ko: Neznanje. često je uzrok mnogoj muci, ali danas svakamo dopiru novine, te su one idealno sredstvo, za širenje prosvjete i znanja. — I mi nastojimo, da našim čitateljima vazda služimo dobrim savjetom. — Kod prehlada, koje sada tako lako nastupaju i kod uvijek češćih NARODNA SVIJEST | reumatičnih bolova htjeli bismo da potsjetimo na obljubljeno i kroz | 27 godina prokušano kućno sredstvo'i kosmetikum : Fellerov mio- | mirisni ,Elsa-fluid*. Kao mazilo protiv reumatičnih bolova i u svim | slučajevima, gdje je potrebno trljanje, brza je djelovanja. Otstra- njuje kijavicu, čini neosjetljivim na hladni vazduh, jednako je | dobar za oči i uha kao za glavu, usta, zube i grlo. -- Pri unu- | tarojoj i vanjskoj uporabi jači i većega djelovanja od irancuske BI 2 rakije. — 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce za 63 din., 12 dvosirukih ili 4 specijalne boce za 99 din., 36 dvostrukih ili 12 specijalnih boca za 250 din. već zajedno sa sandukom i poštarinom razašilje uz doplatu ili poslat novac unaprijed apotekar Eugen V. Feller u Stubici Donjoj, Elsatrg 297. Hrvatska. — Pojedine boce Elsafluida dobiju se u svim apotekama i srodnim trgovinama uz reduciranu cijenu od 9 dinara. razredu podjelu glagola po presentskoj, a u drugom po infinitivnoj osnovi? U jednom razredu žerminolo- giju na jedan način, a u drugom ua drugi? A zar Daničić- Maretićev gramatički sistem i terminologija nijesu u mnogome bolji i zgodniji od terminologije i sistema Belić - Stojanovićeva ? Zarće da se beogradski dijalektolog prof, Belić i sastavljač ,Srpske gramatike“ prof. Stojanović postave nad Vukom, Daničićein, Bud- manijem i Maretićem ? I zar da sve bude onako, kako hoće Beograd, i sve onako kako piše Beograd? Šta znači, na primjer, la riječ zapeta, koju Stojanovićeva gramatika upotrebljuje mjesto Maretićeve zarez ? Riječ »zapeta“ ne postoji nigdje u našemu narodu, niti se nalazi u ikojem rječniku; to je ruska riječ, koju kod nas baš niko ne razumije, dok u Crnojgori ima riječ zapetnica, ali ne znači ,virgola“, nego — stražnji kraj od opanka! I onda se još kaže da ,svi Srbi treba da pišu kako piše Beograd“! Pa da bi bilo samo to! Ima tu još svakoga ,blaga božijega“, o čemu, kad bi se htjelo pisati, izašla bi duga rasprava. Za sada neću drugo, već kličem : Ejvala, i živjeli ponosni i samosvijesni Crnogorci, koji su nas svojim značajnim upitom pomogli u borbi, koju vodimo za održanje jednog narječja, koje po riječi Vatroslava Ja- gića, kao da je bilo od samoga Boga tako: udešeno i u narodu našemu tako ponamješteno, da bude »simbolom združenja i pomirenja“, i po kome se sta- romu slovjenskom jeziku i ostalim slavenskim jezicima najviše približujemo ! Slava pjesniku ,Gorskoga Vijenca“! Slava pjesniku ,Osmana“ ! D. V. Medini. Novi kalendar u Turskoj. Turski je Parlamenat usvojio zakon o uvogjenju gregorijanskog kalendara i o kršćanskom računanju vremena. Turska se je godina do sada osnivala na gibanju Mjeseca, ie je imala 12 kalendarskih mjese- čevih mjeseca od izmjenično 30 i 29 dana. Nu kako je astronomski mjesečev mjesec, to jest vrijeme, koje pregje izmegju dva susljedna mlagja, za 44 minuta i 3 sekunda dulji od popriječna trajanja kalenđarskoga mjesečeva mjeseca (29% dana), astronomska je mje- sečeva godina za 8 ura, 48 minuta i 36 sekunada dulja od kalendarske. Da se ta razlika izravna, uzimali su se ciklusi od 30 godina, u kojim je bilo 19 obič- nih godina s 354 dana i 11 prestupnih s 355 dana. Turska dakle godina nije do sada nikako uzimala Sunce u obzir, pa je prama tomu njezin početak bio uvijek za 10 ili 11 dama ranije od početka sunčane godine; tako je u 33 turske godine svaki turski mje- sec prolazio kroz sve četiri godišnje dobe. Svak je n. p. mogao da opazi, da je Ramazan (mjesec stro- goga turskoga posta) bio kadšto u zimi, a kadšto u ljetu, kadšto u proljeću, a kadšto u jeseni. Ove bi go- dine Ramazan po dosadašnjem računu imao da traje od 15. Marta do 13. Aprila 1926., dok se je turska godina 1344. započela 22. Jula 1925., a imala bi da se dovrši 11. Jula 1926. Godina je 1344. prestupna, a 1345. imala bi da bude običaa. Turci su do sada brojili početak dana sa zapadom Sunca, a početak mjeseca s onim danom iza mlagja, u kojemu se prvi put na večernjem nebu ugleda tmje- sečev srp. Početak se je pak brojenja godina (era) računao od bijega Muhamedova iz Meke u Medinu (Hedžra), što se je dogodilo 15. ili 16. Jula god. 622. poslije Isusa. S toga, što su računali s kraćom mjese- čevom, a ne s duljom sunčanom godinom, broje sada 40 godina više, jer je od Hedžre do god. 1926. prošlo samo 1304 godine. Po spomenutoj vijesti sve se to u turskoj republici ukida, a uvagja se gregorijanski ka- lendar, kojega se (barem u civilnom životu) drže svi kulturni narodi. Pisma iz naroda. PRIDVORJE (Konavle). Otkriće spomen-ploče \ kralja Tomislava, Na Novu godinu bila je ovdje sve- čano otkrita spomen-ploča kralju Tomislavu. I ako je _ izjutra bilo ružno vrijeme, ipak je došlo dosta svijeta, da učestvuje ovom slavlju. Ploča je nabavljena na Kor- _ čuli doprinosom svih kuća u župi, osim nekoliko radi- kala, kojima to nije bilo ugodno. Vrlo loša svjedočba _ za njih, jer u ovom slavlju učestvovali su skoro svuda ž X i Hrvati i Srbi bez razlike stranaka, Ploču je otkrio : ir Burgjelez, nadučitelj. U svom lijepom i jez- 2 grovitom govoru, prikazao je teška vremena, u kojima je živio Tomislav, te kako je on, svladavši sve zapreke, ujedinio Hrvate u jednu jaku državu. Predočio je, kako je ideja Tomislava — ujedinjenje Srba i Hrvata — ostva- rena nakon 1000 god., kad se Hrvati i Srbi nalaze ujedinjeni u jednoj državi, kojoj je na čelu vladalac naše krvi. Na koncu pozivlje narod, da klikne ,Slava Tomislavu“ i ,Živio Nj. V. Kralj Aleksandar I.“ Narod je urnebesno klicao, — Zatim je govorio Niko Vukić, o barjaku, koji je nabavio za ovu proslavu. — Na koncu progovori i Dn. N. Kusalić prikazavši kralja Tomislava kao uzor vjernika i rodoljuba: spomenik Tomislava — neka i nama bude opomena, da ljubimo svoju vjeru i narod, te za njih, da budemo spravni i žrtvu prinijeti. — Poslije podne omladinsko društvo »Preporod“ davalo je predstavu ,Izgubljeni sin“ s li- jepim uspjehom. Prisutnik. TRSTENO. O postavljanju spomen-ploče. Ovdje se još nije obavila svečanost otkrića spomen-ploče Kralju Tomislavu, premda je ploča odavna na svome mjestu. Ometaju to dvojica seljana, kojima je tek sada palo na um, da bi tu dobro stajala ploča ,Ujedinjenja“. Trče od Petra do Pavla, da to udjelotvore. Iz Dubrov- nika dobili su nalog, da većina odluči. Ali do sada nijesu mogli ni peti dio skupiti za sebe, premda su mnogo truda uložili. Nadaju se, da će na seoskom zboru pobijediti. Nek se tješe. Pad ,Meteora“. Na 30. decembra pr.g. oko 5 s. popodne opazilo se je u zraku u visini od 400 do 900 m. po prilici jedno svijetlo tijelo poput oveće rakete, svijetlo plave boje, a iza nje dugi ognjani rep. Tijelo je letjelo jakom brzinom, do malo iza toga čula se je prilično jaka detonacija poput eksplozije morske mine. Većina ljudi kaže, da je taj meteor pao u more stonjskog konala izmegju Trstenoga i Lopuda. TRPANJ. Proslava 1000-godišnjice. Deprimira- nost je našeg poratnog čovjeka, koji fućka gotovo na sve, općenita. Najjači uzrok tome treba tražili baš u neorijentiranosti: nije se još uzdigao iznad prošlosti, I ovu proslavu treba da gledamo kao tek fragmentarnu manifestaciju one elementarne snage prošlog hrv. čo- vjeka. Naš je čovjek još bez snage, jer još živi isključivo od prošlosti. Proslava 1000-godišnjice jedan sjajan momenat baš u prošlosti tog naroda ; blijesnuo je u njegovoj duši, momentalno ga je napunio snagom, ali. . . blijesak odmah i iščezne. Nekadanji ,terribili Trappanesi“ damas šute. Ovaj su epitet dobili kao nacionalno svijesni, jer nijesu nikada htjeli, da se dopisuju ni u trgovačke svrhe na talijanskom, već na svojem hrvatskom j:ziku. Oni osjećaju . . ., ali rezi- gniranost ih guši. Znači: tom narodu treba nešto drugo, što će ga zadovoljiti. Proslava je započela rano u zoru u Nedjelju 27. XII. pucnjavom mužara. U 10 h, poslije svečane službe božje i otpjevanog , Tebe Boga“, dok se je otkrivala spomen-ploča iznad pobočnih vrata župne crkve, tamburaško društvo intoniralo je ,Lijepu našu“. Zatim je općinski upravitelj g. Sabioncelo pre- dao spomen-ploču župniku Don Nedjelku Subotić, koji je u punom, temperamentnom i lijepom prigodnom govoru prikazao važnost i značenje ove proslave, is- taknuvši neke momente iz hrv. povijesti. Pošto je g. M. Batistić finom interpretacijom deklamovao jednu prigodnu pjesmu, krenula je povorka kroz varoš. I tu je uaravno jasno i sa svom 'preciznošću izbila ona bez- bojnost, ekstremnost i nesocijalnost naše inteligencije, a i seoske mledosti. Ovoj zadnjoj se može oprostiti. (E, razumije se, bilo je onih papagajskih: živio Radić, Pribičević, dolje orjunaši batinaši jug. naroda i sličnih. I štapa . Dvorana je bila puna. K. Viličić i R. Marasović sa uspjehom su deklamavali po jednu pjesmu. Mješoviti zbor otpjevao je ,Dalmal. šajkaš“. Publiku je izvrsno raspoložio sa solo-scenom exglumac split. pozorištu A. Soljak. Maturant gim. Frano Senko održao je kratki govor. Prikazao je našeg čovjeka u prošlosti i sadaš-. njeg našeg čovjeka. Aplicirani. nacionalizam našeg prošlog čovjeka je ludost. To je tek nacrt, san potrebit, da se dogje do pravog nacionalizma sa socijalnom i etičkom bazom. “Završio je: ,I Tomislav je jedna sjajna luč na stazi potpunog spasenja našeg. Ali... to je prošlost. Na prošlost možemo da se tek nasla- njamo, ali da od nje živemo, nipošto. Od prošlosti Živu starci. Jugoslavenski narod je mlad — — —“, : Reny S. . .) U večer je, bila akademija sa plesom. / KOTOR. Pohvale sv. Tripuna, Mali admiral, Po starome historičooim običaju bit će i ove god. 27. Januara tačno u podne izrečene pohvale sv. Tripuna na plokati Crkve od izabranoga dječaka od 9 do 12 godina, t& mu se dade čast malog admirala odjevena u odijelo Bokeške Mornarice te će izreći slijedeći govor i »Pohvale sv. Tripuna. Godišnje ponovljenje sveča- nosti, koju smo pripravni da svetkujemo, dočim oživ- ljuju u nama najmilije bogoštovne uspomene, opo- minje nas na siajna djela maših praotaca, koji pod okriljem onoga čudotvornika, čije svete moći Kotor poštuje, postadoše zaslužni za vjeru i za domovinu, a mama ostaviše bašlinstvo slavno, nama koji smo njihovi nasljednici velesretni, — Nuder dakle gragjani nek se i ove godine proslavi predajnim sjajnim i obi- čajnim obredima toli ugodna svečanost, a bude nam svima poticalom isti onaj Svetac, koji no je njezin uzrok poglaviti. Neka se time iskaže najpri'e slava Bogu Velikome, te poklon i štovanje Slavnoj Dievici Mariji i poglavitom mučeniku Isukrstovom Sv. Tripunu. Dopusti velji Bože, nek se za tolik niz stoljeća koliko je do sada minulo trenutaka, godimice razvije slavo- dobitni ovaj stijeg, a svegjer u slozi sreći i ljubavi. Slava! Slava! Slava! Na trgu Sv. Tripuna budu prisutni jedan dio Oficira Bokeške Mornarice sve Ci- vilne, Crkvene i Vojničke Vlasti i Uprave društava. Na svršetku izrečene pohvale glazba zasvira himnu uz slavljenje zvona i pucanje mužara razvije se zastava Sv. Tripuna na velikome stijegu, a na vrh veliki Križ dar Cara Uroša Stjepana Morovogji Nikoli Bucchia Kotoraninu za priznanje Bok. Mornarici na slavodobitnoj bitci sa Bugarima na Velimuzda god. 1304. Trg bude pun naroda, koji ostane dirnuti u srcu slušajući ove lijepe i patriotske riječi iz usta nevinog dječaka malog admirala“. MURTER. Velika manifestacija Hrv. Kat. Orlov- ske misli. — Smotra svih kategorija Orlova i Orlica. Dne 26/12. 1925. naše Hrv. Kat. Orlovsko društvo proslavilo je hiljadu godišnjicu hrv. kralj. ovim pro- gramom: Na“8 s. j. svi Orlovi i Orlice pod hrvat- skom zastavom korporativno su pristupile svetoj misi te na koncu otpjevaše posvetnicu ,Do nebesa“. Uveče u 6 s. u dupko punoj dvorani na slikovito naprav- ljenoj pozornici priredila se posve uspjela Akademija. Proslava je započela sa Proslovom, koje je držao brat predsjednik J. Turčinov, i razložio slavu Tomislava, prvog hrvatskog kralja. Dotakao se je i našeg Hrv. Kat. Pokreta; slijedilo je pjevanje trohimne, zatim dvije deklamacije ,, Hrvatskoj“. Majstorski je izvedena drama u stihovima: Slava Hrvatskom kraljevstvu, pri- godom 1000 Hrv. Kralj. od Kurjakovića. Slijedila je * šaljiva igra ,Otvorenić i Strašilović“ vrlo dobro izve- dena, što služi na čast našem diletantskom klubu. Uz burno pljeskanje izveli su svoju ulogu i mladi jumaci »Težak Marko“. — Članstvo je tačno izvelo vježbe iz g. 1925. a tako i maraštaj svoje vježbe. Publiku je iznenadilo dobro uspjela skupna vježba. Naše Orlice zanosnim pjevanjem igrale su orličko kolo. Zabava je zaključena sa tombolom. Na koncu brat predsjednik zahvaljuje publici i kliče: ,Bog živi!“ što svi prisutni gromko prihvaćaju. — Naši orlovi i orlice pokazali su veliki uspjeh svog rada. Njihovi roditelji znadu da im . sinovi i kćeri idu dobrim putem. Prijatelji 'Orlovstva. ostali su iznenagjeni, jer nijesu ni u snu sanjali, da bi Orlovi mogli imati tolike sposobnosti. Neprijatelji pak Orlovstva uvidiše, da je svaki njihov juriš na Or- lovstvo samo gubitak vremena, jer zdrava ideja mora da pobjedi. — Prisutnik. i vo Iz Jugoslavije. Situacija je dosta mutna. Veći dio ministara bo- ravilo je van Beograda. G. Nikola Pašić, predsjednik vlade, otputovao je u Monte Carlo i izgleda da će tamo ostati duže vremena da izbjegne trzavicama i u svom. klubu i u vladi. Političari se izjavljuju, da je rad sa g. S. Radićem nemoguć, Svakako trzavice su u vladi do- / sta jasne. G. Ministar Dr. Ninčić u izvjesnom je ne vao dosta glavobolje radi svoje neopreznosti u brblja- nju. A trzavice su u vladi i radi prevažnog zakona o izjednačivanju poreza ne samo radi povećanja drži nih prihoda nego i radi uregjenja naših dugova n strani, koje trebati početi plaćati već ove godine opteretit će budžet za miljardu dinara. Radi tih trz raspoloženju prama g. Radiću, koji mu je prouzroko-.