Br. 10. PU EO TESRAO 1015. NARODNA SVIJEST OGEEIOJ DESEM sr a Suzbijanje memorala u Bugarskoj. “Akcija protiv besramne knjige i nemoralnih ple- stoji pod pokroviteljstvom kralja Borisa i kraljice okije. Izragjen je čitav projekat zakona o nauci, auri i umjetnosti, po kojima će sve sumnjivo i ografsko biti nemilice progonjeno. Bugarsko službeno izvješće veli, da se je država v nemoralne umjetnosti svake vrste i prije borila, nije bilo u tom pobijanju sistema, a ni odregjene ipetencije, pa je iza rata poplavila pornografija u- štivom i slikom, Društvo Naroda je povelo u tlom lu akciju, a mi smo sa veseljem tu akciju prihva- poduprijet ćemo je koliko god moguemo. Ministarstvu se Prosvjete stavlja u dužnost: da nadzor nad svim knjigama, predmetima i radovima ladu sa 1. članom Megjunarodne Konvencije u oorištima, kino-predstavama, svih vrsta salonima, sima, te svim ustanovama za zabavu, napose i ilo u onima za mladež. U tom smislu se strogo zabranjuje sve izvagjanje )izvagjanje svega što se sa zakonima za pobijanje orala kosi. Za sve strane filmove je potrebna dozvola Mini- rstva Prosvjete. Igre, baleti, plastična prikazivanja, tika, nemoralni oblici i sve slično strogo je zabranjeno. Publikacije za mladež spadaju pod osobitu pažnju starstva Prosvjete, na što se upozoruju svi knji- Broj i datum dozvole Ministra Prosvjete ima se pati na vanjskoj strani korica knjige. Budućnost države je u podmlatku, pa se eto naši di poglavito ovim pitanjem bave. Ovako su javljale prošlih dana naše novine. A nas je u izlozima svakojakih knjiga i dopisnica, e mladež upravo vabi, da srće u propast. ma iz naroda. MALI STON. Dolazak: novog župnika. Već od liko mjeseci naša je župa ostala bez svećenika, kada je otišao od mas mp. Makjanić. Narod je o više puta svoga dijecez. biskupa, da bi našoj providio dušobrižnika. I Utorak 23. veljače naše jesto doživjelo neopisivo veselje, te priredilo sve- doček svom novom duhovnom pastiru. U Velikom u narod je okupljen pod svojim barjakom dočekao brod »Gruž«, tu pozdravio svog novog župnika Dn. Pera Obuijena, koji je k nama došao pre- ten iz Lopuda. Zatim se velika povorka uputila t Malog Stona, i netom je prešla na grauicu svoje e počeše pucati mužari sa starodrevnih gradskih a. Tad je iz Malog Stona izletjelo na susret svom m dušobrižniku i staro i mlado te ga pratilo uz jenje zvona do crkve i do župnog staua. Tu se je Dn. Pero zahvalio srdačno narodu na ovako 'ne- ekivanom i srdačnom i baš svečanom dočeku. Ovaj idogogjaj dirnuo svakoga u srce, jer se je tu javno kazalo, kako narod želi i vapi, da u svojoj sredini svećenika, Božjeg namjesnika. Narod bez sve- tika ostaje kao stado bez pastira, te propada i vjera kva i društveni moral, a narod u svakom pogledu aduje dok kršćanska duša ne prima vjerskih utjeha. om našem duhovnom pastiru želimo ugodan bo- lak u našoj sredini i ponovno mu kličemo : Dobar im došao u ime Božje! — Jedan od prisutnik. iz Jugoslavije. Naš će kralj pohoditi Rim i Pariz. Već davno (pripravlja službeni pohod našega kralja u Rimu i zu, Sada se i službeno potvrgjuje, da je Ninčić egju ostaloga dovršio i ta pogagjanja i razgovore, je putovanje mašega kralja u ltaliju i Francusku lgovoreno. i Rasprava o proračunu ministarstva vjera bila \prošle sedmice u skupštini veoma živa&na na mje- Ima burna. Jasno se je opazilo, da kod većine sr- nskih poslanika vlada jaka averzija proti svemu, je katoličko. Odmah u početku dao je g. ministar šta Miša Trifunović svoj ekspose, u komu je doka- veliku plitkoću i nepoznavanje vjerskih problema. llučno je nastupio za pravoslavlje, a nije našao dne riječi u obranu katolištva, dapače napao je edine katoličke biskupe u našoj državi, tobože da e protudržavnu propagandu. Pobijali su ga Dr. ala, od feder, stranke te poslanici Dr, Hohnjec, gti katolicima i odlučno odbili napadaje g. ministra. Ninčić u Parizu. Francuski listovi javljaju, da ilj Ninčićevog putovanja u Rim i Pariz isti, Sve države hoće da podupiru kandidaturu Poljske za hl i Škuli, koji su neustrašivo govorili o krivicama stalno -mjesto u savjetu društva naroda i ostvarili skupnu frontu proti iriđenti, koja izlazi iz Budimpešte i Monakova. Općinski izbori još nijesu raspisani ni u eri sporazuma R. R. Radićevci kažu, da su tomu krivi radikali, a ovi opet svaljuju krivnju na radićevce, Prošle sedmice progovorio je u skupštini o tom pi- tanju ministar unutrnjih djela g. Boža Maksimović, da su prilike (!) krive, što vlada podržava već toliko godina opć. komesare. U augustu o. g.rok je za pro- vedenje opć. izbore u Srbiji i Crnoj Gori, a tada nada se g. ministar, da će se moći izvršiti opć. izbori i u cijeloj zemlji. Značajno je da su u Macedoniji već davno provedeni opć. izbori, a Dalmacija čami već od toliko godina još uvijek pod komesarijatima. Ali ta- kove su prilike (I) ili bolje neprilike ! Sastanci Hrv. Pućke Stranke. Ovih je dana održala Hrv. Pučka Stranka opet više lijepo uspjelih političkih sastanaka u Hrvatskoj i Dalmaciji. Narod svuda osugjuje politiku Stjepana Radića i odobrava autonomistički program H. P. S. Značajno je, da se Radićeva stranka ruši u onim krajevima, gdje je prije bila najmoćnija. Na svim sastancima osnivaju mjesni odbori H. P. S. Narodna Skupština je nedavno primila u načelu proračun. Zaslužuje obazreti se na neke pojave. Za pro- račun je glasovalo 162 (od 310) i to svi radićevci i 103 radikala. Oko 40 radikalskih poslanika nije gla- sovalo za proračun i ti čine opoziciju u radikalnom klubu. Tu su većinom poslanici, koji su kandidirali na listi radikalne stranke. u prečanskim krajevima. Sve više uvigjaju da je sadašnja financijska politika u korist srbijanskim krajevima. Naš parlamentarizam u pogibelji. Ugledni »Politički glasnik« u Beogradu bavi se s krizom vla- dine većine, Kritikuje Radićevce, da_ nijesu donijeli u vladu nikakve djelatnosti, Napokon kaže, da bi i šira koalicijona vlada bila samo privremena, koja bi imala pripraviti novu vladu, neodvisnu od upliva šefova stranaka, sa novim mužem na čelu, Skupština da ne- ma moći, da sama izvuče državu iz sadašnjeg teškog položaja. Zato da javnost isčekuje od krune, da je pomogne svojim auktoritetom, i da će država konačno dobiti vladu, koja bi je izvukla iz zbrke. — Članak političari komentiraju tako, da meki beogradski kru- govi hoće potpunoma izigrati patlamentizam, i uvesti apsolutistični režim. Tomu da daju pobude Radićevi uvredljivi napadaji i demagoški nastupi. Radikalska stranka proživljuje teske trzavice. Ljuba Jovanović ima za sobom dobar dio poslanika, a istupa dosta otvoreno protiv sadanje politike, oso- bito financijalne. Radi toga je Pašić bio primoran prošlih dana da sazove sjednicu glavnog odbora stranke, ali nije polućio ništa. Isto tako je slabo pro- šao Pašić sa vladom na sjednici parlamentarnog radi- kalskog kluba. Klub je na predlog Ljube Jovanovića odbio vladine ispravke u budžetu, koje bi bndžet opteretiti još za 700 milijuna, Isto tako je klub odbio predlog predsjednika kluba, da klub zvanično brani budžet. Poslanici su izjavili, da sama vlada brani budžet, koji je izradila i donijela bez radikalskog kluba. Radi svega toga govori se, da će Pašić morati žrtvovati ministra financija Stojadinovića, ali uza sve to radikalski se klub neće stime primiriti. Što će da bude vidjet ćemo skoro. Dolazak njemačkih naučenjaka, Ministarstvo Prosvjete obaviješteno je da će početkom mjeseca a- prila obići našu državu jedna velika grupa njemačkih naučenjaka, koja će se naročito zadržati u onim dije- lovima naše države, koji su najpogodniji za naučna istraživanja. Naročito će se zadržati u Bosni i Herce- govini radi ispitivanja njenih geoloških formacija. Naši naučenjaci spremaju njemačkim gostima lijep doček. Iz novinstva. Od 6. marta ov. g. počet će izlaziti u Beogradu »Narodni List« za politiku privredu i dru- štvenu informaciju. List će za sada izlazili na 8 strana jedamput nedjeljno. Pravoslavni episkop i papina nepogrešivost. Poslanik Hohnjec uputio je ministru vjera posebno pitanje povodom izjave skopskog mitropolite Varnave, da je papin infalibilitet — budalaština. Pita ministra, smatra li ovakve izjave pogodnim za održanje vjerskog mira i dobrih odnosa megju postojećim crkvama u zemlji. Depot žandara. Vjerojatno je, da će se u naj- skorijem vremenu koja strana država obratiti na sretnu Jugoslaviju s molbom, da joj posudi par hiljada žan- dara, kad već ta u svemu bogata država raspolaže s lijepom zalihom od 20.000 žandara..... Tresla se brda, rodio se miš. Beogradske novine zabilježile su izmirenje ministra prosvjete Stjepana Radića i ministra unutrašnjih djela Bože Maksimovića. Po radikalskom običaju ovo je izmirenje zaliveno u jednoj gostioni na Dunavu, gdje je zabava potrajala do 5 sati u jutro. Razumije se da su u ovom izmi- renju utonuli mnogi Radićevi zahtjevi, pa i oni, radi kojih se je prijetio na svojim izborima u Dalmaciji kao sa smjenjivanjem velikog župana u Splitu Pero- vića i općinskog komesara u Imotskom. Ovo izmirenje popratili su politički krugovi sa veselošću. Radić priznaje ispravnost Pribićeviće prosvjetne politike. Stjepan Radić, odgovarajući govornicima opozicije, koji su napadali njegovu prosvjetnu politiku rekao je: Moji predšasnici Velja Vukičević, Miša Tri- funović i g. Pribićević vodili su u glavnom ispravnu prosvjetnu politiku koju ću ja nastaviti, Bravo ! Jedna želja. Prigodom imenovanja gosp. Josipa Bacha novim intendantom zagrebačkoga kazališta izra- zile su neke novine želju, da novi intendant ograniči u svojemu djelokrugu broj od 16 primadona i 14 dirigenata. Nove cigarete. 8. ov. mj. pustila je monopolska državna uprava u prodaju nove cigarete ,Karagjorgje“. Kutije od 20 komada prodavat će se po 30 dinara. Gorko nas iskustvo dovodi do zaključka, da će i to po običaju biti parada s imenom u svrhu povisivanja i onako previsokih cijena režijskog duhana. Diljem svijeta. Sv. Otac počasni član francuske akademije. Pariški daevnik »Le Jornal« javlja, da se je ozbiljno o tom radilo, da sv. Otac Pijo XI. bude imenovan počasnim članom francuske ,Acad&mie des Inscriptions et Belles-Lettres“ radi uvaženih njegovih radnja na polju kršćanske arheologije. Nego u zadnji se je čas odustalo od te namjere, jer po statutima spomenute akademije njezini počasni članovi moraju kadšto da lično budu nazočni njezinim sjednicama u Parizu, što sv. Otac, koji je vezan uz svoj Vatikan, nikako ne bi mogao. 425 Misa na Oceanu. Engleska društva za oce- ansku plovidbu vrlo rado namiještaju na svojim goro- stasnim parobrodiina katoličke kapele, da se u njima -— služe Mise za putnike. Tako se je na jednomu sa- momu parobrodu imenom »Berengaria« društva »Cu- nard Line« tijekom prošle godine 1925. odslužilo za nje- govih oceanskih putovanja ništa manje nego 425 Misa. Nizozemci za misije. I ako nema u cijeloj Ni- zozemskoj nego samo 2 milijuna katoiika, imaju Nizo- zemci 39 raznih katoličkih misijonskih novina (dnevnika i časopisa), a u njihovoj državi imaju sijelo 32 kato- | lička misijonska reda i udruženja. Što je pak kod nas, gdje ima 5 milijuna katolika, dakle 21/2 puta toliko ? | I crkva dolazi u susret putnicima i turistima. | Češće se dogagja, da putnici ili turisti, kad u nedjelju | ili u svetačni dan prispiju u tugje mjesto, me znaju, | u kojoj će crkvi i u koji sat naći Misu, da je slušaju. | Da se toj neprilici doskoči, odredio je biskup Monta- ubana (Tarn-et-Garonne na rijeci Tarnu u Francuskoj), da se u svim crkvama njegove dijeceze u sve nedjelje i u svetačne dane služe Mise zajedničkim, stalnim i 7 tačnim redom, U predratuo je doba bečki nadbiskup bio odredio, da u nedjelje i u svetačne dane u svim bečkim crkvama mora da bude jedna tiha Misa u 5 ura sa kratkom propovijedi, koja nije smjela trajati dulje od-5 minuta, isključivo za izletnike, da i oni mogu da udovolje svojim vjerskim dužnostima prije nego se upute na izlet. Katolički policajci u Londonu. Nedavno su se katolički policajni stražari i činovnici u Londonu uje- dinili u eminentno katoličko društvo, te izabrali za svojega predsjednika potpukovnika Turnbulla, koji je viši centralni. povjerenik londonske policije. Na prvoj generalnoj skupštini toga društva istaknuo je kapetan policije Royds, da je svjetski rat dokazao, da je naj- bolji vojnik onaj, koji drži do religije, pa da će tako i najbolji policajac biti onaj, koji goji vjerska čuvstva i prama njima žive. ; Čudan slučaj. Na poziv metodista odlučile su sve kršćanske crkve u Sjedinjenim Državama Sjeverne * Amerike, da proglase nedjelju 17. januara o. g. anti- alkoholnim danom, u kojemu će se u svim crkvama propovijedati proti pijanstvu i alkoholu. Katolička se je crkva vrlo rado odazvala tomu pozivu. Nu gle čuda! Toga se je dana (Il. nedjelju po Bogojavljenju) u svim katoličkim crkvama na cijelomu svijetu čitalo evangjelje o čudu u Kani Galilejskoj, kako je naime Isus pre- tvorio vodu u vino. Baš čudna nesuglasica !