“ Br. 25. Poštarina plaćona u gotovu. DUBROVNIK, 23. juna 1927. Narodna God. IX. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare, . Cijena. je listu 6. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din, mjesečno. | Izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj 1:50 Din. za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Bifimiša) — Dubrovnik Vlasnik - izdavač - urednik: Antun FI& — Dubrovnik, U SPLIT! »Sanguis marlyrum — semen christianorum« — iz krvi mučeničke niču kršćani, stara je riječ, koja je oduvijek davala snage Crkvi i njenim vjernicima u leškoj borbi protiv carstva tmine, Živimo u vremenima, kad će te snage trebati da se ponovno ustostruče, kada — kako pokazuje Mehiko — dolazi do toga, da jealna krv mučenika svjedoči za ono, što je nama naj- svelije. A koje je tlo kod nas jače natopljeno muče- ničkom krvlju do onoga stare Salone, mad kojom je jedan od najokrutnijih poganskih krvnika, Dioklecijan wllao bičem svoga očajuog bijesa, i čija je zemlja doslovno ispunjena prahom kršćanskih mučenika, sa- hranjenih po starim kršćanskim grobljima i crkvama nekadanjeg Solina. A u mijeni vijekova nije li se i opet zemlja hrvatskog Splita napojila krvlju kršćanskih boraca, kada je časni pjesnik Judite zazivao.u pomoć uzor biblijske junakinje, kada je već muška snaga stala izdavati na mrtvoj straži, a rogovi bijesnog polumje- teca snažno udarati o zidine splitske ? Na ovom sve- lom tlu koje je nečuvenim heroizmom kroz tolike vi- tkove spasavalo Krst časniislobodu zlatnu, hrvatsku ijeć i kršćansku kulturu, hoćemo da crpemo nove trage za nove borbe: hoćemo da se poklonimo sjeni velikih pregja s Markom Marulićem na čelu, čiji je lik možda jedan od najakiuelnijih uzora i za današnju ka- lličku inteligenciju. Dubok i skroman, revan i poni- tn, vatren i razborit, ali uvijek odlučan i svijestan loga konačnog cilja: prave kršćanske muževnosti, istinskog znanja i plemenitog života, ovaj se je veliki kršćanin, živući i radeći neumorno, i u zabitnoj. tišini iu gradskoj vrevi podigao megju najznamenitije lič- losti čitave kršćanske Evrope. Njegova je knjiga po- udbina svecima — sv. Franjo Ksaverski nosi je sa bom u Indiju — njegova su djela, ozbiljnošću i du- hinom svojih pogleda na svijet sveta baština, a nje. ova ličnost divan uzor, svijetao ideal. Bolje ćemo lhvatiti njegovu veličinu na tlu, gdje se je razvila, u kviru iz kojega je niknula — duh će nas njegov odriti i dati nam snage za nova pregnuća. A konačno, ljeli to onaj blagosloveni kraj, koji je onako zanosno hnjevao pjesnik »Bijedne Mare«, kraj u kojemu je fusko bujno >»zaplavila zora od Mosnra« i obasjala aw čar ljepote, što ga je posula ruka Božja i ukrasio lječji mar. Ne može pravo da ljubi svoju domovinu, Q je ne pozna, a tko pozna njene najljepše točke, na najveća blaga, istom će je ljubiti kako (reba. 4 okup dakle, drugovi, u Split! Na more, gdje se u iko divnoj viziji združuje naša najslavnija prošlost i jdivnija budućnost — prošlost, kola je bila kršćan- a i budućnost, koja mora da bude naša. Do vigjenja u Splitu! Jugoslavenska Katolička Đačka Liga. dedno pitanje u važnom času. / Mi Hrvati moramo otvoreno priznati, da devet ina hrvatske politike u našoj državi baca tamnu u na političku svijest hrvatstva. Hrvatski narod lio je uvijek od pretjeranog idealizma. Dobar dio tgove duševnosti ispoljava se u pjesničkom raspo- žnju, koje mu! je dosad u mnogim stvarima, a dasve u politici donijelo mnogo štete. Sve teškoće, e su smalazile hrvatstvo kroz ovo devet go- la u zašoj državi treba pripisati ne. pomanjkanju todne svijesti i otpora, nego političkoj nezrelosti, (loa nije bila kadra da procijeni svoju snagu i upo- i je realno, a to realno shvatanje ubila je poezija. imo na taj način možemo da shvatimo kobnu radi- štinu, od koje će hrvatski narod još dugo patiti. | U historijskom momentu stvaranja. ove države, & je morala 'da bude zadnja etapa u patnjama hr- \va, krivnjom jedne lude politike, koju su nezrele iničke mase odobravale, stvoren je preduvjet. ne- KONGRES Hrvatskog Katoličkog Đašiva n Splitu 22., 23. i 24. srpnja 1927. Program sastanka Petak, 22, srpnja. Prije podne. Sv. misa u 7.30 u stolnoj crkvi. Pod sv. misom propovijeda mnogo poštovani Dr. Petar Grabić provincijal, Zajutrak u 8.30, U 9 sati svečano zborovanje u Foyeru kazališta. 1. Svečani otvor sastanka i pozdravi, 2. Vjerske i filo- zofske osnovice hrvatskog katoličkog pokreta, predaje Dr. Matija Pellić, profesor bogoslovije, : 3. Naš pokret u svojim estetsko-umjetničkim smjernicama, predaje Dr. Ljubomir Maraković, Objed u 13 sati, Poslije podne, a) Sastanak bogoslova i akade- mičara u auli bogoslovnog sjemeništa u 16 sati. 1. Konstituiranje sastanka (izbor predsjednika, dva pot- presjednika te dva bilježnika). 2. Čirilo-metodijska ide- ja, predaje vIč. g. Ivo Bučić. 3. Rasprava o rezoluci- jama. b) Žensko zborovanje u dvorani zavoda Marti- nis-Marchi (ženski odio). Bribirska ul. 6. Sastanak po- činje u 16 sati, 1, Konstituiranje sastanka (isto kao kod bogoslova i akademičara), 2. Izvještaj o radu u organizacijama. 3, Osvrt sekretarice na izvještaje. 4. Katolička djevojka u organizaciji i praktičnim zvanjima, predaje g.gja Mirka Pžikryl. c) Sredmjoškolsko zboro- vanje. Sastanak se drži u Mahnićevoj dvorani biskup- skeg sjemeništa u 16 sati. 1. Na predlog sekretara bira se predsjedništvo sastanka. 2. Izvještaji organi- zacija o radu u organizacijama. 3. Osvrt srednjoškol- skog sekretara ma izvještaje. 4. Praktični rad u orga- nizaciji, predaje A. Matekalo, gimn. Večera u 20 sati. Subota, 23. srpnja. Prije podne. U 7.30 sv. misa u stolnoj crkvi, Zajutrak u 8.30. U 9 sati svečano zbo- rovanje u Foyeru kazališta: 1. Zahtjevi socijalne pravde predaje Dr. Augustin Juretić. 2, Osnovice katoličke nauke o državi, predaje g. Petar Grgec. 3. Primanje rezolucija, Objed u 13 sati. : Poslije podne. Sastanak bogoslova i akademičara u 16 sati u auli bogoslovnog sjemeništa. 1. Naš na- cionalno- obrambeni rad, predaje Dr. Jakša Herceg, profesor. 2. Primanje rezolucija. Žensko zborovanje u dvorani zavoda Maitinis- Marchi (ženski odio) Bribirska ul, 6. 1, O katoličkom feminizmu, predaje: *.* 2. Primanje rezolucija. Srednjoškolsko zborovanje u Mah- nićevoj dvorani biskupskog sjemeništa u 16 sati. 1. Svećeničko zvanje, predaje Mijo Jelić bog. II. godine. 2, Primanje rezolucija. Večea u 20 sati. Nedjelja, 24, srpnja. Prije podne. U 6.30 sv. misa, koju služi pokrovitelj sastanka presvijetli gos- podin dr. Kvirin Bonefačić biskup, u stolnoj Crkvi. Zajutrak u 7.30. Zatim vlakom izlet u Solin. Objed u 13 sati u Splitu. Poslije podne. Posebnim parobrodom izlet u Tro- gir i Kaštela. Večera u 20 sati u Splitu. Svršetak zadovoljstva Hrvata i štetnoj borbi bratskih naroda — vwidovdanski ustav. Treba biti iskren pa priznati, da je velikosrpska želja za stvaranjem velike Srbije pod firmom SHS postala realnost zaslugom mirotvorca g. Radića. Srpstvo odgojeno u velesrpstvu, ovjenčano po- bjedema i naviklo vladanju zauzelo je svoju prepo- tentnu poziciju. Ko je htio da ga s te pozicije makne i prisili ga, da podijeli vlast, taj nije smio da sjedi u Zagrebu i zločinački trčkara po Evropi, već da se upusti s njime u borbu u zašem parlamentu. Parlamentarna jakost i disciplina, dosljednost u državopravnim po- traživanjima, iuteres mjerodavnih faktora, gospodarska slabost, vanjski položaj i t. d. prisilili bi velikosrpstvo, da se odrekne svojih pretenzija i mi bi smo danas vidjeli ostvaren san vjekova: slobodno hrvatstvo u naprednoj Jugoslaviji. Mješte toga lični kukavičluk »vogje“ prisilio ga je ne samo da se otrese gluposti svoje avijaličke politike, već da popljuje zdrave i po- trebne zahtjeve. hrvatstva i pravog. jugoslavenstva. Poslije prvog političkog sloma hrvatstva. u konstitu- anti, koju je prouzrokovala idijotska apstinencija, do- živjeli smo drugi: odobrenje vidovdanskog ustava sa strane ,vogje“ uz odobravanje triju dijelova lakovjer- nog brvatstva. Uistinu žalosna slika, ali tačna | A sada? Što misli Radić, što hoće, za čim ide? Ko može na to da odgovori ? Neka se nagje otvoren i pošten radićevac pa reče zašto je radićevac, zašto je član te političke organizacije |? Vrpolje se i federalisti, frankovci i Bućevci, Tri družbe stotine generala, bez busule i karte, Tri dijame- tralno oprečna programa, od kojih dva (frankovci i Buć) smušena, radićevski nerealna i štetna, hoće da stvore neki hrvatski blok za rušenje Radića i za postignuće mandata. Ti ljudi, koji su odgojeni u Rađdićevom ne- ozbiljnom taboru i koji su kao djeca u cirkusu odo- bravali i pljeskali njegovim smrtnim skokovima, hoće sada da ga ruše i da stvore — — što?: federativnu monarhiju (federalisti), konfederativnu republiku (fran- kovci), mirotvornu, neutralnu hrvatsku republiku (Buć). Da se stvori to troje stvorio se — Blok ! I još ti ljudi imaju smjelosti, da napadaju HPS što nije s njima ušla u Blok! Seljaci uz Radića, ,napredna inteligen- cija“ uz Blok i srpske stranke. Jadna hrvatska politiko ! Godine prolaze i svaka nam donosi sve io jače terete, u svakoj sve io manje značimo, sve to više gubimo ! Mi ipak ne gubimo vjere. U našem narodu ima jedan elemenat duševne jakosti, koja mu podaje us- trajnost, realan pogled i duboku logiku. Ta jakost sloni na vjeri. Hrvatski ,klerikalizam“, koji sloni ma toj jakosti, ustrajno i uspješno i ako laganim tempom, prikuplja narodne snage znači jedan snažan faktor u ozdravljenju političke svijesti hrvatstva. On je još ma oko sitan, ali pobugjuje toliku pažnju, da se udara na nj sa svih strana. Taj ,klerikalizam“, koji nema u sebi ništa klerikalnog, taj pokret već širokih slo- bodnih i neovisnih slojeva, stvoren samo zato, da ko- risti i razvija hrvatstvo na principima kršćanske etike, shvaća da je dužan da politički nastupa i nastupio je u Hrv. Pučkoj Stranci. Već je osam godina što HPS vodi politiku ravne linije i dosljednosti, upozoravajući na štetnost politike hrv. vogja. Vrijeme joj je dalo pravo ! Pitamo Hrvate katolike, a nadasve neke svećenike, što ih odvraća od Hrv. Pučke Stranke i što ih sili da idu u federaliste, frankovce, bućevce i radićevce ? Mi smo nastojali, da budemo objektivni i realni a željeli bi jedan objektivan i realan odgovor ili ako to gospoda neće, željeli bi, da se zamisle, Ako učine jedno ili drugo doći će brzo ua pravi put. Deveti hrvatski dan katoličke štampe. Jedan od najvažnih dana u godini, koji nam pokazuje, koliko je pravo shvačanje najširih hrvat- skih slojeva za današnje potrebe katoličanstva, jest svakako Dan Katoličke Štampe, koji slavimo evo već devetu godinu na blagdan apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla. Danas biti prawi katolik znači boritii se za kraljevstvo Božje na zemlji, koje pot- kopavaju paklene sile na najrazličnije načine i naj- rafiniranijim sredstvima. A najjače i najodlučnije oružje te borbe je Štampa. Jedan Englez je rekao: »Dajte mi štampu u ruke, i bit ću najjači vladar na svijetu“. U tim se riječima krije ono, što nas mora tako silno začuditi, da je glas bezvjerstva danas u svijetu jači, nego glas vjere. Ta bezvjerci imadu pre- ko devedeset postotaka cijele štampe po svijetu u svojim rukama. Oni po svojoj bezujerskoj štampi vladaju svijetom i ravnaju sudbinom svijeta. A u našoj domovini ? U. tjedan dana raširi se megju hrvatski narod preko milijun bezvjerskih novina, a katoličkih samo oko dvadeset tisuća. Dakle na stotinu bezvjerskih novina dolaze samo dvoje katoličke. Tre- ba li veće strahote od toga ? Zar da se ne pitamo: kuda to nas katolike Hrvate vodi? U propast. A zar smijemo mirno gledati, kako se u hrvatskom narodu trese Petrova Pećina ? Ne! Moramo skupiti svoje katoličke snage, da podignemo i stvorimo jaku katoličku štampu. Ona treba pomoči sviju nas. Tome je eto namijenjen Dan Katoličke Stampe. Saberimo štogod možemo više! Zrtvujmo za katoličku štampu! U tom je jedini spus. katoličanstva x hrvatskom narodu. Pijevo Društvo u Zagrebu.