Br. 16. Dubrovačka Trgovačka Banka. Primili smo godišnji poslovni izvještaj i zaključne račune Dubrovačke Trgovačke Banke za god. 1925., predložene redovnoj glavnoj skupštini dioničara, koja se održavala dne 10. travnja o. g. u zgradi banke. Bit će od interesa, da citiramo prvi općeniti dio primljenog izvještaja, koji lijepo karakteriše današnje poslovno stanje i privrednu krizu. ,Rad i štednja izvorom su bogastva i blagostanja naroda. Vidimo, da se danas sve države bore proti poratnim neprilikama, koje duboko zadiru ne samo u ekunomsko stanje, nego takodjer i u moralne osobine ljudskog društva. Odvraćati društvo od nemilih porat- nih mana, pridizati privredu i privredni moral i pro- micali rad i štednju veliki su zadaci i dužnosti svih koji svom narodu debro žele. Poznato je, da osobine rada i štednje nisu kod svih naroda podjednako raz- vijene. Kao što god i ostale osobine, intelektualne, moralne, umjetničke itd. tako su i privredne osobine megju ljudima i rasama nejednako rasporegjene. U našem narodu vrline rada i štednje nisn do- voljno kultivisane i svi, koji se u današnjim teškim vremenima istaknu na poslu oko pridizanja privrednog rada, a naročito pak štednje, najbolje će svoj narod zadužiti, jer će današnju tešku privrednu krizu samo pojačani rad i štednja moći ublažiti i konačno ostraniti. Bez toga nema ozdravljenja ni poboljšanja. Doduše to će biti težak posao, jer su ratne perturbacije izo- pačile pojmove o svim vrlinama ljudskog društva. Sve se bilo bacilo na poratnu konjukturu . i spekulisanje oko što lakšeg i bržeg zaragjivanja, a produktivan rad i štednja po tim naopakim pojmovima izgubiše svoj raison d' etre. Megjutim se ovo abnormalno vrijeme nije moglo duže održati. Nastupilo je doba konsolidacije, gdje egzistencije osnovane na nesolidnim temeljima posrću i padaju i konačno sasvim nestaju sa razine solidnog znanja i takmičenja. Lagano ali sigurno vraćaju se normalna vremena, u kojima će rad i štednja opet zadobiti svoje staro značenje. Što prije to uslijedi, tim bolje po nas. Samo radom i štednjom i svojom sopstvenom snagom, neuzdajući se u pomoć sa strane, moći ćemo sigurno napredovati. Rad i štednja su jedini način izvornog postajanja kapitala. Prošla godina protekla je u znaku oštre privredne krize. Posvemašnji zastoj u svim poslovima, veliki broj poravnanja i stečajeva, opća nezaposlenost teške su posljedice ove krize, koja cijelu prošlu godinu traje, a produžuje se evo i u ovoj godini žestoko harajući i nemilosrdno tražeći svoje daljnje žrtve. Unatoč svemu obilju novca kod novč. zavoda, snizivanju kamatnjaka i mnogom drugom nastojanju da se oživi poslovanje, nije uspjelo postojeću tešku krizu niti malo ublažiti. Po našem mišljenju izlaz iz ovog mučnog stanja može uslijediti samo velikom štednjom i povećanim radom u svim oblastima naše administracije i privrede. Sličnim krizama bore se danas sve evropske dr- žave. | sama Engleška, ta najindustrijalnija i najbo- galija država Evrope, proživljuje najveću krizu neza- poslenosti, koja traje već pet godina, a da joj nljesu mogle doskočiti ni liberalna, ni konservativna, pa ni radnička vlada, koje su se za to vrijeme izmjenile. Baš ova kriza u Eugleskoj, koja se: je pretvorila u pro- blem državni, dokazom je, kako su teško rješivi ova- kovi problemi i kojom se pažnjom i ozbiljnošću. mo- raju tretirati. I naši mjerodavni faktori treba da se svom snagom i požrtvovnosti posvete ovom problemu, od čijeg povoljnog riješenja zavisi prosperitet države i blagostanje pučanstva. Dubrovačkoj Trgovačkoj Barci povjereno je i vogjenje Agencije Narodne Banke, koja je krajem prošle godine u Dubrovniku osnovana a koja se lijepo razvija i na potpuno zadovoljstvo funkcioniše, što takogjer i sama Narodna Banka u svom godišnjem poslovnom izvještaju konstatuje. Ova naša prva i najstarija banka u gradu i ove je godine po bilanci odredila svotu od Din. 15.000 za kulturne i dobrotvorne svrhe. Dioničarima se plaća 12% dividenda, počamši od 15. o. mjeseca na bla- gajni zavoda. NOVA.KNJIGA. Izašia je knjiga ,Neobične pojave na kipu Gospe Presv. Srca Isusova u Malojbraći u Dubrovniku“, Napisao U. 7alija, Cijena Din. 10. Dobiva se u Dubrov. Hrvatskoj Tiskari — Dubrovnik. Sličica raspetog Spasitelja 100 komada 20 Din., veličina 12X 8 cm. sa zgodnom molitvom kod ured- ništva našeg lista. DOPISNICA sa slikom Glave Sv. Vlaha prigodom 900. godišnjice donosa iste u Dubrovnik dobiva se kod Dubrovačke Hrvatske Tiskare po Din. 1:50 komad. m JELO ,NARODNA SVIJEST“ Iz Jugoslavije. Politička situacija. Svršio je i treći čin političke drame u ,žutej kući“ (lako se zove zgrada Ministar- skog Presjedništva i Ministarstva Spoljnih Poslova.) Prvi čin se je svršio obrazovanjem Uzunovićeve vlade, drugi ostavkom Krste Miletića i imenovanjem za mi- nistra finaiicija Ninka Perića, treći sa raskidom R.R. koalicije i cijepanjem radićevskih ministara. Dr. Nikić i Šuperina su ostali u vladi, saglasni s radikalima, da se sa Stj. Radićem ne može raditi i da je stoga po- trebno, da on istupi iz vlade. Stj. Radić se je sa P. Radićem i Dr. Krajačem, ne baš na najljepši način, našao van vlade i otišao u opoziciju. Koliko će još ova politička drama imati ćinova i kakav će biti svr- šetak to se još ne može predvigjeti. Svakako situaciju će mnogo razbistriti 25. aprila i 5. maja. Narodna Skupština se sastaje 5. maja sa dnev- nim redom, utvrgjivanje dnevnog reda. Kod radikala se sa velikom napetošću očekuje 25. ov. mj., kada se ima da sastane Glavni Odbor njihove stranke, koji ima da prečisti sporna pitanja u stranci. U političkim krugovima se sa skepsom pro- matra djelovanje grupe Lj. Jovanovića, pošto su naj- noviji politički dogogjaji znatno popravili uzdrmanu političku reputaciju g. Pašića. Ipak nijesu nemoguća iznenagjenja. Kod radićevaca se ispituje situacija. Karakteri- stično je, da je g.gja Marženka morala oprobati svoju govorničku vještinu u klubu u obranu svoga muža. Još se ne zna, daliće rascjep megju ministrima imati odjeka u poslaničkom klubu i u stranci. Dr. Nikić predvigja, da će se njemu i Šuperini pridružiti oko 20 poslanika. Do sada im se je pridružilo samo pet. Radić se ponovo nudi Pašiću? U političkim krugovima je pobudila senzaciju vijest, da je Radić poslao poruku Pašiću, da će njegova stranka ponovo saragjivati u vladi, kojoj bi na čelu bio Pašić, s uvje- tom, da ispadnu iz vlade dr, Nikić i dr. Šuperina. Po toj verziji Radić ne traži da on (Radić) bude u vladi. Koliko ova vijest odgovara istini najbolje će nam po- kazati budući razvitak političkih dogagjaja. Radić i starokatolicizam. Poznate su simpatije g. Radića i njegove bliže okoliue za starokatoličku crkvu don Marka Kalogjere. "Poznato je da u toj or- ganizaciji ima i ljudi iz najbliže okoline g. Radića (u. pr. g. Predavec). Nije s toga nikakvo čudo što g. Radić ukida tobože nepotrebne katedre na bogosl. fa- kultetu u Zagrebu i pensioniše kat. bogosl. profesore, a misli da zavede katedru starokatoličkog bogoslovlja i postavi za profesora dr. Tomca. Ali eto, Bogu hvala, prije nego što je tu svoju namjeru oživio skliznuo je sa stolice i tako je Providnost spriječila ovaj atak na katoličku crkvu. U opoziciji. Opozicija, ne izlazi iz stava iščeki- vanja. Skoro svagdano njeni prvaci megjusobno kon- feriraju očekivajući mirno razvoj dogogjaja. Kod opo- zicije se vjeruje još uvijek o mogućnosti radne vlade g. Li. Jovanovića. Inače se predvigjaju izbori. — Za situaciju je karakteristično, da je opozicija sa zado- voljstvom primila istup g. Radića iz vlade, jer i kod nje postoji uvjerenje, da se sa g. Radićem ne može nikakav posao obaviti. Iz Hrvatske Pučke Stranke. Akcija HPS u na- rodu najpovoljnije se razvija. Prošle sedmice su osno- vane organizacije u Imotskom, Vukšiću i Rožancu. U Gundincima (Srijem) održana je javna skupština na kojoj je bilo prisutno preko 1000 osoba. Održani su pouzdanički sastanci u Komletincima, Mačkovcu, Ca- kovcu, Palinovcu, Karlovcu, Bučanjevcima, Gjeletovcima, Domaslovcu i Krapinskim Toplicama na kojima su sto- tine ljudi odobravali politiku HPS. Svuda se opaža da narod hrpimice napušta avijatičarsku politiku Stj. Ra- dića, a da uvigja potrebu da se hrvatski narod čvrsto organizira u hrvatskoj i katoličkoj HPS. + Dr. Frano Dulibić, liječnik u Sibeniku, brat g. Dr. Antuna Dulibića, preminuo je dne 16 tek. na- kon kratke a teške bolesti kao žrtva savjesnosti i na- pora svog zvanja. Pokoj mu vječni! Svojti, a osobitu g. bratu Dru Autunu naše saučešće l Znameniti izum našega zemljaka. U Čikagu je Diego Aržić, rodom iz Splita, skoro dovršio jedan znameniti. izum. On je izumio »mehanički sunčani -sistem«, po kome se može lako razumjeti položaj sunca, naše zemlje i mjeseca, te njihova kretnja jed- noga oko drugoga. Na ovome je poslu Aržić radio 7 godina. On je izučio Pomorsku Inžinirsku školu u Poli, a u Ameriku je otišao 1912. god. Ondje se mnogo bavio o astronomiji. I poslije mnogog učenja uspjelo mu je u maleno napraviti sunčani sistem. dA Gi pote IGIUAAEREIEIEĆI. Sir. 3. Vjerska statistika u državi SHS izgleda prema izvje- štaju a narodnoj skupštini ministra Vjer4 g. Trifunovića ovako: Ministar razlikuje dvije vrste vjeroispovijesti: ,usvo- jene“ i ,tolerirane“. Usvojenih je 13: pravoslavna, rimoka- tolička, grkokatolička, starokatolička, islamska, evangelička, augshurška, protestantska, reformna, evangelička-bratimska, mojsijevska sefardska, eskenatska i ortodoksna, zatim bapti- stička i menonitska. 'Tolerirane su: nazarenska, u koliko ne dolazi u sukob s državnim zakonima, adventistička i metodistička. Stanje je vjeroispovijesti ovo: Pravoslavnih ima prema posljednjem popisu 5,602.207 ili 46.6%. Broj njihovih svećenika 2568. Rimokatolika ima 4,735.154 ili 89.5%. Broj svećenika je 3246. Grkokatolika ima 41.597 ili 0.4%, svećenika 34. Starokatolika mali je broj. Nema točnih podataka o njima: imaju oko 20 organizovanih općina i oko 20 svećenika. Protestanata ima 216.847 ili 1.8%, 135 svećenika. Muslimana ima 1,337.687 ili 11.1%, a svećenika oko 1100. Mojsijevaca ima. 64.159 ili 0,5%. Svećenika 94, Ostalih konfesija ima svega 17.636 ili 0.29%. Najzad ima jedno 2000 osoba, čija se konfesija nije mogla odrediti. Gradske vijesti. Svečani broj ,Lista Dubrovačke Biskupije“ izišao je ovih dana na 20 stranica sa više ilustracija. Sav je taj broj posvećen devetoj stogodišnjici prenosa Moći sv. Vlaha i dolasku Nj. Preuzv. Papinskog Nun- cija u Dubrovniku. Stranci na izletima. U petak, 16. ov. mj. prispio je oko 11 ura u jutro pred gradsku luku i usidrio se ispod puta sv. Jakoba na Pločama njemački parobrod »Ltitzow“ društva ,Norddeutscher Lloyd“, kapetan A. Winter, sa 220 izletnika, većinom Nijemaca iz Reicha, a i s malim brojem Austrijanaca, Švajcaraca i Holan- deza. Megju njima je bio priličan broj gospogja i ne- koliko djece. Prije objeda razgledali su naš čarobni Lokrum i nijesu mogli da se siti nadive njegovim kra- sotama. Poslije podne oko 2/2 sata iskrcali su se u gradsku luku, pa su, razdijeljeni u dvije grupe, obašli grad i gradske zidine, te, posjetivši sve gradske glavne znamenitosti, odvezli se autima do izvora Rijeke. U 7 ura u večer otputovali su dalje noseći sa sobom naj- bolje uspomene. Započeli su ovaj izlet iz Venecije, odakle su ravno stigli u Dubrovnik, a proslijedili su za Krf, Pirej, Egejsko More i Carigrad, odakle se vra- ćaju preko Palerma i Napulja u Genovu. Tu se svršava izlet, koji ima da traje 19 dana. Iz Genove poduzet će zatim ovaj isti parobrod nov (peti) izlet, zadnji u ovoj sezoni, uz francuske i španjolske obale sve nao- kolo do Sjevernoga Mora. — U nedjelju, 18. ov. mj., prispio je u jutro u grušku luku i usidrio se pred bivša skladišta ugljena parobrod ,Asia“ društva ,Lloyd Triestino“ sa 116 Engleza izletnika. Ovi su u malim grupama obilazili grad i okolicu, a u večer su u 7 ura krenuli dalje, — Naša prerevna carinska vlast vidi valjda i u ovim strancima izletnicima kriomčare, pa šalje dva stražara na mjesto njihova iskrcavanja. Ko- menti su suvišni. Za prijatelje zvjedanog neba. Proljeće je već prilično odmaklo, pa nam s večernjega neba progre- sivno nestaje najljepših zviježgja. A i planeti kao do- govorno svi — osim Saturna — mogu da se vide sada samo pred zoru. Mars i Jupiter, koji će u pelak 23. ov. mj. biti u podne u konjunkciji (samo 51' razmaka) izlaze poslije 3 sata ujutro; Merkur će 28. ov. mj. biti u najvećoj zapadnoj elongaciji (27%, te će toga dana izaći oko 5 ura ujutro; Venera je pak 18. 0.mi. bila u najvećoj zapadnoj elongaciji (46%), te izlazi sada poslije 4 sata ujutro u Vodenjaku. Jedini Saturn, koji se sada giblje retrogradno u Vagi, izlazi u 9 s. uveče. Prolaz volova. Prošlog četvrtka uveče izmegju 6 i 7 sati baš kad je vrijeme šetnje izmegju Pila i Bo- nineva u dva navrata prešla su iz Gruža do ulice Hotel Imperial dva velika stada volova a da ni jedan nije bio vezan konopom. Prolaznici su bili u sto ne- - prilika, kamo da se sklone, osobito oni sa malenom djecom, koja su skvičala od straha. Auti, kočije, kola, tramvaj, u uz to su gonjači brzim tempom gonili vo- love. Jedan je prolaznik bio obaljen na zemlju i one- svješćen prevezen kod Dumana u Tri Crkve, gdje mu je pružena prva pomoć. sreća, da ga volovi nijesu pogazili. Prošlih dana volovi su uljegli u jedan dućan u Gružu i počinili više štete. Zašto se volovi ne vode vezani i to kad nije vrijeme “ šetnje i putem pokrajnim od grobišta do llijine Glavice pak ulicom izmegju vrta, gdje nema ni auta, ni kola, ni / kočija, ni tramvaja. Molimo do koga je, da ovo providi. Koliko vrijedi naš novac? Dolar 56—, engl. funta 276:50 fr. franak 1:90, talij. lira 2:28, čeh. kruna 1:68, austr, šiling 8'—, njem. marka 13:50, _ Zadobio je više rana, a sva.