u Br. 12. Narodne Poštarina plačena u gotovu. DUBROVNIK, 22. marta 1927. Svije God. IX, PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU, Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. (Cijena je listu 5. Din. mjesećno; za inozemstvo 10 Din, mjesečno. Izlazi svakog Utornika. Pojedini broj 1:50 Din. za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. [. Birimiša) — Dubrovnik Vlasnik - izdavač - urednik: Antun FI& — Dubrovnik. KATOLIČKI DNEVNIK. Govoriti o važnosti štampe i o njezinoj ulozi, koju ona igra u javnom životu, poslalo je skoro banalno. Njezina se mcć u životu toliko osjeća, da je i posljed- mjem slijepcu ta istina o važnosti štampe postala oči- ledna i jasna. Ako je to tako, a svi znamo da jest, onda se mo- amo začugjeni da pitamo, edakle pojava, koju mi apažamo u redovima Hrvata, Čudna i neshvatljiva ojava. Katolički hrvatski narod megju tolikim dnev- im listovima nema ni jednog dnevnika, koji bi se azirao na katoličkim principima; ni jednog dnevnika, oji bi zastupao katolička načela u javnom životu; ni ednog dnevnika, koji bi ustao ma branik katoličke ovrijegjene česti i ugroženih katoličkih interesa. Već koro tri decenija ima, kako su počeli prvi pokušaji a Hrvati-katolici dogju do svoga dnevnika, skoro tri ecenija ima da katolici u Hrvatskoj kušaju da dogju o javne riječi, I čudo! Svi pokušaji su se izjalovili, vi apeli na katoličku svijest ostadoše ,vox clamentis deserto“. Zar možda Hivati-katolici ne čitaju dnevnu štampu, ar hrvatski katolici ne osjećaju potrebe za jednim nevnikom? Oh, i te kako! Zavirite u kuće naših dličnih katolika, pogled bacite i na stolove po kojeg uvara Siona, pa ćete ostati zgranuli videći kakve sve ovine ne služe za svagdašnju lektiru tim ljudima. ekima je čak »Večernja Pošta« najmilija dnevna lektira. A megjulim dogjite k tim ljudima i tražite im oji milodar za katolički dnevnik, molite ih da se upišu hiljadare, ili štogod slično, čut ćete, kako se agje stotinu isprika, samo da se ne žrtvuie ni riajma- ji iznos za najpieču potrebu hrvatskih katolika. Ni- su megjutim svijesni, da bi samo ona pretplata, ko- m oni potpomažu protivničku štampu, bila dovoljna, a katolički dnevnik postane jedno solidno i sigurno duzeće. Jedan karakterističan slučaj, koji se je desio pred ko vrijeme, jasno nam dokazuje, od kolike nam je trebe jedan katolički dnevnik. U Hercegovini se je sio slučaj krvavog sukoba izmegju hrv. sokolaša i vat. kat, orlova. Skoro cijela naša dnevna štampa la je puna vijesti o tom sukobu i naravno Nezavisni“ »vanstrinački“ listovi bacili su svu krivnju na orlove, salo se čak, da je kod župnika u Čitluku negjeno išaka i municije, Ali kada su 'utvrgjene neke činje- Ce, koje su išle u prilog orlovima, te novine nijesu nijele ispravke svojih prvih vijesti. Tek po neke su nijele ispravak od Hrvat. Orlovskog Saveza. Stvar sub iudice i sud će utvrditi, na čijoj je strani kri- a, ali da li će se moći u slučaju da erlovstvo iza- e na sudu čisto, oprati onaj utisak, koji su u javno- napravile ovakve tendencijozne vijesti ? Megjutim i nijesmo imali mogućnosti, da u prvom momentu esemo pravo svijetlo u ovaj dogogjaj, jer nemamo tol. dnevnika i javnost je ostala pod impresijom dencijoznih vijesti protivničke štampe. Koliko nam škodi, ne trebamo se ni pitati, »Pijevo društvo« je povelo opsežnu akciju za iz- vanje katol, dnevnika. Kupe se hiljadari, upisuju se Iplatnici, ali i ako ta akcija već godinama traje, još esmo došli do cilja. Tome je kriva samo naša ne- jnost, naša pasivnost i naša mizerija. Katoličke svi- ti nam manjka. Zadnji je čas. Dvanaesti će sat da uca, a mi se još nijesmo osvijestili, još nijesmo šli k sebi. Malo više požrtvovnosti, malo više agil- sti, više katoličke svijesti, pa nam neće ići onako, o nam do sada ide. »Pijevo Društvo« je oznanilo, se dogje do stanovitih rezultata, da će katol, vnik početi izlaziti za Uskrs ove godine. Apel je ućen na kat. javnost pieko novina a na pojedince mima, Megjutim nažalost radi slabog odaziva izla- je se je moralo odgoditi. Zamislimo se u ovu činjenicu, produbimo malo ovaj blem, pa se maknimo, Vrijeme izmiče. Svaki ka- k Hrvat neka sebi postavi pitanje: ,Što sam ja io, da mi Hrvati katolici dobijemo maš dnevnik prije ?* Pokrajinska autonomija u Čehoslovačkoj U Čehoslovačkoj pučani su pobijedili s pokrajin- skom autonomijom pak se sada tamo pravi zakon o toj nevoj pokrajinskoj autonomiji. Dosad je po čeho- slovačkom centralističkom ustavu država imala biti raz- dijeljena na 22 oblasti (kao što su kod nas 33), ali lo se sad ncvim zakonom mijenja. Cijela će se država dijeliti na četiri pokrajine. Svakoj će pokrajiri biti na čelu pokrajinski predsjednik, kojega imenuje češko- slovačka vlada. Uz pokrajinskog će predsjednika biti pokrajinski sabor, koji će imati u Češkoj 96 zastup- nika, u Moravskoj 54 zastupnika, u Slovačkoj 51, a u Potkarpatskoj 18 zastupnika. Dvije trećine tih zastup- nika birat će u pokrajinske sabore narod, a jednu će trećinu imenovati vlada izmegju strukovnjaka za razne prosvjetne, gospodarske i socijalne poslove. Izbori će se za pokrajinske sabore obavljati svakih šest godina. Pokrajinski će se sabor sastajati barem svska tri mjeseca, dakle četiri puta na godinu (a kod nas oblasne skupšline samo dva puta). Pokrajinski će sabor voditi brigu za sve gospodarske, socijalne, pro- svjetne, zdravstvene, čovjekoljubne i prometne potrebe svoje pokrajine. Pokrajinski sabor izabire iz svoje sre- dine pokrajinsku upravu od 12 članova samo u Pot- karpatskoj od 6 članova. Eto tako će izgledati ia pokrajinska autonomija u Čehoslovačkoj. To je svakako bolje uregjenje države, nego što je s takozvanim oblastima. Zato će sad u Čehoslovačkoj, koja je u svemu naprednija od naše dižave, biti bolje, nego što je kod nas. Treba doduše reći, da ta njihova pokrajinska autonomija još nije ono što pučani traže. To je tek prvi korak do prave auto- nomije. Zapravo je to nek: siednji put izmegju cen- tralizma i autonomije. Teko je to sebi zamišljao za našu državu Stojan Protić. Bolje je svakako i takva autogomija, nego nikakva. Slovački su pučani otvoreno proglasili, da prihvaćaju tu autonomiju, ali da će di dalje raditi, da pobijedi potpuna i prava autonomija. Sve te, što se sada dogagja u Čehoslovačkoj, mora i za nas biti pouka. Česi i Slovaci će imati svoje pokrajinske sabore i uprave zato, jer su pristali uz kršćanske stranke, koje zastupaju autonomistički pro- gram. Kod nas su naše pokrajine rascjepkane, jer hr- vatski narod dosad još nije pošao onim putem, kojim polaze drugi katolički narodi, putem kršćanske politike. A kad i hrvatski narod uvidi, da je to jedini put političkog spasa, doći će i kod nas do pokrajinske autonomije. Dr. Josip Andrić. ad poslanika Slovenske Pučke Stranke u jedan mjesec dana, Za buduću proračunsku godinu, koja počinje 1. aprila, bili su u finausijskom odboru dne 2. februara primljeni slijedeći važni predlozi Slov. Ljudske Stranke. , Dohodarina će se plaćati mjesto od sadašnjih 5000 Din. istom od 6000 Din. dalje. Time će se opro- stiti oko 7500 najsiromašnijih ljudi od plaćenja doho- darine. Namjera, da se skine 20% doplatka promet- nom osoblju, briše se; snižuju se kazne za mono- polske prestupke. 7. febr, raspravljslo se, kako da se očuva Vojvo- dina — ta žitnica naše države, od poplava. 8. febr, — kako će se steći novac za oblasne skupštine. 9. febr. bila je na predlog ministra dr. Kulovca stavljena u proračun svota 1 milijun dinara za prire- gjivanje poljoprivrednih izložaba, Ministarski savjet dozvolio je min, inž. Serneku veće kredite za popra- vak cesla. Isti dan bio je primljen predlog SLS, da se stvori poseban zakon protiv korupcije, po kojem će biti kažnjen svaki, koji ošteti državu. 11. febr. — porezi treba da se izjednače, tereti treba da se snize. : 14. febr. Primljen je predlog dr. Gosara, da obi- telji invalida primaju pensije po propisima novih za- kona o drž. osoblju. : 15. febr, Dr. Gosar iz fonda za besposlice na- značio je 150.000 Din. kao prvu pomoć istima. 16. febr. U svakom ministarstvu ne smije da bude više od 1 podtajnika. 25. febr. Na predlog min. dr. Kulovca min. savjet ukinuo je carinu na modru galicu, sumporte čilsku salitru, 4, marta primljen zakon o centralnoj upravi, koja odregisje za buduće 11 ministarstva, 5. marta odredilo se, da se legitimacije za po- vlasticu na željeznici dedu i pomoćnome osoblju i radnicima, eko služe kod željeznice kroz 1 godinu. Tarife osobnome prometu ua željeznicama snizit će se. Gradit će se nove ceste te time zaposlit mnogo radnika. Slovenija će se brojit megju pasivue dijelove države, te će dobivati potporu za prehranu. Vrše se dogovori sa skupinom švajcarskih banka radi zajma, pomoću kojega dugovi naših poljodjelaca udružili bi se u dugotrajne zajmove sa malim kamatama. Pregled općinskih proračuna vršit će obi, odbor. Ove činjenice najbolje govore, što i kako rade posla- nici Slovenske Pučke Stranke. Glavni izvor nezadovoljstva u državi SHS. Nakon 8 godina našeg ujedinjenja pjesma o jed- nakosti, bratstvu i slobodi gubi s dana u dan sve to više od svog prvobitnog oduševljenja. Uzrok je toma nejednakost u pravima i teretima. Gragjana pivog i dru- gog reda, državotvornih i pretudržavnih nestat će, kad zavlada pravda, temelj svakoj državi. Nećemo iznašat fraze nego puštamo da govore fakta : 1. Seljak u Vojvodini i u Hrvatskoj, koji imade 20 jutara zemlje i kuću za vlastitu uporabu, plaća 20 vrsta poreza u ukupnoj svoti od 5012 Dinara, dočim seljak u Srbiji plaća od istovjetnog posjeda 9 vrsta poreza u ukupnoj svoti od 810 Dinara. 2. Kučevlasnik u Zagrebu piaća na godišnju na- jamninu od 50.000 Dinara u ime državnog poreza i prireza Din. 33.915, a kućevlasnik u Beogradu plaća od iste najamnine 7594 Dinera. 3. Trgovac i obrtnik u Vojvodini (i u Hrvatskoj) plaća od 100.000 Dinara čiste zarade 117.465 Dinara poreza, a u Srbiji samo 44 065 Dinara. Jasno je stoga da je prečanski trgovac i obrtnik po državi primoran, da zataji barem polovicu svoga dohotka, jer da prizna sav svoj dohodak, morao bi plaćati više poreza, nego što mu je zarada. Dioničarskom društvu u Voivod ni cdmjereua je u konkretnom slučaju od 2,328.932 D n. čistog dohetka 2,581.078 Dinara poreza, a dioničarsko društvo u Srbiji plaćalo bi od istog dohotka samo 847.334 Dinara po- reza. Srbijanskom društvu ostaje dakle za isplatu divi- dende dioničarima 1,481,598 Din., dočim prečansko društvo niti sa ukupnim Čistim d bitkom ne može namiriti otpadajući porez, pa je stova takogjer prime- rano, da u slijedećoj bilanci zataji znatan dio dobitka, Crni Doli i Radić. U »Narodnoj Svijesti« bilo je p:tanje pisano u nekoliko navrata o ,Crnim Dolima“. Čitatelji »N. S.« sjećat će se, kako je bilo od Ministarstva unutrašnjih djela oduzeto pravo vl+sinosti ispaše, drvarenja i na- pojilišta seljacima župe Kliševo kao jedinim zakonitim od starine de iure i de facto gospodar ma oveg c- gromnog posjeda, a dodijc1 eno isključivoj državini her- cegovačkog sela Šćenice. Pa kao da to nije bilo dosta i Državni Savjet odb:o žalbu ostećenika s moti: acijom, da su utok podnijeli poslije zakonskog roka. Dok na- protiv poštarska predatnica i dupiikst povratnog reve:sa. nepobitno dokazuje i potvrgjuje, da je bila spomenuta žalba uručena Dižavnom Savjetu preko p: štarskog u- reda u Beogradu ništa manje nego 42 dana prije nego je prošao zadnji dan zakonskog roka. Očito je dakle, da je Državni Savjet na jedan nerazjašnjeni način zapao u bludnju svojom motiva- cijem odbijajuć žalbu. Od velike je dakle i prijeke potrebe bilo, da se nagje jedna osoba, kvja bi upozo- rila Državni Savjet na tu njegovu pogrešku i uzna- stojala, da Savjet povrati utok delmatinskih sela u pregjašnje stanje, te ga uzme propisno u pretres i ko- načno u ovom sporu donese definitivnu svoju presudu. A komu da se oštećeni molitelji obrate, ako ne svomu političkem vogji Radiću ? Bilo je to lanjske go- dine u februaru, kada su ga jedni u Orašcu, a drugi