id | Br. 80. Poštarina plaćena u gotovu. DUBROVNIK, 28. jula 1927. Narodna God. IX. Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare, Izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj 1:50 Din. za odbor Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik Vlasnik - izdavač - urednik : »NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik, Kongres Hrv. Kat. Narodnog Đaštva u Splitu. Koja gjačka organizacija u našem narodu može da se pohvali onakovim kongresom kakav je 22.—94, i mj. održalo Hrv. Kat, Djaštvo u Splitu ? Koja djačka organizacija može da pokaže onoliko jedinstvenosti u shvatanjn i načelima, onoliko mladenačkog zanosa i ozbiljnosti, onoliko pregora i prave kršćanske ljubavi ? Koja djačka organ. može da nam pokaže svoju dva- desetipetogodišnju tradiciju, svoj sistematski rad i pro- gres kao J. K Đ. Liga, koja je onamo od prve dobi »Hr- vatske Straže« kroz cio niz pokušaja i borbi i uspjeha bila prvi pionir organizovanja kat, laika kod nas, prva klica jednog Pokreta, na kojem su iznikli raznoliki ogranci: , Domagoj“ : organizacija srednjoškolaca, a- kademičara, bogoslova, — hrv. kat, literatura sa svojim tusopisima i novinama, kulturno-prosvjetne i socijalno- karitativne org. muške i ženske, Orlovstvo i omladinska udružeuja, ekonomsko-privredne zadruge i štedionice, litička org. it.d.? — Glavni uvjet njezinog uzpjeha bl su čvrsti temelji, koje je postavio jasno i odregjeno hjezia osnivač, blagopokojni biskup Mahnić, i koji su te izgragjivali i ispoljavali sad kroz jednu sad kroz lugu formu prakse prema zahtjevima vremena i pre- ma lokalnim kondicijama. Cijelo oduševljenje, a pre- ma tome i cijeli uspjeh, bili bi nemogući da nije na inu svega toga ostao čvrsti temelj osnivačevog progra- ma: sve obnoviti u Hristu, i privatni i javni život; ia inteligenciju intelektualno obrazovati po kršćan. lkoj filozofiji, a naš narod u smislu triju naših ideala : og, narod i socijalna pravda“. I opet se je sastalo to gjaštvo, da obnovi svoj jet vjernosti Crkvi, biskupima, Narodu svome i nje- vom Prestavniku ; sastalo se je, da se bolje upozna bliži, da fiksira strujanja, težnie i potrebe i bolesti m tijelu marodnog života tražeći pri tome prikladne ekove i naglašavajući nove primjene svojih ideoloških i incipa ma savremene prilike. Sastalo se je u gradu, pentru megju jadranskim gradovima, koji se je izdigao a ruševinama trulog poganstva u svijetlu kršćanske iulture ; sastalo se da baš na tom klasičnom tlu Ma- ulića i Tomislava naglasi vjernost amanetu svojih gja; mnacijonalnom i vjerskom, da naglasi kako je ono vjerni i pravi pobornik naših narodnih ideala. talo se je, da slaveći, iza XI. vjekova svijetlu uspo- enu velikih naših apostola, koji su prvi unijeli vjeru ulturu megju Slavene, naglasi svojim drugovima o dublje proučavanje i nastojanje okolo zbliženja tikava, što ljepši i življi kontakt s pravoslavnom bra- n želeći da se ispune riječi iz Evangjelja: ,Da budu jedno“. Sastalo se je da pri 700 godišnjici jubileja brijskog Poverella upre prstom u život tog refor- tora i dobrotvora čovječanstva kao u. uzor svojih uišljenika zbog čiste ljubavi k:ščanske koja sve ašta, zbog iskrene jednostavnosti i socijalnog osje- | za sva pitanja siromašnika, potlačenika, jadnika i ova. — Sastaii su se; i lijep je bio njihov boravak plitu sa svečanim i pobočnim zborovanjem, sa in- nim razgovorima i pobožnom sud elovanju pri sve- \obredima u starinskoj katedrali, sa marljivošću i l0som kojim su pratili ideološka predavanja svojih lora, sa izletima u Solin i Trogir, sa oduševljenjima, tljem i odlukama i rastankom, koji je u isto doba težak i radostan, jer je dijelio braću i jer ih je lio na najrazličitije strane, da šire svoju ideju, da agjuju svoju individualnosti da rade u svom pod- u i sa svojim snagama za Boga, za narod i za tijalnu pravdu. | O, recije mi, koja se gjačka organizacija kod nas že da ponosi sa jednim kongresom kakvog je imalo . N.-Đaštvo u Splitu? : 1. Generalne rezolucije. ) i :1. Hrvatsko katoličko narodno gjaštvo sakupljeno - 'sastanku: Jugoslavenske katoličke gjačke Lige u tu uoči dvađesetipete godišnjice Mahnićeve ,Hr- Straže“ u vezi s tradicijama svih svojih dosa- njih sastanaka ponovno izriče sinovlju odanost i okolebivu vjernost glavi rimokatoličke Crkve i nje- m zakonitim predstavnicima, u želji da svim silama uju na: obnovi svoje domovine, u Hristu po upu- tama Sv. Stolice i pod vodstvom svoga episkopata. 2. Nastavljajući tradicije svojih ranijih sastanaka hrvatsko katoličko narodno gjaštvo obnavlja zavjet vjernosti svomu narodu u borbi za njegova narodna prava i za njegovu dobrobit na svim poljima kultur- nog i socijalnog života, te šalje bratske pezdrave svo- joj braći izvan kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, po- zivajući ih da održe budnu narodnu svijest u odcije- pljenim krajevima, a svakom svom članu stavlja u duž- nost, da svim silama i sredstvima podupre rad oko po- dizanja narodnog i prosvjetnog života megju braćom preko granica. 3. Kao baštinik nauke i rada svojih velikih uči- telja Mahnića i Kreka hrvatsko katoličko natodno gjaš- tvo ponovno naglašuje potrebu žive i što dublje su- radnje gjaštva sa svim slojevima i staležima za uspo- stavu socijalne pravde na načelima kršćanske etike i traži od svakoga svoga člana, da nastoji oko ličnog što dubljeg socijalnog obrazovanja kao i oko praktičnog rada u narodu, naročito u katoličkim organizacijama. 4. Videći golemu opasnost za sadanju i buduću intelektualnu generaciju u današnjem velikom metežu vjerskih i moralnih pojmova hrvatsko narodno gjaštvo ističe potrebu, da se svaki pojedinac živo zadube u vjerske istine i u načela kršćanske filozofije u smislu radnog programa. ,Hrvatske Straže“, koji je katoli čkoj inteligenciji kod nas pokazao Mahnić, te poziva sve svoje organizacije, da što intenzivnijim radom oko sa- moobrazovanja u narednoj šk. godini dostojno završe prvu četvrtinu stoljeća hrvatskog katoličkog pokreta. 5. Duboko želeći mitvilo i nehaj, u koji je zapao velik dio našega gjaštva poziva sve gjake katolike, u kojima ima smisla za velike ideale i zanosa za nese- bičan rad, da se priključe njegovim redovima, naročito ondje, gdje još nema nikakva katoličkog giačkog druš- tva, a sve svoje članove poziva, da primjerom svoga života i rada, kao i bratskom susretljivošću i ljubavlju pokažu put u svoje redove onima, koji bi se inače ne- minovno izgubili u vrtlogu današnjeg moralnog rasula. 6. H. K. Narodno Gjaštvo sjeća se na svom sastanku jubileja Božjeg Viteza i asiškog siromaha sv. Frane s toplom zahvalnošću za sve cno što su nje- gov veliki primjer i neumorni rad njegovih sinova dali našem narcdu na svim poljima njegova vjerskog, kul- turncg i sccijalnog života, te stavlja svim svojim čla- novima, pred oči svijetli uzor sv. Frane, plemenitog kršćanskog Viteza, mnesebičnog siromaha i pjesnika Božje ljubavi, po čijim će krepostima Bog obuoviti kršćanski život u n:šem narodnom duhu Kristove ljubavi i socijalne pravde. 7. Slaveći jubilejsku godinu velikih slavenskih apostola sv. Cirila i Metodija, hrvatsko katoličko na- rodno gjaštvo iz dubine srca zahvaljuje Providnosti, što je slavenskim narodima pokazala put do Istine i kroz vjekove štitila djelo velikih apostola, slavenski obredni jezik i pismo, kao zalog slavenske zavjetne misli ,da svi jedno budu“. Poziva svoje drugove, da molitvom i živim radcm za Apostolat sv. C rila i Me- todija uskori čas mira, ljubavi i sjedinjenja svih Sla- vena u jedinstvenoj Crkvi Hristovoj. 2. Prvi dan kongresa. U petak 22. srpnja u 7'/a sati držao je u kate- drali veleč. Dr. Josip Carević sv. M su, na kojoj je govorio franjevački provincijal Dr. Petar Grabić, koji je zgodno iznio razliku izmegju naših ideala i pseudo- ideala u tendencijama savremenog društva kritikujući materijalizam, motuistički panteizam i nauke koje hc će da čovjeka postave na pjedestal jedinog božanstva. — Malo kasnije u punom “je kazalištu pozdravio u. ime pripravnog odbora drugove i dostojanstvenike Dr. Drago Bartulica predlažući ovaj odbor sastanka :' za predsje- dnika g. Fiano Sentinella, apsolvent filozofije, za pod- predsjednika g.ca Ljubić, st. phil., za zapisničare aka- demičari Ivo Bogdan i Mužinić, — Zatim uzima. riječ pokrovitelj kongresa dijecezanski biskup presvij. Dr. Bo- mefačić, koji se veseli, što megju idolima sadašnjice egoizmom i materijalizmom kat. djaci se sastaju da trade ,u nesebičnoj ljubavi za vječne ideale“. On po- zdravljajući kongres u ime našeg kat. Episkopata, ističe kako je baš ,zasluga djačkih organizacija, ako ima uopće u hrvatskom narodu katoličkih organizacija“ i preporučujući jedinstvo H. K. Pokreta želi, ,da nas vodi za ciljem prava Kristova ljubav, a ne osobeni interesi“ i da širimo svuda ,načela Evangjelja, jer su ona za sve narode i sve staleže“. U ime slovenskih kat. gjaka govori akademičar Veble, u ime Ćirilo-Metodske Lige u Pragu prof, Še- divy, u ime Kat, Ženske Sveze, kat, žena i kat, majki, kojima najviše moramo zahvaliti uvjerenje što nas je na taj sastanak dovelo, pozdravlja g.gja D. Bedeković. Nakon toga prof. Matija Petlić održao je preda- vanje: ,Vjerske i filozofske osnovice hrv. kat. pokreta“, Vrlo je lijepo iznio i motivisao glavne principe u ideo- logiji pokreta, osvrnuo se je prirogjenom jasnoćom na neke sadašnje potrebe i neriješena pitanja pa je završujući naglasio potrebu jedinstvenosti u htijenju i djelovanju u našim redovima: ,sloga i ljubav u pro- blemima katolika kod nas nek nam bude program |“ — Dr. Lj. Maraković, vrijedni naš senior, govorio je zatim kratko predavanje: ,Naš pokret u svojim estetsko- umjelničkim smjernicama“, gdje ističe, kako naš knji- Ževni program treba da bude bitno socijalan t. j. da se bazira na religiji, jer je jedino ona bitno socijalna ; ali pri tom ne postavlja nikakva formalna pravila za čistog umjetnika, jer bi cna imala tek relativnu vri- jednost. Osvrnuo se je na liberarne struje i na neke istaknutije ljude kod nas, koji teže k tom savršenstvu umjet- nosti, ali njihova akcija se zaustavlja na samim ape- lima i na frazerstvu, jer nemaju što da kažu, jer ne- maju bitno socijalni temelj: ,umjetnost je sugestija ; i ako nema što da sugeriše, lebdi u zraku.“ Naš pokret je od umjetnosti gajio ponajviše literaturu, koja je od svih umjetnosti možda najmanje bitno socijalna, pa nije možda stoga ni uspeo se do savršenstva, zato će sve organ. nastojati zainteresovati svoje članove za sve grane umjetnosti. — Svi su govori i predavanja bili pomljivo saslušani i srdačno aplaudirani, Poslije podne bila su pobočna zborovanja : 1, Za akademičare i bogoslove predavao je veleč, Ivo Bučić o ,Ćirilo-Metodskoj ideji“, gdje je iznijevši rad i život sv. braće pomnjivo ispitao njihov kulturni i vjerski značaj i ulogu megju slavenskim narodima kritizirajući neke pogrešne napade, koji se od neupu- ćenih pridjevaju uspomeni sv. velikana. — Zatim je g. prof. Sedivy prikazao kulturno, nacionalno i vjersko stanje kod drugih Slavena te razliku izmegju zapad- nog i istočnost svijeta, koja se očituje u računarstvu i imperjalizmu jednih i u mekoti duše, pacifizmu i požrtvovnosti drug h. Za praktično djelovanje na du- ševno kulturnom jedinstvu Slavena ističe nekoliko vrlo važnih tačaka. Važnost Ćirilo-Metodske ideje potvrgjuje i presvij. biskup Dr. Bonefačić, koji je kao pravi pastir dolazio na sva zborovanja, da čuje riječi mlagjih, da ih potakne i savjetuje. i 2. Na ženskom zborovanju predavala je g.gja Mirka Pš kryl: ,Kat. djevoika u organizacijama i prak- tičnim zvanjima. Zatim su slijedili izvještaji pojedinih' organiz. o radu kroz prošlu godinu, koji su bili od posebnog interesa, koji su pokazali raznolikost, po- žrtvovnost i agilnos naših drugarica i od kojih su jedni bili kao podstrek drugima. 3. Na srednjoškolskom zborovanju izvjestilo se je takogjer o radu u organiz., iza čega je srednjoškolski sekretar, st. phil. A f rević, podnio osvrt i kritiku ma te izvještaje i na sam rad. Gimnazijalac A, Matekalo predavao je o ,Praktičnom radu u org.“. Debata je bila vrlo živahna, rasprave o ,Luči“ vrlo umjesne. Sredjnoškolci su sa svojiu zanosom, marljivim nasto- janjem okolo individualne izgradnje i poznavanjem prilka u pokretu i izvan njega, potvrdili kako su is- pravne nade, koje u njih polažu stariji, 4. Na posebnom zborovanju bogoslova o. Dr. P. Grabić g vorio je o ,Svećeniku u kat. pokretu“, gdje je izmo kako oni treba da budu duša pokreta, kakovu ulogu ima svećenik a kakovu ima blagoslov u na- šem pokretu. Zatim je slijedila šetnja po lijepom Marjanu. (Nastavit će se.)