Poštarina plaćena u gotovu. DUBROVNIK, 1. marta 1927. God. IX. Narod na Svijest jena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. Izlazi svakog Utoriiika. Pojedini broj 1:50 Din. za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik Vlasnik - izdavač - urednik: Antun FI& — Dubrovnik. i | ! . e. ..e e. Pitanja socijalne politike. U svim naprednim državama posvećuje se rješa- nju socijalnih problema najveća pažnja, pa je u tim žavama ministarstvo za socijalnu skrb jedno od jvažnijih. Mi smo dakako, kako u svemu, tako i ovom pogledu nazadni. Kod nas za tolika goruća cijalna pitanja nije bilo nikakva smisla. Ministarstvo Cc. skrbi nije nikada pokazalo jačega rada, pa se je matralo ministarstvom druge vrsti. Ali evo sada, otkako je na vladi Slovenska Pučka anka, izgleda, da će se i u ovom pravcu poći novim tem. Poznato je, da sve Pučke Stranke imaju savre- n kršćansko-socijalni program i da na njegovu pro- bu polažu osobitu pažnju. Zato je i Slovenska čka Stranka tražila baš resor ministarstva za socijalnu b i postavila na njega Dr. Andreja Gosara, čovjeka znata sccijologa ne samo u Sloveniji, nego u cijeloj avi, kojemu će se po priznanju g. Uzunovića kod s jedva naći para. On je svoj poziv ozbiljno shvatio, je naumio, da se svojski prihvati rješavanja tolikih ih socijalnih problema. Nedavno je primio novinare, im je dao ovakvu izjavu o svojem progiamu i jim namjerama. Prva njegova briga bit će, da se radi na otkla- nju besposlice, posredovanju rada i pomaganju poslenih radnika. Vlada je već izradila svoj privredni gram i glavna će zadaća biti probuditi našu privredu novi život. Ministarstvo socijalne politike mobilisat sav novac, koji je sakupljen za pomoć besposlenim nicima i upotrebit će ga u prvom redu za produk- ne svrhe, naročito za gradnju malih stanova, djelo- čno za pomaganje besposlenih radnika i kredite za sredovanje pri namještenju. Drugi važni posao bit će reorganizacija i poboli- je radničkog osiguranja. Zaštita radništva, kako to dvigjaju zakoni, u mnogom je nepovoljna i nedo- jna, pa je u tom pravcu potrebna korekcija. Naročito se dati veća kompetencija inspekcijama rada, da one gu izvršivati posao, za koji su postavljene, a da ne e snage za poslove, koji potpadaju drugim uredima. Zaštita djece za naše prilike je takogjer vrlo zna- ima. Predvigjena su sredstva minimalna i zato će se diti morati povećati, Premda je budžet ukinuo kre- za iseljeničku službu, morat će se učiniti izmjene, se sačuvaju iseljenički uredi, koji su potrebni ra- cima u tugjim krajevima. Invalidsko pitanje je vrlo težak problem. Prva će a biti, da se pospješi rješavanje invalidskih pred- ta po novom zakonu, jer još uvijek ima do 40 to neriješenih. Sredstva u budžetu za invalide mo- se povećati. Stambeno pitanje može se riješavati samo grad- m novih stanova; sve ostalo su samo palijativna dstva. Upotrebit će se sva moguća sredstva, da se pješi gragjenje stanova i zato će se u tu svrhu upotrebiti novac sakupljen za pomaganje besposlenih radnika. Ministarstvo daje u tu svrhu zajmove državnim činovnicima i već je odobreno nekoliko zajmova za gradnju stanova. Komisija za odobravanje zajmova mora ubrzati svoj rad. Za održanje našeg parobrodarstva. Sastanak predstavnika parobrodarskih društava i predstavnika vlade. Na poziv ministarstva saobraćaja održan je 21. pr. mj. sastanak predstavnika Jadranske plovidbe sa Su- šaka, Dubrovačke plovidbe, društva »Boka« iz Kotora, Kaštelanske Plovidbe iz Splita i Skadarske Plovidbe sa Cetinja. Ovom sastanku prisustvovali su i izaslanici ministarstva trgovine, vojske i saobraćaja. Svrha je sastanka bila, da se nagju mjere i način, kako će se naš pomorski saobraćaj održati na visini, da odgovara privrednim i nacionalnim potrebama. Sastanak je otvo- rio zamjenik načelnika brodarskog odjeljenja u mini- starstvu saobraćaja g. Penović, koji je apelovao na parobrodarska društva, da nastoje održati pomorski promet na dosadanjoj visini, a ministarstvo saobraćaja da će gledati da se subvencija povisi, a dotle da će im.se nastojati pomoći na drugi način, a ponajprije opraštanjem dužnog poreza za prošle godine. U na- staloj diskusiji su predstavnici parobrodarskih društava izjavili, da uz ovako malu subvenciju, koja je pred- vigjena u budžetu, neće moći dugo izdržati, jer su se Talijani dali na veliku konkurenciju. Oni traže sub- venciju kao prošlih godina i dugoročne ugovore s dr- žavom. Odluku će donijeti ministar saobraćaja. O progenstvima katolika u Meksiku. Od nekelike nalazi se u New Yorku poznati meksikanski biskup Pascual Diaz, kojega je iz rogjene mu domovine protjerao predsjednik Calles. Ovih dana primio a o američkih novinara, sa kojima je slobodno &ovorio o svojoj domovini, o teškim prili- kama, što ih sada ona proživljuje, te o ispatku teške borbe, što je iamo zametnuta izmegju crkve i države, Diaz je tvrdo uvjeren, da će konačna pobjeda biti na strani crkve, uz koju nepokolebivo stoji narod u Mek- siku, najmanje 90% pučanstva. Biskup ne vjeruje u oboružani ustanak, crkva je postojano od toga odvra- ćala svoje pristaše. Pobjeda će doći malo po malo bez skokova i bez ustanaka, narav ne trpi skokova. Diaz je uvjeren, da bi Calles posvjedočio svoju ljubav prema domovini, kada bi dozvolio, da narod sam, slobodnim svojim glasom, izjavi, na kojoj je strani. Inače Diaz ni sam ne zna, što će sada da učini. Za neko vrijeme ostat će u Sjedinjenim Državama i čekati, kako će se stvari u Meksiku razvijati. Ali — završio je — o konačnoj pobjedi ne može biti sumnje, konačna pobjeda bit će na strani naroda, a taj narod ostaje uz svoju crkvu. : dete Mekoje potrebe Korčule i Pelješca. Otok Korčula i poluotok Pelješac, dva bisera naše obale, nemaju ni danas u svojoj državi cesta, najpotrebitijih uvjeta za život. Kolna cesta na Korčuli. Na otoku Korčuli pos- toji kolna cesta od Veleluke i Prigradice do varoši Blata. Zatim kolna cesta iz grada Korčule do Žrnova i Pupnata. Iz Blata nema ceste, koja vodi do Smok- vice i Čare, pa odavle do Pupnata. Tako je prekinuta cesta pak se još ni danas ne može ići po otoku koli- ma i autima. Stara strma seoska cesta, vodi puma dva debela sata od Blata do župe Smokvice, odavle satdo Čare., Odatle opet iri puna sata imade do Pup- nata. Nova je cesta bila trasirana s južne strane oteka do Smokvice i Čare i s južne shane Vrhova do Pup- nata. Stara cesta ide preko vrha, brežuljaka, sva je raz- rovana i gotovo neprolazna. Gradnja kolne ceste potrebita je od Blata mimo Smokvicu i Čaru na Pupnat, sa dva ogranka, jedan iz Smokvice na luku Brnu, a drugi iz Čare na luku Zavalaticu. Treba preurediti i kolnu cestu od Korčule de obale u Lumbardi, i sagraditi kolnu cestu od Pup- nata na Račišće. Tako bi otok Korčula dobio cestu prolazau «kroz svoju sredinu. Težak bi oživio, jer bi proizvode lako doveo u luke svoje, a uvozna trgovi- na dolazila bi kolima. Kolika bi bila štednja vremena, a napredak bi bio to veliki za otok Korčulu. Razvio bi se i automobilski saobraćaj za poštu, putnike i trgovinu. Kolna cesta na Pelješcu. Poluotok Pelješac, koji je spojen sa kopnom, očekuje kolnu cestu cio vijek. Luke. nijesu spojene sa zalegjem i selima, koja leže *po sredini poluotoka. Glavna «cesta počinje iz iuke Trpnja te ide na Gornju Vrućicu, a odavle do Donje Vrućice. Sa Gornje Vrućice cesta ide na Borićje, gdje se razdvaja u dvoj- nice. Jedna cesta ide preko Gruda na Privor, Osko- rušno, Kunu i Pijavičino, a druga na Košarnji Do, - Zakotorac, Županje selo, Prizdrinu, Grudu kod mosta, na Pijavičino, gdje se dvojnice. spajaju kod Privora donmjega, te odatle ide cesta u luku Trstenik, koja je naravna luka za veliki dio kunevsko općine, kako je Trpanj naravna luka za Oskorušno i Donju Bandu. Iz Trstenika treba da ide dalje kolna cesta u Janjinu, a odavle u luku Drače. Time luka i trgovište Trstenik dobiva osobiti spoj sa kolima, što danas o- bavljaju mazge i tovarice primitivno, kako u doba kralja Tomislava ijoš prije. Janjini su potrebite i jed- nake važne obe luke Trstenik i Drače. Iz Drača ide cesta na Dubravu i Putnikoviće, sjevernom stranom mimo sela Crnegore. Trasu od Crnegore mimo Mutni Do treba izmijeniti od Zarade- ža da ide mimo Dančanj i Zabrgje do Ponikava. Odavle ide preko Stona i Dola na pokrajinsku cestu kod Lisca, u vezi Dubrovnik - Metkovići. | A. Debeljak : e DUBROVNIŠKI TRIPTIH.“ I. Po dnu preproga! morska se razgrinja,? povrh poveznjen? neba je pokrov, vmes+* Dubrovnik na; skali? sred zidov ko biserov blestečih polna skrinja. Vsak ogel, kot in kamen opominja na mirne zmage“ skozi? niz vekov, zgovorno priča sivi stolp in rov : glej, tukaj stolovala je Blaginja. A zdaj to skrinjo patina zastira, na videz$ otemnćl je prejšnji blesk. Pa kaj valov oznanja trušč in tresk ? Dokler te verno straži strmi Srđ in Sumet ti naliva bistri vrč — tvoj svetli duh, tvoj demant,? ne umira! 1 preproga = ćilim, tapet. ? razgrinjati se — prostirati se. i. Tvoj duh je plamen, ki se ne utrinja, skroz tisoč let ostaja mlad i nov, ustvarja si najlepši vseh domov - in še v tujino seva mu svetinja. Tvoj čvrsti brod osvaja morja sinja, Modrice! selijo pod tvoj se krov, tvoj grad je vedam*? božji blagoslov, ki gosto noč in mrak ko blisk prešinja. Srce v bogastvu ni se ti prevzelo : najprvo sužnjem spone je odpelo, sirote, starce vzelo v Domus Christi. Stoljetja že iznad bršljana maha, razvija prapor svetega se Vlaha ves bel in neoskrunjen v slavi čisti. Ii. Na Vlahovo, na tretji dan svečana.' mi vstane solnce, vstane mnoštva šum in nepregledna vrsta kmetskih trum? se zgrinja v mesto s prapori svečana. Kaj tresk iz pušk, zvonjava neugnana,* kaj znači grom topov in godbe + hrum* in dim dušeč, odmev glušeč od šum in kaj zvečer svečava razigrana ? Spomin svobode stare, slave svete, spomin naporov, borb in dragih žrtev — vse to je veličastni praznik ta. Gotovo slutijo te selske čete : vsak narod je obsojen, narod mrtev, če zgodovine svoje ne pozna! 3 neug- oveznjen ken 4 ne Sinodi JE Sl hrid 1 svečan = veljača. ? truma — četa, mnoštvo. = preokrenut. 4 vmes = iz! 5 skala = hrid. e SS ši e aga = pobjeda: % skozi = kroz. 8 na videz = vidik, 1 modrice = muze, vile. 2? veda — znanost. 5 prapor Na = neobizdana, veoma živahna. 4 godba — glazba. pogled. ? demant = dijamant, biser. : — barjak. 5 hrum = šum. * Dr. Antun Debeljak, profesor realke u Ljubljani, odlični slovenski knjičevnik, već od dulje vremena boravi u našem gradu. Ovogodišnja a & proslava svečanosti sv. Vlaha dala mu je pobude, da ispjeva ove tri lijepe zvonjelice (soneta), uredništvu. Na ovom književnom daru najljepše mu se zahvaljujemo. i želimo mu krepak oporavak na plavom Jadranu. što ih je blagohotno izvolio dostaviti našem Uredništvo. a