 vinogradara proti ovim taksama, te je donio ovaj zaključak: »Vinogradari cijele Dalmacije, okupljeni na javnoj skupštini u Šibeniku 13. veljače, da vijećaju o teškom teretu, koji ih tišti primjenom tarifskog broja 62 zakona o taksama, koja im nameće dužnost plaćanja dažbine na točenje na malo vlastitoga vina, predlažu: 1.) da se taj tarifni broj 62 zakona o taksama ukine i stim barem donekle olakša nepodnošljivu vinsku krizu, koja teško tišti cijelo pučanstvo Dalmacije, koje ni nema drugih proizvoda osim vina; 2.) odlučuju da se putem naročitog odaslanstva preda Ministarskom Sa- vjetu obrazložena predstavka o tom pitanju i da se isto odaslanstvo zauzme kod svih nadležnih faktora za ukinuće rećene tarifske stavke i oproštenje svih do sada udarenih globa“. — Ovom su se koraku pridru- žile sve dalmatinsk općine. Iz katoličkog života u Beogradu. (Od našeg beogradskog izvjestitelja). PAPIN DAN proslavio se veoma svečano i velikim učešćem beogr. katolika. U subotu na 12. febr. Apo- stolska Nuncijatura bila je preko cijelog dana brojne posjećena od katolika a i pravoslavnih, koji su dola+ zili da Preuzv. g. Nunciju, kao delegatu sv. Oca u Jugoslaviji, izraze svoju čestitku i svoje poklone pri- godom pete godišnjice krunisanja slavno vladajućeg pape Pija XI. U 10 s. bilo je tu korporativno sve- ukuprio beogradsko kat. svećenstvo sa g. Lanovićem načelnikom Min. Vjera u kat. Odijeljenju. U 11 s. bio je diplomatski kor, onda razne deputacije, a popodne mnoštvo gragjana svakog staleža. Taj dan na Nunci- |