' Poštarina plaćena wu gotovu. Br. 42 "Naro DUBROVNIK, 20. oktobra 1927. dna Svijes God. XI. cijena je listu 5. Din. mjesečno ; za inozemstvo 10 Din, mjesečno. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. Izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj 1:50 Din. Vlasnik - izdavač - urednik : za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& = Dubrovnik. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik Odgovorite ! Novi savez , peštenja, slobode i parlamentarizma“, to ga je sklopio stari borac ,mirotvorstva“ i vogja hr- latskoga naroda sa g. Sv. Pribičevićem, koji je dobio jočasne nazive ,batinaša“, »policajca“ i t, d. od samog nilorječivog i mudrog S. Radića, zapanjio je i njegove lajvjernije pristaše. Pa i ona gospoda u Dubrovniku, to su bijesom duboko povrijegjenih patriota napa- lala ,Nar. Svijest“, jer se ,usudila“ da kritizira ,ha- ela“ i u patriotski rad g. Radića, našla se u čudu aključkom logike, koju fraze ne mogu prekriti, a koja h dovodi pred alternativu : ili priznati ,Nar. Svijesti“ a je istinu govorila ili nadalje klicat Radiću. Povlade |N. S.“ treba povući političke konzekvence ; ostanu |uz Radića treba priznati: da je bacanje bombe na drugu, silovito ometanje Hrv. kult. slavlja, politička rogonstva, vrijegjanje hrvatstva i druge metode, proti pjima su se ovi kao Hrvati borili, nalagala ,državna otreba“, na koju je g. Sv. Pribičević uvijek mislio. li duboko žalimo tu gospodu i uvažavamo sve teškoće tvjeka, koji se srami drugome pogledati u lice i ako : duboko uvjeren, da je svoga bližnjega vrijegjao, jer | bio zaveden i lakovjeran. Ali junaštvo, poštenje i tvatstvo zahtjeva, da onaj, koji je vrijegjao nepravedno, če : ,Varao sam se i oprosti !“ G. Radić pravio je uvijek skokove i svi smo u- jek govorili, da se nijednome njegovom skoku ne idimo, kao što se ni posjetioc cirkusa, koji pozna eštine klovna, ni malo ne čudi, kad na desetoj pred- avi doživi jedan izvanredan čin klovna. Mi od čo- čka, koji je legao s jednim programom, koji je po BS — Franjevačka proslava u Kotoru. Prigodna crtica, Podno Pestinj- gradskih klisura, na istočnoj obali rde, a uza same. bedeme grada Kotora, diže se ti, vremenom ofureni zvonik jednog -tihog doma, ji u kulturnoj povijesti Kotora zaprema odlično esto. Dom je to Sinova sv. Frana Asiškog. Od njihova dolaska, što datira od 1573. god., do danas, gaje oni uvijek jednako zamjernom po- Wovnošću moralno - odgojni kult, što je bio od ve- e koristi, ne samo u duševnom, nego i u praktično - ijalnom životu. | Znamo, da je prije, a i poslije XV. vijeka naš id obilovao raznim muškim i ženskim redovničkim iteljima, koje su vremenom, valjda radi ekonomsko - rednih kriza, napustile svoje mjesto. Jedini Fra- ci održaše do danas svoju residenciju. Ova činje- u dokazuje, da su oni, prožeti idejama svog veli- oni prama naime, duhom siromaštva i iskrene avi prama bratu iskrnjemu, znali, da tako lijepo je idealno sa praktičnim, priljubivši se ovakovom vazda savremenom taktikom — uza svoj narod leć s njime dobre i zlo. Ali, naš grad ima i po- nih veza sa Franjevcima. Ovaj je red dao Kotoru govitih ljudi, koji, ne samo da su slovili radi sve- i, nego su i znanjem prodičili ime Kotora u dale- i učenom svijetu. Pravcem svojih zaslužnih pregja -nastavljaju svoj u Kotoru i franjevci naših vremena, Oni su gra- njemu bio ,izraz suverene volje naroda, njegove po- litičke zrelosti i poštenja“, pa s drugim ustao sa istim takovim osobinama; koji jučerašnje »Inagarce“ danas naziva ,mudracima“, jučerašnje lupeže danas »pošte- nim seljačkim“ sinovima, koji je Božu najprije pro- glasio tiraninom, pa onda čuvarom drž, interesa, koji je i pobznanu“ izdao samo da te interese »Sačuva“, dok danas taj Beža nosi naziv nkundaka“, da do par dana primi opet vreli poljubac ,vogje“; mi ponavlja- mo, od takvog čovjeka neočekujemo iznenagjenje. Ako se ikad iznenadimo, a u to teško vjerujemo, to će biti onda, kad budemo prisljeni da zapišemo : »Stjepan je Radić na 30 ovoga mjeseca govorio i radio isto ono, što je govorio i radio i na prvi ovoga mjeseca“. Ali, najnoviji čin, i ako nije nas iznenadio, to bi se mogli da ograničimo samo nato, da napišemo : »Dogodilo se, što smo uvijek predvigjali i pisali“, »Iznenadio je ,hrv. seljački narod“ u crvenkapi, klo- buku i cilindru, koji i vanjskim pritajenim znacima govori: ,ovo nije moja suverena volja!,, — pa izno- simo samo pritajeno mišljenje toga naroda. A to se dade sredit u ovo par misli: lli je ovo devet godina imao pravo g. Radić ili g. Pribićević? Ako je imao pravo g. Radić, onda je g. Pribičević mrzitelj i nepri- jatelj hrvatstva, kome je jugoslavenstvo bilo samo for- ma. Ako je g. Pribičević imao pravo, onda , hrvatstvo“ ne postoji kao cjelina, nema pravo na život i ovaka njegova manifestacija bilo u društvima, na općini, u oblasti, u skupštini državna je izdaja, a jer je ova država naša potreba i naša volja, onda je g. Pribiće- vić spasavao državu, kad je gonio učitelje i činovnike, plijenio listove, zatvarao i zabranjivao društva, tamnice trpao Radićevim pristašama, onda je imala pravo ju- načka njegova omladina, kad je stavljao u pitanje ži- vot i imanje Hrvata, rušila štamparije, tukla omladinu, jurišala na društva, grdila hrv. zastavu, pljuvala na hrv. prošlost, ignorirala i ometala hrv, slavlje, klicala »Živjela Austrija“, da hrvatstvo prikaže čedom Austrije. Ako je imao pravo g. Radić, onda je g. Pribićević tiranin, rušitelj slobode, parlamentarizma, suverene volje daroda, negacija demokratizma, a njegova bo- jevna vojska ,fašisti“ sa jugosl. zastavom. Ako je imao pravo g. Pribićević, onda je g. Radić neprijatelj države, njenog opstoja i razvitka, a njegova reakcija nije bila ništa drugo nego očajna obrana svetinje — države. Ako je istina, ono što je g. Radić govorio, onda hrv. narod nije i ne može biti zadovoljan, jer su zapostav- ljena njegova prava, grgjene njegove svetinje, koje on kao pošten čovjek i dobar Hrvat mora da brani, gjanstvu pri ruci u svakoj duhovnoj potrebi, a na us- lugu u svakoj okolnosti ;. oni vrše dužnosti katehete i Župnika, a za više vremena radili su kao profesori na mjesnoj gimnaziji i nautici. Kruna je njihova rada oko. umnog kulta lijepa biblioteka, koja spada megju najbolje u Dalmaciji, a broji do 25.000 vrlo vrijednih djela svake grane ljud- skog znanja. Ako se pak nadoda, da je oko toga posla uložio nama svima dobro poznati i opće čaš čeni, učeni O. B. Rode, ništa manje nego 30 godina usirajna i naporna rada, žrtvujući mu čak i očinji vid, to je zaista ovakovo djelovanje udivljenja vrijedno! O. Rode je takogjer djelovao kao profesor na gimna- ziji i nautici, kao orguljaš u stolnoj crkvi sv. Tripuna, pa kao vrijedni maestro organizovao je muzičke - pje- vačke zborove, Nije dakle čuda, da je kotorsko gragjanstvo dne 2,, 3, 4. ov. mj.na jubil. franj. proslavi bez posebnih priprema, spontano odalo svoje poštovanje, odanost i priznanje zaslužnim svojim ,iratrima“, — I ako je ci- jela proslava tekla u stilu jednostavnom i skromnom, to je ipak ispala veličajno - značajno. e Pa u času, kada se je ova uzvišena proslava svršavala, kada je bogoljubno mnoštvo upiralo svoje poglede u impozantnu sliku Sveca, koji svakoga osvaja kao još za veći čar razlijegao se milopojni akord pje- vačkog zbora: ,Ostani s nama .. .. Blaga je noćca već sterala svoja krila nad svetim hramom, a bogoljubne su duše još uvijek na Svečevu pjedestalu opetovale: ,Ostani s nama — na sve vijeke. . ! svojim poštenjem i svojim razborom, Ako je istina ono što je govorio g. Pribičević, onda je to laž, a hrvatski narod je besvjesna masa, Austrijom zalugjeni dio naroda, sramotne prošlošti, tropskog duha, kojeg se batinom mora svijesti privesti, jer je ,megju njime“, kako je pred općinom rekao vogja njegovih bojevnih legija ,75% stoke.“ Ko je imao pravo od te dvojice ? Gdje je istina i pravda ? Plače li ona na grobu i fanatizmu ubijenih Hrvata ili pristaša Pribičevića ? Jeli dao na to odgovor g. Radić? — Nije! Odgovorite muški, hrvatski, glasno i jasno vi, njegovi pristaše, a u prvom redu vi pastiri“, O stečaju Slavenske banke d. d. Likvidaciono ročište Slavenske Banke dd. u Za- grebu još uvijek traje. Stiglo je sveukupno oko 3.100 prijava. Računa se da cjelokupna pasiva iznaša oko Din. 180,000.000,— Čim svrši likvidacija i čim se usta- nove brojke, mi ćemo to objelodaniti. Suprot pasive stoji aktiva, koja u glavnom stoji u paketu dionica jedne velebanke u Ljubljani, jedne banke, u Splitu, pa- keta dionica Trbovlja, dužnika bančinih, gotovine od cca Din. 10,000.000.— i kuća u Zagrebu, Dubrovniku, Bledu, Mariboru, Karlovcu i drugim objektima. Prema stanju stvari može se računati da će bez doprinosa Landerbanke, Trbovlja i članova ravnateljstva potraži- vanja vjerovnika biti isplaćivana sa cca 30 do 35 9%, Za 10 do 20 % bi se ova kvota poboljšala sa dopri- nosima svih članova i interesanata u slomljenoj banci. Naravno, da će se o pitanju, kako će stečajnina prisi- liti vodeće krugove banke, da plate svoje doprinose, povesti na idućem likvidacionom ročištu riječ, te se od ovoga ročišta mnogo očekuje. U mjerodavnim krugovima tvrdi se da će likvi- daciono ročište biti gotovo kroz malo dana i da će tada sud pozvati vjerovnike na posebnu vjerovničku skupštinu u svrhu izbora članova stalnog vjerovničkoga odbora, na kojoj će se, kako smo napred rekli, povesti riječ i o pitanju odgovornosti za slom Banke. Na likvidacionom ročištu raspravljat će se u glav- nom samo prijeporne prijave. Megju ove spadaju prijave činovnika, koji traže više, nego što im po ugo- voru pripada, pitanje pojedinih zahtjeva preboja, iz- lučbe itd. Svakako će se megju tima tražbinama ras- pravljati i tražbina Landerbanke i Trbovlja. Interesantno je pribilježiti, da na dosadanja likvi- daciona ročišta gotovo nije nitko dolazio osim članova vjerovničkoga odbora. Drugi baš nitko tako, da vlada posve mrtvilo na ročištu. Do danas su ova potraživanja, koja se te- melje na uložnim knjižicama ili protuknjižicama likvi- dirana prema iznosu navedenom u knjižici odnosno prijavi, a kamate su svima likvidirane do 14. IX, 1927, Kako saznajemo vjerovnički odbor sa stečajnim upraviteljem u svim pitanjima nastupa 'solidarno i uvijek ima pred očima osobite interese ulagača, pa stoga čine sve moguće, da se troškovi smanje, režije suže na minimum, nagagja se glede dubioznih svojih dužnika i spasava, što se spasiti može te su u tom radu imalo dosada zamjerna uspjeha. Ove nedjelje kako saznajemo raspravljati će vjerovnički odbor o po- bojnim parnicama, koje se imadu podići proti poje- dinih vjerovnika banke, koji su u zadnjih 14 dana pred otvorenjem stečaja dobili od banke pokriće za svoje potraživanje. Tih pokrića dano je za cca 22,000,000 dinara, a ako se sa svima uspije, što se imade nade i podloge za uspjeh, povećat će se kvota za kojih 10 %. Potraživanja prvoga razreda bit će odmah ispla- ćena poslije svršetka likvidacionog ročišta i izbora stalnog vjerovničkog odbora. Stečajni upravitelj ići će na ruku i vjerovnicima drugoga razreda, te će odmah podnijeti i diobnu osnovu za djelomično podmirenje vjerovnika Il. razreda sa gotovinom, koja se nalazi u banci. Nekoji računaju da će možda već do Božića jedan dio kvote biti vjerovnicima isplaćen. Poznati ljekoviti specijalitet FIGOL oživljuje djelovanje &učrega i jetara, ie djeluje odlično na ravilno varenje kod bolesti žuči, Proizvagja ljekarna r. Semelić Kesterčanek u Gružu. Cijena boci 35 Diu.