t
š

 

 

 

 

 

Upravitelj američkog vremenskog ureda, proi. Mar-
tin odobrava nacrt trinajstmjesečne godine, jer bi tako
jednostavniji i stalniji kalendar silno olakšao rad znan-
stvenicima. On naglašava veliku korist, kojeg bi iz la-
kvog kalendara imali gospodarski, poljodjelski, školski
i irgovački interesi. Svaki mjesec bi bio jednak, a svaki
datum svakog mjeseca bi pao na isti dan u sedmici.
Sadašnji kalendar uzrokuje mnoge poteškoće u mo-
dernom korapliciranom životu.

 

Pisma iz naroda.

Iz okolice Nina. O kotarskom sudu. Cijeli
narod općine Ninske 17 odlomaka, do 15.000 stanov-
nika, pohvalnim nastojanjem sadašnje općinske uprave
poduzeo je shodne korake za osnivanje kotarskoga
suda u našem prirodnom središtu, u drevnom Ninu,
tom jednoć snažnom suparniku mletačkom lavu, sada
otetom nam Zadru. Radi toga suparništva Nin je bio
zapušten, pače skoro uništen od lukavih i cincarskih
Mlečana kao i od Švaba. Biograd na moru narodu je
predalek, predanguban, i skup; a Preko preko ne-
vjernog mora.

Ljetina kod nas ide naopako, jer dosta usjeva
propalo od mrazova, a sada kržljavi zbog neprestanih
bura i manjkavosti kiše. Sitnom blagu slaba se pjeva
od nestašice trave zbog suše. — Trebalo bi započeti
pošumljivanjem naših golotinja, nadasve na Viru u
Privlaci i u Ninu, inače narod moraće da iseli iz ovih
golih strana.

Pristanište. Nin se nada i uregjenju ušća jaruge,
produženjem današnjih nasipa pri ušću, tako bi se
stvorila 2 gata, što bi služila za pristanište naše plo-
vidbe. Nin to i potrebuje, jer je još skoro odsječen
od svijeta. Još nije dokončana kolna cesta Nin-Zemunik,
još nije uregjen put Murvica-Zemuuik. Radi se, ali
sporo ide.

Mjesto Petrčani, krasno pristanište na našem
plavom Jadranu, neodavno je zadobilo poštarsko-
brzojavni ured, dobavilo jedno krasno novo zvono,
težine 501 kilogram iz Vittorio-Veneto, (jer odonle je
poteklo i staro zvono) za lijepu župnu crkvu sv. Ivana
i Pavla. — Evala svijesnim Petrčanima.

Svjetionik na Viru popravlja se, Vir neprestano
vapi za radikalnim popravkom župske kuće, koja se
ruši. S 1. 6 6

KOTOR. Korizmene propovijedi. Ove godine za
drugi put držao nam je u stolnoj crkvi sv. Tripuna
vrijedni Dn. Niko Luković, parok iz Prčanja, Crkva je
bila svaki put prepuna naroda bez razlike vjere. Svak
je rado dolazio u crkvu, da pomnjivo sluša njegove
propovijedi.

Obredi velike sedmice izvršeni su u redu. U Ve-
liki Vetak večer bila je tradicijonalna velika sjajna
procesija okolo grada. Prisustvovalo je veliko mnoštvo
naroda, što je i strancima imponiralo. Grad je bio
sav rasvijetljen.

Stranct i zabave. Na dan Uskrsa došli su u naš
grad Planinarsko Društvo i Društvo Prijatelja prirode
iz Sarajeva. Sa parobrodom »Friuli« stigli su Engleški

 

 

NARODNA SVIJEST

profesori i veći broj Nijemaca. Društvo, »Lovćen« po-
brinulo se je da dogje u susret strancima za stanove
i ostalo. U počast stranaca Orhestar Diletantskog , Po-
zorišnog Društva »Bokelj« izveo je na Uskrs večer u
dvorani »Dojmi« birani program. Drugi dan Uskrsa
Kotorska je glazba dala svoj koncerat u 11 sati pr.
pr. p. na Obali. Istog dana na večer družina pozo-
iišne sekcije dala je senzacionalnu komediju u dva
čina »Ženidbu« od N. V. Gogolja. Preko intervala
svirala je Orhestra. Dvorana je bila puna naroda.

Nogometne utakmice, 4. i 5. aprila igrala je re-
zervna momčad S. K. Hajduk Split sa S. K. Pri-
morac Kotor, prvi dan Hajduk 3, Primorac 0, drugi
dan Hajduk 2, Primorac 1.

JANJINA. Crkveno pjevanje u Velikoj Sedmici.
Naš crkveni pjevački zbor pod dirigovanjem g. A.
Čiugrije upravo nas je iznenadio svojim divnim pje-
vanjem ove Velike Sedmice. Nijesmo mogli ni u snu
da promislimo, da se kod nas mogu izvesti onako
teški komadi. U Veliki Četvrtak i u Veliki Petak zbor
je izveo Candottijev ,, Miserere“ za 3 glasni muški zbor.
U veče Velikog Petka razvila se je veličanstvena pro-
cesija. Cijelo je mjesto bilo u plamenu. Takove ilu-
minacije Janjina nije dosad vidila. Na Uskrs je za
vrijeme mise naš vrijedni zbor izveo ,Kyrie“, , Gloria“
i ,Credo“ od Natalucci-a, te ,Sauctus“, ,Benedictus“,
»Agnus Dei“, od Dierix.a. Kalibar glasova dobar,
osobito su se istakli Buutjelić M. kao tenor I., te Bal-
dassari, Kakarigji kao basi. Ovaj zbor bi mogao slu-
žiti na čast ne samo jednoj maloj varošici nego i gradu.

Uregjenje luke Drača. Na 7.1II. prispio je ovamo
g. kap. Sbutega iz Dubrovnika radi uregjenja luke
Drača. Ova se luka počela da proširuje prije rata, ali
kad je došao rat, i radnje se prekinuše, Evo smo ušli
u 8 godinu oslobogjenja, ali se dosad nije ništa po-
duzimalo. Tomu je donekle kriva ustanova komesa-
rijata (o čemu je već bilo govora u ovom listu), koji
je sasvim pasivan. Najvažnije pitanje. uregjenja jest,
da se ,novi muo izgradi odmah i produži bar za 3 m.
Zatim općina mora da nastoji, da se obalni zid iz-
gradi od Bjelovučićeve kuće do i. zv. staroga mula,
a to se može vrlo lako da postigne s malim troškom.
Još bi bilo dobro da se one plitčine krajem luke zaspu
(m. pr. za 1 m. dubinek i: od toga bi bila trostraka
korist. 1.) Što ne bi bilo od potrebe da se tiču ili
kupuju ičiji magazini ili tereni. 2.) Skratila bi se du-
žina obale za nekih 70 m. 3.) Dobili bi se divni ter-
raini, pr. za iskrcavanje slame, koju uvelike uvoze
stanovnici Janjinske općine iz Neretve, a mogli bi se
u slučaju velikog troška da se proda privatnicima za
gradilišta, od čega bi općina (u slučaju kad bi ona
na se uzela taj dio troška) imala lijepe koristi. Sva-
kako ako se ima da napravi, treba jedan put da se
napravi kako treba. Gradnja mora da počme što prije,
ako se hoće spasiti i ono malo gragjevnog materijala
što je ima već 12 godina izloženo zubu vremena.

Vinarska zadruga. U zadnje doba ustanovila se
je amo vinarska zadruga. Tom je prigodom došao iz
Splita kao izaslanik Saveza F. Z. Donadini i držao
govor o važnosti i koristi vinarskih zadruga. Ovo je
treća zadruga u Janjini. —ić.

 

Otac de Grandmaison izjavlja, da on ne govori u
svoje ime, nego u ime Crkve, te, da se razumije žrtva
djevojke iz Lisieuxa, treba da se čovjek namjesti u
sredinu katoličke dogme o općenju svetih, treba da
prizna prelazenje zasluga i kazana, solidarnost izmegju
svih duša, izmegju svih ljudi, te da zna, da nijedan
dar, nijedan zagovor, nijedna molitva, nijedna žrtva
nije izgubljena. Nu ko je taj, koji bi se ustručavao,
pa bio on i nevjernik, da vidi, da lik kao ovaj svete
Tereze Djetešca Isusa, jedan je od omih velikih du-
hovnih plamena, koji tjera sjene egoizma i materijalizma?

Beskrajno povlagjivanje prekida oca de Grandmai-
sona, koji malo nagnut naprijed, čini se da ga ne čuje
i da slijedi gore visoko nad dvoranom rajsku viziju,
gdje promatra, kao što to veli svršavajući svoj govor,
Terezinu žrtvu ujedinjenu s Isusovom žrtvom,

Predsjedatelj Leo Poldes pozdravlja u ime cijele
publike ovu divnu riječ navijestivši : ,Optuženici“ mogu
da ustanu; ja cijenim, da je njihova teza pobijedila I“

Gospogja Lucija Delarue-Mardrus govori prva.
Koja blagost u njezinom glasu i koja mirna snaga!
Ja sam je promatrao dok je pažljivo slijedila raspravu.
Nije li bila baš ona, ova pobožna nevjernica, prava
odaslanica svete Tereze u Faubourgu ? Ona je njezina
domorotkinja i njezina savremenica. Ona nam donosi
imiomiris normandskih voćnjaka ;

»Miris mojega zavičaja bijaše u jednoj jabuci'.. “

Je li to iluzija? Čini mi se, da je fizično slična
svojoj velikoj sestri iz Lisieuxa. A s kakvim srcem o

 

njoj govori | Ah, kako je ona časti i štuje njezinu vjeru,
kako je sretna, da su je katolici razumjeli!

Gajtan Bernoville drži do toga, da to ponovi. Ali,
kad on reče, da je doktor Vachet po čudu iščeznuo,
podiže se bura smijeha u dvorani, tim više, što Ber-
noville nije znao za žalostan i težak razlog odlaska
svojega tužitelja. Leo Poldes je u svom elementu. On
hvali doktora Vacheta, hvali Beraovilla i rastjerava ne-
sporazumak. Na intervenciju gospogje Delarue-Mardrus
bura se stišava, a Bernoville u alokuciji, koja spaja
najljepše stranice njegove knjige, prikazuje kako sveta
Tereza Djetešca Isusa u dobi od 15 godina bijaše ju-
nakinja slobode i duha, ugleda i volje.

Još dva govornika: svećenik Viollet, koji govori
o moći svetaca i njihovoj iradijaciji, te Karlo August
Bontemps, koji upada u božje namisli, da zaniječe
čudesa i da napokon proglasi, da ima i laičkih svetaca.

Ali teza se je čula. ,Optuženici“ triumfiraju. Pri
izlasku grabe se knjige Lucije Delarue-Mardrus i Gaj-
tana Bernovilla, da se publika dočepa njihovih vlasto-
ručnih posveta. A oni obojica, smiješeći se i ljubezni
regbi da dijele ruže svete Tereze Djetešca Isusa. Fau-
bourškoj publici.

Ivan Soulairol.

Op. Ur. Ovaj vrlo zanimljivi članak preveli smo
iz velikog pariškog literarnog, lista:, ,Les Nouvelles
Littćraires“ da' pokažemo, kako se i najliberalniji nekle-
rikalni ali visoko kulturni francuski krugovi zanimaju

za svete stvari i s kojim poštovanjem o njima govore.

Br. 16.

   
    
 
 
  
  
  
  
 
  
   
   
   
 
   
 
   
  
   
 
   
  
   
 
  
   
 
 
   
  
  
   
   

PELJEŠAC. Narod u Vignju za svog župnik,
Poznato je, kako maćuhinski postupa beogradska vlad
sa katol. dušobrižnicima, tako da svećenici u Dalmaci
bilo u službi ili u mirovini ne mogu ni živjeti |
umrijeti sa onom kukavnom platom. A što istom kq
svećenika stigne bolest, mora u bolnicu?! Za sve 4
novnike bolničke troškove plaća vlada, samo ne:
svećenike-župnike. I župnik u Vignju revan u svoji
službi, morao je u bolnicu u Dubrovnik eto već dru
mjesec, da se liječi od teške bolesti, Za uskrsnih blag
dana narod se je sjetio svoga duhovnog pastira, pi
i ako siromašan i u nevolji, sakupio ipak lijepu svol
novaca i poslao ih svom župniku kao uskrsni da
Ovo je sjedne strane utješno i radosno i svaku ča
zaslužuje narod u Vignju, da tako znade utješiti
pomoći svog župnika, ali je s druge strane više neg
žalosno, da narod mora od grla otkidati, e da spi
opstanak onomu, koji za dobro naroda sve žrtvuj
U razne svrhe druge i nepotrebne svrhe troše se tisuć
a katoličke svećenike zapušta se, da od glada i n
volje ginu. — Glas iz puka.

SPLIT. Otvor prirodoslovnog muzeja i zoološki
vijeća. U ponedjeljak 5. o. mj. otvorene su u Split
dvije nove kulturne institucije: Prirodoslovni mu;
i Zoološki vrt na Marjanu. Zauzimanjem načelnil
Dr. I. Tartaglie i neumornim radom prof. Girome
Split i Dalmacija s ovim dvjema institucijama dobi
su ono, za čim se odavna išlo. Svečanom otvoru pi
sustvovali su najugledniji gragjani Splita. Takogi
smo zapazili pri otvorenju i nekoliko stranaca, meg
njima više Nijemaca, koji se malaze u Splitu. Pri
Girometta, kao upravitelj jedne i druge ove instituci
pozdravio je goste ocrtavši, kako je došlo do osli
renja prirodoslovnog muzeja i zoološkog vrta, njiho
značenje ne samo za Split, nego i za cijelu Dalmacij
pa i za cijelu našu zemlju. — Prirodoslovni muzej
smješten u tri sobe, savršeno rasporegjene, sa p
mnjom, znanjem i ukusom uregjene.

Split u karikaturi. Istog je dana u Galićevo
Salonu otvorena jedna interesantna izložba, koja
pri samom otvoru privukla više svijeta, a i sada in
mnogo više posjetilaca nego ikoja druga izloži
Karikaturi je svrha ,ridendo castigare mores“. I tal
smo imali prigode da vidimo. u karikaturama Angji
Uvodića čitav naš Split. Od najzagriženijih filistaraj
do najmlagjih ,enfants terribles“ svi su dobro pogi
gjeni sa svim svojim nedostacima i pogreškama.

+ Du. Luka Burlca, kanonik preminuo je u bo
nici u Zagrebu. Mrtvo tijelo bilo mu je preneseno
Split, gdje mu je priregjen sjajan sprovod. P. u mi

 

ZVONIK (u Dubrovniku).
Vrijeme ide, vrijeme prolazi,
Sve se eto mijenja u vremenu,
# Od koljevke sve do groba lazi:
Jadan čovjek, pleme u plemenu.
Sve je suha slama u plamenu,
Plamti u vis, dokle je u snazi,
Ponavlja se u svome sjemenu,
Al' nogama prpor se pogazi.
Kusast zvonik uvrh place stoji,
Dubrovniku novom vrijeme broji,
Ali zvono iz Raba: Ivana, g
U svijetu majstora priznana, $
U općini od praha se znoji,
Muzej Krnju, Zelenka, prisvoji. !
Sonet izvagjen iz zbirke ,Dubravčice“ WI
Vuletiča Vukasovića.

 

Reumatizam.

Izjava zahvalnosti. 4

Gospodinu doktoru Ivanu Rahlejevu, |

Beograd, Kosovska |

Gospodine doktore ! —- Moj unuk, Momčilo Coj

19 godina star, zin je zime na radu u pl

dobio od nazeba jak reitmatizam. Od onoga vreme

šta ti ja sve nisam peraji se kod svih: 1eki

pa i pored kupanja nije mog _oslobodi |

reumatizma, dok nisam nabavio

»Radio Balsamika“, kojeg ste mi.
vremena, na čemu Vam ostajet

njegova napunila, — pun momak kao što je i
bio. Gospodine doktore, pošaljite mi uz doblatu,
pošte Knjaževac, još 4 stakleta na moju adresu.
Žino, 24. XII. 1924. - d
Dimitrije Cojić, ekonom iz Žlna, Knjaže
Lek ,Radio Balsamika“ izragjuje Laborato
Radio Balsamika Dr. I. Rahlajeva, Beograd, Kosovs a