ShRSR Sa Pismo iz Korčule. (Naše posebno izvješće.) Teške ekonomske prilike kuje već više mjeseca ovdje vladaju, ne samo što se ne poboljšavaju, već se svagdano pogoršavaju, jer naši zanatlije još su uvijek bez rada, a težaci ne mogu da prodađu vino tako da ima još u konobama oko 6.500 hektolitara vina. Uslijed toga osjeća se velika bijeda i nevolja, te opća depresija. Iako je sve ovo poznato našim ocima do- movine, ipak se sa nijedne strane ne pokazuje inie- resa da se narodu na bilo koji način pomogne. A narod ne traži milostinje, već samo poštene zarade. Jedno od sredstava, da se narod zaposli, bilo je n. pr. gradnja puta preko otoka, kojeg nažalost u XX. vijeku još nemamo, To se je više puta nadležnim prikazalo i molilo, ali ko će da za io razbija glavu, kad ima to- liko važnijih posala da se riješava i prazna slama da se mlati. A ti tužna rajo trpi, plaćaj i glasuj, jer bolje i ne zaslužuje! Visoki gost. U nedjelju dne 28. Veljače stigao je iz Hvara u naš grad zagrebački nadbiskup Preuz. g. Dr. Aute Bauer u pratnji svog tajnika preč. Da. Antuna Slamića. Zadržao se do ponedjelnika poslije podne, kad je otputovao za Dubrovnik. Došao je da za prvi put vidi divni naš zavod ,Angjela Čuvara“, čiji je on veliki dobrotvor, jer je uz blagopokojne naše biskupe Strossmayera, Posilovića i Krapca najviše do- prinio za njegovo podignuće. Ni. Preuz. ostao je za- divljen lijepim položajem. i uregjajem ovog zavoda, a i sam grad mnogo mu se dopao. Pri odlasku došla je na obalu gradska glazba da ga sa nekoliko korač- nica pozdravi, jer svaki Korčulanin s pravom drži i svojim&tobrotvorom svakog dobrotvora zavoda pAugjela Čuvara“. Novo šetalište. laicijativom ,Društva za siobraćaj ika i poljepšanie grada“ napravljen je novi put povih predjela zvanog ,Betlem“, koji spaja bašću Kralja Aleksandra“ (Hober) sa putem ispod ,Tvrgjave“ Tako sada imamo još jedao lijepo i zdravo šetalište sa divnim pogledom na grad i slikovitu okolicu sve do Mljeta. U nedjelju je slijedio svečani otvor ovog puta uz sudjelovanje glazbe. Nesreća na moru. U petak na večer oko 9 sati, dok je na moru bijesnila žestoka bura, vozio se iz Tipnja jedan talijanski motorni brod za prevažanje ribe, te je namjeravao da se zakloni u našu Luku“, ali pri samom ulazu na tako zvanoj ,Punti od Luke“ razbije se o kraj. Zapovjednik i vlasnik broda g. La- russo kaže, da je menadno nastao kvar u motoru i žestoki vjetar, da je bacio brod o kraj, dok drugi kažu pošto je bila tamna noć, da je zapovjednik pogriješio pravac i udario o kraj. Posada je sva spašena. Na brodu je bilo 30 kvintala ribe, koju su imali prevesti u Italiju. Bijelog korčulanskog kamena najbolje vrsi u svakojakoj izradbi iz vlastitih kamenoloma na Vrniku nugja Božo Fabris i drugovi KORCULA (VRNIK) DALMACIJA čežnju za nekim neizvjesnim dobrom, koje bi ga udo- voljilo“ i pošto se to dobro ne nahodi u ovomu ži- votu, treba da se nagje u drugomu. Na koncu utvrgjuje ovo umovanje: ,U prirodi, što nam pada pod osjetila, dade se lako zapaziti svr- hovitost. Ne vidimo, ne shvaćamo, zašto bi čežnja za blaženstvom u čovjeku imala biti bez svoga cilja, ako sve druge stvari imadu i postižu svoj cilj“, Potom završuje sa ,zaključnom riječi“, gdje postavlja razna pitanja, na koja je nemoguće odgovoriti, ako potisnemo u zakulak neumilost duše, a najprvo je pitanje: ,Ko- jega smisla ima ljudski život ovakov kakav je? Da čovjek trpi i uživa (i to ne svaki); plače i smije se, ljubi i mizi, tlači i ubija, pojavlja se sa pozornice svijela, da se to kolo susljednih ljudskih generacija slijepo okreće, u se povraća u beskonačnoj neizvjes- nosti?“ Čemu sve to? Čemu bol i zlo na svijetu? Sve su ovo za nas nerješivi enigmi, ako zabacimo neumrlost duše, Ovaj je traktat o neumrlosti duše učenoga U. Talije reklama sam po sebi: treba ga samo uzeti u ruke i čitati sa nešto pažnje. Mnoge će zanimati ; mnogima će biti potreba i melem duši; našoj intelek- tualnoj klasi direktiva u mračnom labirintu mode:nih psihološko-filozofskih sistema. Napose pak svećenstvu, uaročito mlagjemu, ovo je djelo bez sumnje potrebito, ako hoće da se snagje protiv raznih prigovora, koji se danas iznose u društvu, — i od strane poluučenih — protiv neumrlosti čovječje duše. Ovim je djelom i naša filozofsko-apologetična literatura, još prilično oskudna, dobila znamenit prilog. Autoru čestitamo na uspjehu. NARODNA SVIJEST Junaštvo naših pomoraca. Nasred uzburkanog mora spasavaju druga, koga je val bio zanio. Kapetan Artur Zdenković iz Dubrovnika, brodo- vlasnik prekookeanskog parobroda »Arna«, saopćio je Direkciji _ Pomorskog Saobraćaja Kraljevine S. H. S. jedan dokaz vrline i požrtvovnosti naših vrijednih po- moraca, koji su od davnine poznati po širokom svi- jetu, te se uvijek i u svakoj prigodi pokazuju na vi- sini svoga zvanja, pa tako zaslužuju čast i respekt stranaca prema našoj zastavi i našoj domovini. Sam dogogjaj prema zapisniku brodskog dnev- nika rečenog parobroda »Araa« i po pričanju očevi- daca glasi: Nalazeći se »Arns« parobrod od 5500 tona nosivosti na svom pulovanju iz Rotterdama za Ge- novu kicat kamenog ugljena, bio je zatečen od jake oluje, koja je bijesnila već par dana u Byskajskom zaljevu. — Baš na prvi dan nove godine 1926. oko jedan i po sat poslije podne silni valovi nasrtavahu neprestance na palubu. Mladić palube dalmatinac Ivan Limović iz Lukorana kušajući, da pregje na pramac u mornarski odio, bi zahvaćen od silnog vala, što se preko pramca survao na palubu u času, kad je isti .prelazio preko palubnog tereta. Zestoki udarac vala i mlaz od više desetka tona mora, baci ga na palabu i za čas ga ponese kao perce u more preko ograde na desnoj strani ispod zapovjedničkog mosla. Drugi časnik g. Josip Ivellio, koji se nalazio na straži, dade kormilaru nalog ,Kormilo sasvim desno“, te uz povik ,čovjek u moru“ dade uzbunu. Zapo- vjednik parobroda kapetan Ivo Dujmović pok. Aurela iz Delnica, koji se je tada nalazio u uavigacionoj ka- juti, skoči odmah na zapovjednički most, i razabravši o čemu se radi, uze da hladnokrvno izdaje nužne za- povijedi za spašenje nesreinog mladića, koji se borio sa smrću u groznoj oluji. U tren oka vidjevši abso- lutnu nemogućnost, da se baci čamac za spasavanje, jer bi time stavio. na kocku živote drugih pet ljudi posade, poduzme skrajnu mogiićaost, da samim bro- dom spasi utopljenika, koji mu je izmicao sa vidika gonjen silnim valovima i olajnim vjetrom. Dade nalog, da jedan mornar pogje na jarbol broda i da drži utopljenika na vidiku, te usprkos sil- nom nevremenu zapovijedi ,uaprijed svom snagom“ da brod može učiniti okrug, jer brod rad nevremena nije ćutio kormila, Zapovjedi nadalje ,sva momčad na palubu“ i dade nalog pripraviti mnogo komada užeta, koja su opet pod zapovjedništvom prvog čas- nika g. Miha Regja razdijeljena megju momčad. Momčad je porazmještena na jednu i drugu stranu broda pripravna da kad se brod približi utopljeniku, bace konope, da se isti može uhvatiti i tako ga po- vući na parobrod. Kako je silno more razbilo na brodu ogradu od drva, što je štilila palubni teret i sobom poneslo preko ograde, fo je momčad sokolila i vikala utopljeniku, da pliva prema tim komadiina drva, da neklone duhom, jer. da će mu. doći u pomoć. I zbilja nesretnik se uhvatio jedne daske, i vidilo se da doziva u pomoć, ali se nije moglo čuti radi vjetra i šuma valova. Pod pritiskom vijka brod je ćutio kormilo, te se: počeo lagano okretati po bijesnim valovima, koji na- srtavahu na palubu lomeći na palubi sve što su mala- zili na svom putu. Momčad se je držila vrlo hrabro neobazirajući se na vlastitu pogibao. Svi se naprezahu, da budu pripravni spasili život svog unesrećenog druga. Megjutim su nesretnika izgubili sa vidika, ali kad je brod bio po kompasu opet postavljen u smjer, gdje je nesretnik iščeznuo sa vidika, opazi ga straža na jarbolu i dade znak zapovjedniku. Ugledavši ga zapo- vjednik, dade zgodan smjer kormilaru i nalog stroju, te se brod teškom mukom približi utopljeniku i to uz pogibao većih havareja baš bokom na silne valove i vjetar. Na zapovijed prvog časnika momčad je pohrlila, da baca konope te nakon napornog truda pogje im za rukom, da utopljeniku bace jedno uže, za koje se on sav iznemogao uhvati i spretno se uvuče u priprem- ljeno oko na užetu, te ga tako momčad sva mokra do kože veselo izvuče iz ralja smrti, iz bjesnećeg orkana pod krmom broda na palubu. Odmah se je prenijelo nesretnog mladića u odio stroja, i tu mu se u toplini pružila prva pomoć. Dru- govi mu doniješe suha odijela, presvukoše ga, stadoše ga trti alkoholom i tako se jadnik okrijepio i po malo počeo govoriti, tužeći se na. boli na lijevom koljenu. Rana ga glavi zadobivena padom izliječena je od služ- bujućeg časnika. Unesrećenik je ostao prost od službe za cijelo vrijeme puta do Genove, gdje bi poslan od zapovjednika u bolnica na liječenje, i gdje su mu konstatirali ozlijedu lijeve čaške. g Cijela manovra trajala je relativno kratko vri- Br. 10 jeme, u svemu tri četvrt sata, koji su bili za svih ; brodu kao tri duga vijeka. Nakon uspjelog spašenja sva je momčad isl zala poštu svom dobrom zapovjedniku i zahvalila r se i čestitala njegovom uspjehu. Brod bi opet s op: nošću slavljen u kurs i proslijedio putovanje prać orkanem. Samo hladnokrvnosti, smjelosti i vrlini zapovji nika kapelana Iva Dujmovića može mladić Ivan | mović da zahvali svoj spas, jer je izbjegao sigur) smrti u sred burnog oceana, te opet zdrav i ve: može zagrlili svoju staricu majku, kojojje jedini hraniti Ovaj lijepi i plemeniti gest toliko zapovjednika, koli časnika i momčadi parobroda »Araa«, koji su svi novi našeg kršnog primorja i viteške Dalmacije, zas žuje svako priznanje i posvjedočuje staro viteštvo na vrijednih pomoraca. Nadamo se, da će i naša Vl: znati da nagradi ovakav heroizam. opZablude savremene kulture“. Taj je naslov imalo predavanje, što ga je p šlog utorka držao u »Slozi« g. Miljenko Vidović, | znati urednik »Uzgajatelja« i »Novog čovjeka« iz | rajeva. G. Vidović je u svome predavanju drastiči načinom prikazao sav moralni trulež savremene | ture, koja od čovjeka stvara zvijer, odakle i silno : što muči savremeno ljudstvo. Svak uvigia, da se ovi dalje ne može, i da ljudi moraju poboljšati život. poboljšanje treba provešti u čovjeku, u njegovoj \rini. To je suština predavauja. G. Vidović je dg dobrom retorikom i otvoreno rekao mnogo isprav misli, koje jamačno nijesu ugodne savremenoj , prednoj“ generaciji. Ali uz neozbijne izjave o cigi tama u ženskim ustima i ,bubikopfu“ ima i ozbil netačnosti. Takova je i Vidovićeva izjava, da da religija kao sistem dogmi i zapovijedi ne može odgoji dobra čovjeka. Zi katolicizam nepristrana vijest sa sv. Franjom Asiškim, sv. Vinkom Paulsli Don Boscom i plejadom drugih dokazuje proti, Izgleda nim, da je g. Vidović i antikršćanin, kad glasuje, da je, baš kršćanska Evropa najvećma mora stradala. Inače takova je tvrdnja sofizam, jer je Evr dovela do ruba propasti baš apostazija od dekalo; Krista. Pa i čitav Vidovićev moralno-preporodni pok koliko u sebi bio poetičan i privličiv, nema soli temelja. Najprije mu fali filozofska baza : koji je sao ljudskog života? Zalim nema jasnih smjeti dobrog življenja ! Oa propovijeda savremenom čovje Budi dobar, da život bude bolji i da tebi bitde bo Ali kako ćemo biti bolji, kojim načinom da dobro živi to nam g. Vidović nije kazao. Iz nekog zanosa pti moralnosti sije nepovjerenje prama religljoznom | ralu, dosljedno ruši ga, a ne nadoknag uje tako ve gubitak ničim drugim. — G. Vidović kaže m deri čovieku : Budi čovjek, pak će život biti bolji ! M »dei kulturai pak čovjek ga pita: Gdje će život biti bo Vidović odgovara : Ta ozdje na zemlji! Moderni vjek, religijozni apostata, tada ciničao kaže: pa | sam i prekinuo sa svim moralnim principima, da barem dok sam živ bude dobro, jer preko groba i ništa, ili ako ima, ne znamo što je ni kako je Fil čitava areligiozna. Vidovićeva akcija nema solid oslona. — Zato vjernim kršćanima Vidovićev po društvene moralne obnove pod vidom naturalistii humanizma ne može da imponuje! Današnji je socijalni život uistinu teško bol nesnosaa, te prijeti katastrofom. To je posljedica. ralne dekadence, apostazije od Krista i njegovog E gjelja. Danas je svakako potrebit jedau solidan. raluo.preporodni pokret, da se liječi strašno socij zlo, od koga strada čovječanstvo. Pogjimo onim; nim i odregjenim putem, što nam ga pokazuje E gjelje; pogjimo za Onim, koji je siguran Put, ne varljiva Istina i sretan Život svim ljudima; pog za najvećim reformatorom srdaca ljudskih — za Kris! Obnovimo u Kristu sve — sebe i okolinu — p nam biti bolje! Zgoduo za Korizma! Križ opjevan i stim pučkim stihom u šest pjevanja od pozni pučkog pjesnika prof. Don Nika Batis Pjeva se poput narodnih pjesama i ,Ugod Razgovora“ fra Andrije Kačića. Ko hoće ugodno progje vrijeme neka nabavi ovo i i nabožno štivo u pjesmi. Knjiga obasiže pi 100 stranica. Cijena samo 5 Din. Preprod ocima 30% popusta. Žurite se naručbanta zaliha traje! Naručuje se kod uprave , rodne Svijesti“ — Dubrovnik. i