Poštarina plaćena s gotovu.

 

Broj čekovnog računa našeg lista
jest 4153 Podružnice Sarajevo.

DUBROVNIK, 1. decembra 1927.

zu God. XI.

 

Naro

dna Svijest

 

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.

cijena je listu 5. Din, mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.

Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj 1'50 Din.

 

 

za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik

Vlasnik - izdavač - urednik:

Antun FI& — Dubrovnik,

 

 
 

servi <Qecernora

Prvi datum naše nove nacionalne historije i
naše zajedničke države javio nam se je eto već ima
punih devet godina ; datum, s kojim su i Srbi i Hrvati
i Slovenci htjeli da u jedinstvu i mladom radu punom
elana otvorevrata novoj epohi, što je iznikla iz dugih
i krvavih narodnih nastojanja i golgota, na mrtvim
lješevima naših otaca, da uzmogne biti svijetlom
epollom nama i još sretnijom budućnosti našim
mladim generacijama.

Prvi i veliki naš datum. Sa kojim smo i mi
Hrvati ušli u bitni sastav ove zajednice, svijesni
da nosimo sobom cijelu našu mukotrpnu tradiciju,
cijele naše želje i nadanja, cijele naše odluke za
nastojunje okolo zajedničkog boljitka. I zato je ovo
naša država : pa u njoj nećemo da budemo niti
pastorčad niti najamnici nego prava djeca i pravi
državljani, jednaki i ravnopravni ostalim njezinim
konstituirajucim elementima i u patnjama i u blago-
datima, u žalosti i u veselju, u borbama i u radu.
Prvi i veliki naš datum. Koji nas sili, da u
veselju njegovog dolaska zatitra na očima našim
žalobna iskra i da se pogled naš sklizne niz kršne
naše vrleti i isprane litice našeg mora, kuda gmižu
pogurena naša braća još uvijek čekajući plavu zoru
s istoka i novo sunce jednog takovog sretnog dana.
Prvi i veliki naš datum. Koji nas goni na pre-
gled naše bilanse i ispovijest naše savijesti i koji
nas pita, koliko smo ispunili od onih odluka, što smo
ih sobom donijeli i stvorili i koliko smo pokročili
napred u nacionalnom, ekonomskom, socijalnom,
|werskom i prosvjetnom pogledu. — Doista, uza svu
\lorzinu dogogjaja, spora je historija u pozitivnosti
svoga progresa ; spora je barem kod nas ! I tko zna,
iko će naći negativni rezultat u bilansi svog djela
i grižnju u svojoj savjesti radi u ludo potrošenih
|narodnih sila i truda i ustrpljivosti dana, radi ego-
ističkih interesa i nepravde, radi partizanskih zadje-
\|vica, prevara i neispunjenih obećanja i očekivanja.
|- 4 tko zna, tko će i sada na pragu desete godine
produljiti svoj stari život i staru pjesmu, tko li će
stvoriti nove odluke u smislu zajedničkog napretka
(i moće li zbilja i svojski upotrebiti svoje energije,
\|durovne i materijalne, i unijeti prave ljubavi i istinske
\|črtve da narodne ideale i Srba i Hrvata i Slovenaca
što prije i što bolje ostvari !

Nadajmo se i radimo !

 

Politika na čvrstom temelju.

Temelj, na kojem je sagragjena Hrvatska Pučka
(Stranka, čvrst je i stalan. Po tom se temelju razlikuje
“ona od svih drugih hrvatskih stranaka, Hrvatska Pučka
[Stranka otvoreno zastupa kršćanska načela i na njima
lemelji svu svoju političku nauku. Političko vrluđanje
“li prebacivanje radićevaca, frankovaca i federalista samo
e nužna posljedica njihovog vrludanja i prebacivanja
temeljnim pitanjima čovjeka i njegovog odregjenja.
lrvatska Pučka Stranka temelji svu svoju političku
lhauku na kršćanskoj nauci o postanku, zadaći i svrsi
\[lovjeka. Čovjek je stvor Božji, imade smrtno tijelo i
leumrlu dušu. Konačno odregjenje čovjeka jest vječni
livot iza smrti. Na svijetu je čovjek zato, da Boga
uži i tako u nebo dogje. Da čovjek uzmogne to
hostići, Bog mu je dao razum i slobodnu volju. S
žnošću, štu je čovjek imade da služi Bogu i spasi
lušu svoju, spojena su neka prava, što ih čovjek već
[po svojoj naravi imade. Čovjeku ta prava ne može
i litko oduzeti. Ona su mu prirogjena prava. Ni druš-
lo, ni država ne mogu mu tih prava ni okmnjiti, ni
ia .

uzeti. To priznavaju i ustavi modernih država. Tako
av sjevero - američkih država kaže ovo: »Bog je
ve ljude jednako stvorio. Bog im je dao neka neo-
ugjiva prava, a megju tima napose pravo na život,
obodu i pravo. biti sretan. Vlade su zato tu, da ta
va brane“.

Ustav francuske republike kaže : m
»Zadnja svrha svake državne vlasti jest ova:

 
   
  
   
  
   
   
  
   
  
    
  
   
   
   

 

braniti prirodna, neotugjiva prava čovjekova: slobodu
vlasništvo, sigurnost i pravo oduprijeti se uništenju“.
Po nauci sv. Tome, najvećeg krsćanskog mudraca
i političkog učitelja, imade svaki čovjek ova neotugjiva
i prirodna prava:

1, Pravo, da svak s njim postupa kao s oso-
bom, kao sa stvorenjem, koje ima neumrlu dušu, po
kojoj je čovjek sličan Bogu. Ne smije se dakle s čo-
vjekom postupati kao s nekom stvarju ili nijemom
životinjom. Na ovoj se nauci osniva politički zahtjev,
da svi ljudi budu pred zakonom jednaki. Zakon mora
sve jednako braniti. U pravima, što ih ljudi imadu
kao osobe, nema razlike, Jednaka prava imade i onaj
najsiromašniji kao i onaj najbogatiji. Čovjek je jedan
i drugi, Nitko nema većih prava kao osoba zato, što
pripada nekom narodu ili staležu, vjeri, porodici itd.

Iz ove nauke izviru čovjeku neka druga prava i
to ova: svaki čovjek imade pravo da živi. Svoj život
ima pravo braniti, S ovim je u vezi pravo na zdravlje.
Nitko nema pravo škoditi zdravlju bližnjega svoga.
Na ovoj se nauci temelji m. pr. sva socijalna politika
Hrvatske Pučke Stranke. Kad ona zahtjeva za radni'a
zdrave stanove, nedjeljni počinak, osamsatni dnevni
rad, zabranu rada po noći ženama i djeci i t. d. —
to zahtjeva ovo sve na temelju kršćanske nauke o
pravu čovjeka na život i zdravlje.

Jer čovjek ima pravo da živi, ima i diugo pra-
vo, da radom zaslužuje ono, što mu je potrebno za
život, Kažemo dakle, da čovjek imade pravo da radi“
Nedopušten je dakle svaki čin bogataša, koji čovjeka
lišava rada, a po tom i kruha.

Čovjek imade pravo da bude slobodan. Drukčije
ne može postići: svoje svrhe, koja mu je od Boga
odregjena. Čovjek je dakle na nekom području svoga
djelovanja autonoman. Za taj rad odgovoran je samo
Bogu i svojoj savjesti. Na ovom se temelje politički
zahtjevi, da ima čovjek slobodu kretanja, da mu je
kuća nepovregjiva, da imade pravo birati svoje zvanje.
Ovo pravo na slobodu ne vrijedi samo za tjelesni,
nego.i za duševni život. Svaki čovjek imade pravo,
da se posvećuje, da se vjerski i ćudoredno razvija.
Nitko nema prava sprečavati ga u vršenju njegovih
vjerskih dužnosti. Konačno ima pravo, da se udružuje
u sva ona društva, koja promiču njegovo tjelesno
življenje i duševni razvitak.

Ovo je kršćanska nauka o čovjeku, na kojoj
nauci temelji Hrvatska Pučka Stranka svoju političku
nauku i svoje političke zahtjeve. Ova je nauka stalna
i nepromjenjiva.

Razumije se sada, da će politika Hrvatske Pu-
čke stranke biti posve drukčija od politike drugih
stranaka, koje ove nauke ne priznavaju i koje ne će
da svoju političku zgradu grade na toj nauci. Ako
neki političar ili ne priznaje ili nije s tim na čistu
da je čovjek stvor Božji, i da kao takav imade neka
prava, koja mu nitko ne može oteti, onda će njegova
politika i njegova politička nauka biti posve drukčija.
Politički, gospodarski i kulturni zahtjevi imadu svoje
čvrsto uporište u nepromjenjivoj kršćanskoj nauci. A
gdje je uporište političarima, koji te nauke ne prizna-
vaju i preziru je ? Sva njihova nauka ovisna je o ljud-
skom mišljenju o čovjeku i njegovim pravima, a to
mišljenje može biti danas ovako, a sutra onako.

Hrvatska Pučka Stranka dobiva dakle svoju čvr-
stoću i stalnost iz čvrstih i stalnih kršćanskih načela,
koje ona jedina od svih drugih naših političkih stra-
naka otvoreno i svečano ispovijeda i brani.

Dr. Augustin Juretić.

 

Jedno mišljenje o dru Gosaru.

Glasilo hrv. trg. društva ,Merkur“ u Zagrebu
u svom zadnjem broju se tuži, kako je kod nas do
sada socijalno ministarstvo bilo zanemareno, pa onda
nastavlja : ,Gosp. dr. Andrej Gosar je prvi pravi mi-
nistar za socijalnu politiku. On je prvi, koji je preuzeo
taj resor ne u duhu političara, nego s vidika socijalnih
potreba naše države i s razumijevanjem i čuvstvova-
njem čovjeka, koji je za to mjesto imao ne samo
potrebnu teoretičnu spremu, nego spremu i iskustvo

onog socijalnog življenja, koje je preduvjet rada na
tom polju“, — Zatim napominjuć položaje, koje je u
socijalnim službama do sada zapremao nastavlja: ,Na
svim tim mjestima poradio je dr. Gosar za kompro-
misno poravnanje socijalnih sporova megju interesen-
tima u dotičnim socijalnim pitanjima. To kompromisno
shvaćanje nije samo slučajno riješenje, koje traže pri-
like onog časa. To svojstvo g. ministra je naprotiv
duboko uvjerenje, rezuitat iskustva, do kojeg su da-
nas došli najradikalniji vogje engleskih, a takogjer i
američkih radničkih stranaka. Zato je opravdano oče-
kivanje, da će i daljni rad g. Gosara dati isto tako
zdrave i lijepe plodove, kako ih je do sada podao u
u svojim socijalnim brošurama i ,Socijalnoj Misli“.

Iz budžeta za god. 1928.-29.

U roku, koji je Ustavom predvigjen, ministar
financija dr. Marković, dao je vani proračun za god.
1928.-29. Proračun za ministarstvo vjera ovako je raz-
dijeljen: Pravoslavna vjerska uprava i srpsko-pravo-
slavne bogoslovije imadu dobiti Din. 55,980.561,
Rimo i grčko-katolička vjerska uprava Din. 32,154.103,
Starokat. vjerska uprava Din. 449.520, Evangelička
Din. 1,140.000. Muslimanska vjerska uprava sa pro-
svjeinim zavodima i šerijatskom školom u Sarajevu
Din. 19,067.133, Mojsijevska Din. 1,132.220. Prema
tome i najnovijoj statistici otpada na svakog pravo-
slavnog vjernika Din. 10, katolika 6:5, muslimana 14:5,
starokatolika 2.247, (dvije tisuće dvjesta i četrdeset
i sedam Din.) .

S obzirom na stavku službenika rimokat. crkve
ministar vjera g. Obradović iznaša u svom ekspozeju,
da ona ostaje za sada ista premda je trebalo predložiti
povećanje plaća za 4,394.420 Din, da bi se ,parohij-
sko svećenstvo u oblastima van Srbije i Crne Gore
prevelo s krunskih na dinarske prinadležnosti, Zato je
Ministarski Savjet po članu 3830. financijskog zakona
za tekuću 1928.-29. god. ovlašten da Uredbom regu-
liše to pitanje kongrualnih prinadležnosti parohijskom
svećenstvu“.

S obzirom na subvenciju kat. odgojnih zavoda
za svećenički pomladak kazao je ovo: ,Zatim su tre-
bala biti predložena u stavci za rimokatoličku vjersku
upravu znatna povećanja, a ne samo 170.000 Din.,
kojise nalaze u stavci za školovanje svećenićkog pod-
mlatka. Zahtjev za povećanjem državnih dotacija za
sjemeništa jedan je od najodlučnijih ali i od najo-
pravdanijih zahtjeva katoličke crkve u našoj kraljevini.
Jer obnavljanje barem najnužnijeg svećeničkog kadera
jedno je od životnih potreba crkvenih, koja stavlja
velike financijske zahtjeve na crkvu“.

Kao što se pitanje svećeničkih plaća :prepustilo
volji Ministarskog Savjeta, tako se je u proračunu
ministarstva prosvjete njemu prepustilo ukidanje pre-
kobrojnih gimnazija u državi (Gimnazija državnih ne
smije biti više od 80). Na taj će način trpjeti oni
krajevi, koji budu u manjoj milosti kod Ministarskog
Savjeta. :

Još jadnije prolaze naše hrvatske prosvjetne insti-
tucije po čl. 44, koji glasi: ,Odmah po svršetku
školske 1927. 28. godine rješenjem ministarskog savjeta
odredit će se koji fakulteti u kom vremenu i na koji
način imaju da se ukinu na universitetima beogradskom
(ubrajajući tu i pomoćne fakultete u Subotici i Skoplju),
zagrebačkom i ljubljanskom. Istim rješenjem ministar-
skog savjeta Više pedagoške škole u Beogradu i Za-
grebu spojit će se u jednu; veterinarski fakultet u
Zagrebu pretvorit će se u Višu veterinarsku školu i
utvrditi mjesto gdje će ova škola biti“.

I tako se ta glasovita štednja u našoj državi
izgleda zaustavlja baš ondje, gdje ne bi smjele, na
prosvjetnom i vjerskom proračunu, i to baš uperena
samo proti nekim djelovima države, a sve po tobožnjim
principima ,jednakosti“.

Kad će više prestati ovakove očite nepravde prama
Hrvatima i katolicima ? 1

 

Buduće matere imaju spriječiti tešku stolicu u-
potrebom Franz-Josefove prirodne gorke vode. Sefovi
universitetskih ženskih klinika hvale. prirodnu Franz-
Jozef.ovu gorku vodu, jer se lako uzima i sigurno
djeluje bez neprijatnih sprednih pojava. Dobiva se svuda.