ko šema EEE INA OMMA ee a IPA NARODNA SVIJEST čanstveni doček, koji ste meni, kao Papinom zastup- niku priredili, to bjelodano svjedoči. Ja sam veoma dirnut tolikim iskazima štovanja i ljubavi, za koje Vam iz dna srca zahvaljujem. Molim svetoga Vlaha, koji je Vaš zaštitnik na nebu, a i u neku ruku Vaš sugragjanin na zemlji, kao što je doslije bdio nad Vašim gradom, da ga tako i na dalje štiti, i kako je u prošlosti bio Vaš tfešitelj u nevoljama i stup svega napredka i blagostanja, i kao što Vas u sadašnjosti napunja nadom i radošću, da Vam tako isprosi od Gospoda našega Isukrsta budućnost bogatu svim Božjim milostima i darovima. Kao zalog toga, kao izražaj očinske ljubavi prema Vama, mili Dubrovčani, podjelujem Vam iz svega srca apostolski blagoslov. Ovacije pred biskupskim dvorom. Poslije ovog govora preuzv. Nuncij podijeli u našem jez: svima svoj blagoslov, (e se uputi iz katedrale put biskup- skog dvora. Na orguljama mješoviti zbor otpjeva , Papinu himnu“ od Iv. Skrouba. Od vrata katedrale do biskup- skog" dvora masa je naroda sa barjaktarima pravila gusti špalir i udrila u urnebesno klicanje kad.je visoki crkveni dostojanstvenik prolazio i sav razdragan dije- lio blagoslov. Na to se narod sav sretan i zadovoljan, da je imao čast pozdraviti Papina poslanika stade razilaziti. Poklon svećenstva. Poslije crkvene svečanosti sakupi se gradsko svjetovno i redovno svećenstvo, te otide na poklon pieuzv. Nunciju. U ime gradskog svećenstva zanosno ga pozdravi de- kanu kaptola preč. Dn. Petar Sardelić, a u ime cijelog svećenstva biskupije presvij. dijec. biskup Dr. J. Mar- čelić. Njegova se Preuzvišenost obojici posebno i toplo zahvali izjavivši svečano, da je gstao posvema izne- nagjen i vedrim nebom i žarkim suncem i blagom temperaturom, i čarobnim Dubrovnikom, al nadasve i preko svakog očekivanja ovim ganutljivim i veličan- stvenim dočekom, na čemu zahvaljuje i svećenstvu i dubrovačkom puku. Nabožni koncerat. U počast Njeg. Pieuzvišenosti Mons. Hermene- gilda Pellegrinetti priredio je »Crkveni pjevački zbor« uz sudjelovanje »Dubr., Filharmonije« u Nedjelju več. u 61/2 s. nabožni konceratu u katedrali, Koliko je ovaj pobudio zanimanja u gragjanstvu, dokazom je onaj silan odaziv publike tako, da je one večeri naša kate- drala formalno bila poplavljena ljudstvom. Samim kon- certantima bio je oteščan prolazak kroz onu gomilu ljudi. Program je bio obilan i raznolik. Evo ga: I. dio: 1. G. F, Handel: Glasoviti »Largo« — Dubr. Filharmonija. 2. £. Roques : »Ave maris stella« — solo sa mezzosopran (g.ca K. Pletković). 3. P. B. da Falconara: »Tenebrae factae sunt« — 3-glasni muški zbor a cappella. 4. W. A. Mozart : »Andanti- no« (iz X. sonate) — violin solo (Dr. P. Šapro) uz harmonium. 59. £. Roques: »Ecce panis angelorum« — solo za bariton (g. prof. P. Nardelli). 6. Ck. Gou- AP. OP: Priznata je činjenica, da nema bolje diplomacije od vatikanske. Petrov nasljednik može da se ponosi diplomatskom vještinom i tradicijama, koje su goto7o stare koliko i kršćanstvo. Već tamo ma osvitu sred- njega vijeka papinski apokrizariji na dvoru roimejskih bazileusa u Carigradu sjajno su vršili tu ulogu. Još i danas smatra se Vatikan diplomatskom spekulom pr- voga reda, odakle se dade nepristrano promatrati tijek dogogjaja i opipati bilo čovječanstva. Toga radi go- tovo sve države imadu tamo svoje zastupnike, a Papa opet gotovo kod svih vlada svoje poslanike. Možemo biti sretni i zadovoljni, da Papu kod naše vlade i našega naroda zastupa tako odličan muž, kao što je preuzvišeni gospodin Mgr. E. Pellegrinetti, koji je u nedjelju došao u naš starodrevni Dubrovnik. On u našoj državi predstavlja onu najjaču moralnu moć na zemlji, kojoj je toliko puta prorokovana smrt i spravljeno opijelo, a kad tamo ona je pokrila mrt- vačkim plaštem gorde careve i kraljeve i nad svojim tiranima i progoniteljima ispjevala žalobni ,De pro- fundis“. Za mas katolike preuzv. Mgr. Pellegrinetti predstavlja Namjesnika Hristova na zemlji ili bolje — kako se izrazivala sijenska Djevica — milog Hrista na zemlji. Pri ovoj. velikoj počasti, koju papin za- stupnik iskazuje našemu gradu, pamet sama od sebe pomišlja na veze izmegju Papa i Dubrovnika, koje su podržavali tijekom vijekova. Bez okolišanja možemo kazati, da su oni megjusobno više općili nego svi dijelovi naše države ukupno. Papa je bio siguran i moćan zaštitnik i pomoćnik Dubrovačke Republike, a Dubrovčani su bili odana i vjerna djeca sv, Rim- ske Crkve. nod: »O salutaris hostia« (motet) — 4 glasni mješo- viti zbor. #, Dio: 7. G.B. Polleri: >»Ecce panis« 3-glasni muški zbor. 8. *,5: »Blaga rajska Djevo« — mezzo- spran solo (g.ca K. Pletković) uz mješoviti zbor. 9. L. Roques: »Caro mea« — solo za bariton (g. prol. P. Nardelli). 10. K. Kolb: »Regina caeli laetare« — 4 glasni muški zbor. 11. D. Bortniansky : »Pastiru izraelskil« — gudalački kvintet Dubrov. Filharmonije. 12. Fr. Lederer : »Quem vidistis pastores« (pastoralka) — S&-glasni mješoviti zbor. Na harmoniumu pratio je g. prof. F. Lederer, zborovima upravljao g. A, Gjivanović, dirigent Dubr. Filharmonije g. Dr. P. Šapro. Koncerat je uspio, i ako bi se tu i tamo imalo štošta primjetiti. Nek nam se ne zamjere neke opaske. Kako se iz tačaka programa razabira ovaj je bio pre- težno vokalan (a cappella i uz pratnju harmoniuma). Ali da je Dubr. Filharmonija izašla instrumentalnom reprodukcijom bar još jedne kompozicije crkveno-glaz- benog karaktera, program bi bio u najmanju neku sa- vršenije raznolik, Zato je mogla otpasti koja vokalna tačka. Inače treba istaknuti izvedbu gudalačkog kvinteta: Pastiru izraelski!, gdje je došlo do punog izražaja visoko shvaćanje i osjećajnost svirača vogjenih'vrsnim dirigovanjem g. Dr. P. Šapra. Od solista ističemo na prvom mjestu gosp. prof. P. Nardelli, koji je dotjeranom tehnikom i majstorskom školom, sa svojim jakim, sonornim batitonom obilne dimenzije otpjevao svoje solo tačke. — I g.ca K. Plet- ković, kao i dosad, dopala se nježnim i ugodnim mezzosopranom. Pjevači su pjevali s udivljenja vrijednim elanom, s jednom neobično instinktivnom snagom (dostojnom i izvanredne prigode !), pa su time dobrano pokrili onu mjestiničuu nejedinstvenost u glasovnoj registra- turi. Bolja je bila izvedba muških (a cappella) zborova, negoli mješovitih. Ipak i jedni i drugi trudili su se pod vrijednom upravom g. Gjivanovića, da se dostojno afirmira reprodukcija ovog koncerta. To je i uspjelo, a ako ne posve, mora se dosta odbiti i na manjak potrebite rezonancije u onom prostoru katedrale. Kao prva tačka koncerta bila je od mješ. zbora otpjevana van programa papinska himna (od Iv. Škrou- pa) pri dolasku Nuncijevu u crkvu. Sa svim da se nijesi mogao maknuti u crkvi radi one silne mase ljudi, ipak za vrijeme izvedbe vladala je pohvalna i koncerta i crkve dostojna šutnja, ali prije i poslije samog koncerta mali »bulikan!« Mogli su ipak izo- stati neki neredi, galame i t. d. Sjetimo se da je cikva posvećeni dom Gospodnji, a nabožni koncerat nije nego skup. umjetnički izraženih molitava ! Dalo bi se još štošta primjetiti i na račun publi- ke i o samom koncertu, no zasad zaključujemo, izra- zujući pri koncu ovog osvrta želju, da do prigode opet budemo mogli imati kakav religiozni koncerat u smislu promicanja prave, crkve dostojne muzike. Istina, nije Papa nikad imao stalnog i akredito- vanog zastupnika: kod dubrovačke vlade, ali je poslao nekoliko puta u Dubrovnik svog posebnog legata, da riješi koje važno pitanje ili predsjeda crkovnim sino- dima. Tako je n. pr. došao u Dubrovnik legat pape Aleksandra Il. god. 1072., da sudi nadbiskupa Vita, Legat Gracijan predsjedao je sinodi god. 1154. Kad su riješena neka sporna pitanja okolišnih biskupa i pis- mom pozvani inovjerni knezovi, da stupe u krilo svete katoličke Crkve. Papa Honorije Ill. šalje god. 1292, legata Akoncija na sinodu, na kojoj su osugjeni pa- tareni i proglašeni neki zakoni na obranu vjere. Cetvrti put dolazi legat, biskup Ivan Frano Sormano, poslan od svetog Pija V. god. 1573. da provede re- formu puka i svećenstva u duhu odredaba tridentin- skog sabora. Ko bi pak nabrojio sve one legate i komisare, poslate od Petrova nasljednika da riješe kakvo po- sebno pitanje? Dubrovnik se ipak može da podiči još većom slavom. Jedan njegov nadbiskup podignut je na papinski prijesto i to glavom Ivan Angjeo Medici pod imenom Pija IV. god. 1559. Drugi papa istog imena, slavni humanista Eneja Silvij Piccolomini, koji se kao papa zvao Pijo II., kad je sultan Muha- med II. god. 1459. zaprijetio Dubrovniku, posla vojske i žita i odluči mu osobno doći u pomoć. Odustao je kad je začuo, da_je minula pogibao i poslao pismo puno utjehe i nade u pomoć. Godine 1464. tom ide- alnom starcu poslije: ogromnih napora uspije, da sje- dini kršćanske knezove u savez proti Turaka. On sam hoće da stupa na čelu kršćanske vojske, a na puto- vanju imao se zaustavit u Dubrovniku. Republika je već bila, okitila grad i već su bili prispjeli papini strijelci, kad iznenada papa umre u Jakinu kratko vri- Pokloni i posjeti. U Ponedjeljak 25. o. mj. Preuzvišeni je Nuncij čitao tihu sv. Misu u kapelici biskupskog dvora, gdje je i odsio kao gost našeg dijecezanskog biskupa. Oko 10 s. došle su mu na poklon deputacije svih mjesnih redovnica. Oko 11 s. j. otišao je posjetit g. Velikog župana i općinskog upravitelja. Tom je zgo-! dom pregledao i naš gradski muzej zanimajući se za mnoge stvari, koje mu je vješto tumačio prof, Pero Zec, kustos našeg muzeja. Na povratku u biskupski dvor primio je poklon festanjula, crkovinara i članova uprave kulturnih i humanitarnih ustanova našeg grada. Sa svakom se je deputacijom zadržao u prijateljskom razgovoru zanimajući se za crkvene, kulturne i huma- nitarne ustanove našeg grada. Na svakoga, koje imao čast da govori sa Nj. Preuzvišenosti, proizveo je du- boki utisak. Simpatična njegova pojava odava ne samo vještog diplomata nego i pronicavo oko svestrano izo- braženog čovjeka. Njegov umiljati, tihi razgovor sva- koga privlači. U Ponedjeljak po podne posjelio je crkve, sa- mostane i biblioteke mp. O.O. Dominikanaca i Franje- vaca. Cijela ga je redovnička obitelj svečano doče- kala, a starješina ga oslovio lijepim govorom, na što se je Ni. Preuzvišenost najljepše zahvalila. U ponedjeljak u večer bila je u čast visokom Goslu Zabava u zavodu čč. Službenica Milosrgja na Pilama, kojoj prisustvovahu samo pozvanici. Megju njima vi- djesmo uz preuzvišenog svečara g. velikog župana Dra Stijepa Kneževića, općinskog upravitelja g. Nika Koprivicu sa opć. inžinirom g. Osghianom, komandanta vojne mornarice g. Mladiča sa svojim adjutantom, gg. kanonike, starješine Redova, i nekoliko ostale gospode i svećenika. Prije početka zabave uzvanici razgledaše izložbu zavodskih radnja. Pri ulasku u dvoranu za zabavu, urešenu crkvenim i državnim emblemitma, dočeka goste četveroručna na glasoviru (1.) Papinska koračnica od Fumigalli, što je precizno izvedoše jedna časna sestra sa gojenicom g.com Čoba. Na to slijediše (2.)'Papinska himna pa za njom (3.) Narodna himna obe otpjevane od zavodskih gojenica. Na pozornicu stupa gojenica g.ca A. Lujak da izreče: (4.) Pozdrav Preuzvišenom Gosp. Apost. Nunciju. Ona u zanosu srca i duše svoje pozdravlja u ime svojih drugarica poslanika Namjesnika Kristova na zemlji, ali priznaje da su za tu odličnu zadaću slabe njene sile i njenih drugarica, pa moli nebeske angjele, da oni sigju za čas sneba i izraze u ime njihovo čuvstva' i osjećaje njihove prama preuzvišenom papinskom poslaniku (5.) ; Dolaze angjeo Vjere (g.ca Selak) i angjeo Znanosti (g.ca Kamenarović). Vjera u krasnom elogiju ističe uzvišenu misiju Kristova namjesnika, njenog širitelja i“ branitelja. Znanost u hladnim refleksijama ističe svoje učinke na čovječanstvo, koje jedino može uistinu na- predovati u slozi Vjere i Znanosti, kojim je zajed: | nički izvor utjelovljena Riječ vječne Mudrosti. I oba jeme prije urečenog odlaska. Još i danas ponosi Revelin propovijeda ljubav Pija II, prema Dubrovniku, | a slavni grad plati svoju privrženost Papi tako, da mu je sultan Muhamed II. podvostručio danak. I treći papa | istog imena, sveti Pijo V., gojio je osobitu ljubav prema Dubrovniku. Ostavljam po strani brigu oko. duhovne obnove, a spominjem samo, kako je on 1570. poslao u Dubrovnik vojnog vještaka i arhitekta g 4 Saporosa Matteucci da utvrdi grad i kako ga je sli-. jedeće godine u navalnom ugovoru, sklopljenom iz- megju Mletaka i Spanjolske, zaštitio od prepredenosti | mletačke i dozvolio mu da on, koji se nalazio u tur-. skim žvalama, ne pristupi javno u savez protiv svoga vrhovnog gospodara. Isti papa, prvi od Petrovih na- sljednika, počasti Dubrovnik imenom republike i pre- poruči je svojim pismom od 29. VII. španjolskom kralju. Nijesu ove godine usluge, što su Pape iskazali Dubrovniku. Kad je, po pripovijedanju mletačkih iz- vora, dužd Vito Micheli god. 1172. zauzeo Dubrovnik i tražio da se pokori patrijarsi iz Grado (Mletci), puk i svećenstvo Dubrovnika, Republika odgovori da hoće, ako papa pristane. Nemamo više nikakvih vijesti o tome ali, jer je Dubrovnik ostao svegjer neposredno podložan Papi, znak je da je Papa zanijekao svoj pri- stanak, Kad bi Republiku snašla ova ili ona nevolja ili zaprijetila pogibao, ona se obraća Papama ovi se. zauzimlju za njezinu stvar i pišu pisma knezovima i vladarima u zaštitu te zadnje — kako su isti govo- rili — ,kule katoličanstva“, što se nalaze u ždrijelu turske nemani. Koliko pisama i legata nijesu samo poslali okolišnim knezovima ! Dopuštaju im da mogu slobodno trgovati s nevjernicima, što se protivilo odaš- njoj praksi (1433. i 1491.). Naravno, uvijek je bilo isključeno prodavati oružje i druge ratne potrebštine ,