|
S >
dojam, da je Orlovstvo di> kršć. narodnog života koje
dokazuje više no išta na svijetu, da je ono skroz
akordirano kršćanskoj duši našeg naroda.
U devet sati uz pucanje prangija krenula je ve:
lika povorka na trg kod parka, gdje je pod otvorenim
nebom na lijepo iskićenom podiju bio podignut oltar
i tribine za pjevače. Pontificirao je presv. biskup dr.
Bonelačić, a na tribini pjevao je mješoviti zbor. Iza
mise slijedila je posveta čitavog naroda presv. Srcu
Isusovom. Odmah iza toga slijedilo je zborovanje,
koje je otvorio presv. dr. Bonelačić, iza njega govorio
je br. Orao D. Pušić, ali najačeg je dojma bio govor
dr. Stipančića, odvjetnika iz Sarajeva, koji je preko
često bio prekinut burnim odobravanjem.
U tri sata poslije podne bio je naslup svih ka-
tegorija Orlova i Orlica. Računajući na činjenicu, da
je to bio slet same Neretve uz sudjelovanje Mostara,
tad se moramo zadiviti broju, disciplini i tehnici naših
mladih Orlova i Orlica. Zbilja kad smo gledali one
mlade idealne duše, pomislili smo da se za Neretvu
ne treba bojati, ona je krenula pravim putem. Preko
nastupa govorio je D. Pušić, Dr. Stipančić i predsjednik
Hrv. Ori. Saveza Dr. I. Protulipac.
Neretva nam je pokazala da je naprednija od mno-
gih takozvanih manjih kulturnih centara. Što misle
katolici Dubrovnika i Okolice, kad ćemo moći mi da
izvedemo organizovanu našu omladinu?
BOG ŽIVI!
Dubrovački Orao.
Pisma iz naroda.
Iz okolice Nina. O selu Petrčane, o Sudu u
Prekomu, o Prečkoj gimnaziji. Na našemu plavom
Jadranu nalazi se kao bijeli labud drevno mjesto Pe-
trčane, daleko od Zadra 16 kilometara, sa preko 600
radišnih stanovnika, do 90 kuća, sa ukusnim grobljem
i lijepom novom crkvom sv. Ivana i Pavla Mm. uz
dva krasna nova zvona. — To krasuo položeno pri-
morsko selo općine Ninske, sa novo otvorenim pošt.
telegr. uredom, sa lijepim ribolovnim zaljevom, zdra-
vom pitkom vodom, krasnim modernim kućama, plodnim
poljem, sjegurnom lukom i idealnim položajima za
kupanje i krasnom. pržinom pri moru, kao da je stvo-
reno i odregjeno da na rtu , Lazaret“ što prije dočeka:
gradnje jedne savremene bolnice, barem sreske, da bi
se donekle nama nadoknadio nezasluženi gubitak krasne
zadarske bolnice. O tome nama životnom i neodgo-
divom pitanju bili su se složili i naša gospoda liječ-
nici, — Staroslovensko selo Petrčane vapije i za bo-
ijim uregienjem. pristana — .za popravkom crkovinar-
stveno:župske kuće i uregjenjem najmovine privatne
kuće u kojoj do lani obavljalo se školovanje darovite
i željne nauke seoske djece, zbog toga neuregjenja
od lani selo nema osnovne škole! U žalosnom pak
običaju, da maš središnji Nin ne bi u brzo mogao
dočekati toli potrebiti sud. Petrčane bi bilo mjesto
najprikladnije, a imade i gotovih krasnih modernih
zgrada za tu svrhu. Dakle molimo da bi naši vrhovni
čimbenici nastojali o budućnosti sela Petrčane.
O kotarskom sudu u našem cvatućemu Preko,
varoši od blizu 3000 stanovnika, premda zakon oglašen,
zgrada gotova, stanovi za činovnike takogjer, najmo-
vina izgleda uregjena, natječaj za sudbeno osoblje
NARODNA SVIJEST“
svršen uz brojan odaziv, još nema stalnosti o toli po-
trebitom otvoru! — Za razloge otezanju neznamo,
jeli po srijedi čiji kampanilizam ili gubitak čijih prihoda
ili najvjerojatnije, svršavanje sudbenih posala u Bi-
ogradu, koja varoš imade sigurnu budućnost i bez
ovisnosti Preka, neznamo ; svakako neka se sud otvori
što prije i neka mu bude pridjeljena i općina Ninska,
barem sva primorska mjesta. — To je vapaj, kad za
sada nemože da bude u Ninu, cijeloga našega muko-
trpnoga i dobroga naroda. — Opažamo da svak bla-
goslivlja i kuje u zvijezde naše vrle i požrtvovne Oce » dok se na drugoj strani nalazaše, samo 13-torica. Kad
trećoredce glagoljaše na školjiću u Prekomu, zbog nji-
hove krasno uspjevajuće i lijepo pohagjaue niže gi:
mnazije, i svak želi i vapi da bi postala potpunom;
tijem bi u njihovim rodoljubnim, požrtvovnim, učenim
i svetim rukama bila pravi rasadnik naših budućih
naraštaja i značajeva, na kojima toli oskudijevamo.
Opažamo da bi cijela sjeverna Dalmacija koja osim
u našem dalekom Šibeniku nema jednog srednjeg
zavoda nigdje, blagoslivljala tu potpunu gimnaziju u
rukama naših vrlih Otaca Trećoredaca. Ali temelj
svemu su nam osnovne škole, na kojima nam kopno
jako hramlje. — 7. č Ć
SUGJURAGJ. Prestava na Petrovo. Zauzimanjem
mjesne učiteljice g.gjice Lujak, davala su djeca pučke
škole jednu akademijicu, koju nazvaše ,prestavom“.
Ova ima sve vrline i sve mane običnih seoskih prire-
daba. Treba istaknuti, da je g.gjica utrošila mnogo
iruda, ništa manje nego bilo koja učiteljica u ovako-
vim prigodama. Program ili repertoar slab. Sve je to
u onom štimuniju školske sobe na preuskoj pozornici,
slupanom bez poznavanja pozorišne tehaike i ekono-
mije prostora, davalo slab utisak, Ipak je dosta brojna
publika pljeskala svojoj djeci. Uši para onaj specijalno
šipanjski naglasak riječi. To se mora popraviti! Zatim
držanje, kolikogod dosta neprisiljeno, potpuno uko-
čeno. Ipak se mora pohvaliti ovaj rad, koji na kraju
krajeva ipak djeluje uzgojno i na publiku, samo treba
nešto bolji izbor. Gospoda iz učiteljskih krugova, koja
bi htjela nešto dati mogla bi se obratiti na Hrv. Kat.
Nar. Savez (Zagreb, Kaptol 27.)
Ljetina je u znaku neobičnih kiša. Povrća ima
dovoljno. Loza i maslina. bi zahtijevale sunca. Inače
obećavaju mnogo. Naravno, ako masline prebrde krizu
slijedeći mjesec dana. =. š
TRSTENO. Biranje seoskih časti. Poslije općin-
skih izbora dogjoše na red i seoske skupštine te i za
selo Trsteno bijaše oglašena skupština za 4. i m.
u svrhu biranja novih seoskih časti. Bilo bi suvišno
ob ovome išta pisati, da se je biranje glavara provelo
na način kako se megju civiliziranim narodima to čini,
ali na žalost Trsteno i od sebe pitomo mjesto doži-
vjelo je ono što se nijedan kulturan čovjek nebi na-
dao. Ogromna je većina seljana hrvatski opredijeljena
dok je bivši glavar protivnoga mišljenja i djelovanja.
Naravno je bilo da će njegova kneževska čast kako
se on sam rado nazivlje biti taj dan zapečaćena. Ipak
su se sa protivne strane dali u agitaciju, obliječući oko
hrvatskih birača da glasuju za njih. Kada pak vigješe
da svijesni Hrvati neće zato ni da čuju, počeše se
prijetiti silom, čineći pritisak na svoje dužnike, stra-
šeći ih, da tko proti njih glasuje, da je taj proti državi,
pošto da su oni jedini država.
1 anima chi con le sue esortazioni incoraggi e spinse
quei bravi.cattolici a palesare innanzi all' autorita civile
la propria religione e a non temere delle persecuzioni
che per questo avrebbero a sofirire da parte di quella
e di altri maomelttani.
2) Che | istesso ,Padre, a cagione della fede catto-
lica, da lui professata e sostenuta intrepidamente fu
dal međesimo governo mandato all' esiglio, faccendolo
viaggiare sotlo la pancia d'un cavalio da Skoplje a
Solonico, con indicibile tormento e pena incredibile.
3) Che egli pure in compegnia di cari suoi figli
i suoi parrochiani, fu mandato in Asia Minore, dove
con essi rimase finch& duro loro esiglio, vale a dire
circa tre anni.“
Ostalo radi kratkoće pisma ostavljeno, te vič.
župnik zaključuje: ,Ah! quanio sarebbe da desiderare
che V. R. o qualche altro se ne interessasse per met-
tere alle stampe, che finora non č stato fatto, publi-
cando cio€ gli siti del di lui esiglio € compagni, i
loro patimenti con tutto il resto che sicuramente 'riu-
scitebbe di grande gloria per essi e di somima edifi-
zione/ per noi.“ ž RA g
Vić. Dn. Michelu Tarobulosi sjegurno dok je ovo
pisao nije bilo poznato, da je već jedna francuska: re-
= vija opširno;o tom pisala. Na 8./5. dr. Fr. Knauz: di-
rektor biskupske kancelarije, po. naredbi presv. skop-
ljanskog biskupa. spisom br. 369. upozoruje me ua tu
francusku reviju, koja: je opširno pisala o. mučeništvu
O. Antuna Maroevića i njegovih parokijana. Upozorio
me je takogjer na časopis »Katolički Missioni« u Ljub-
ljani, koji je pisao o predmetu. (Pogriješno «revija i
časopis pišu Marcovich mješte Maroević). Odmah sam
nabavio i reviju i časopis. Kad mi je revija bila pro-
čitana, čuo sam koliko je O. Antun pretrpio za vjeru,
Tu ima ganutljivih i do suza potresnih epizoda oso-
bito o njegovim parokijanima. O. Amtun kao podanik
austrijski bio je oprošten: samo od batinanja, dočim
parokijani su bili više mučeni kao turski podanici.
Čitajući sve morao sam nehotice uskliknuti: ,Blic est
vere martyr qui pro Christi nomine sanguinem iudit,
qui minas judicum mon timunit, nec terrenae dignitatis
gloriam quesivit sed ad coelestia regna; feliciter per-
venit“ i ako nije od mača umro, ili nasilnom smrću
kao 3/4 njegovih parokijana. Morao sam takogjer us-'
kliknuti: ,Laudemus viros gloriosos et parentes no-
stros i generatione sua“. Pa zašto da u našem narodu
nestane uspomene takog: velikog heroja, ispovjednika
vjere Isukrstove i mučenika? Tim više što u reviji
irancuskoj ide O.-Antum kao Albanas pod“ imenom
Matcovich — Pere Antoine. Matcovich. EL
Kad sakupim. sve: moguće podatke: mislim napose
tiskati brošuru o Životu i mučeništvu blažene uspo-.
mene O. Antuna: Maroevića i njegovih .parokijana, a
za sada iznosim samo toliko, da ovog zaboravljenog
Božjeg heroja iznesem pred javnost.
ob kodove etikom Nara anost
Br. 28. *
Došao je i dan skupštine te u 4 s. po podne
sabraše se svi Hrvati na mjesto biranja pod Platanom
i u tako velikom broju da se i sama bratija radikalsko-
orjunaška začudiše te nekoji, gledajući sa strane, re-
koše: ,A šta da idemo na biralište kad je njih toliko“.
Ali drugi namjerom da ometu skupštinu dogjoše na
biralište i počeše galamiti vičući da će sve spise pa-
rati, a drugi sa majneskladnijim izrazima vrijegjalhiu
protivnike Hrvate, koji neobzirući se.ina ništo, mirno
'i dostojanstveno pristupiše glasanju i to preko 35 njih
ovi vidiše da su poraženi, sa najvećom prijetnjom, |
bukom i galamom ostraniše se sa birališta i tako do- i
gjoše u trojku 3. čestita Hrvati. Budući da su poruženi
protivnici već unaprijed bili navjestili progon svojim
protivnicima, ako pobijede, kad je narod čuo za re-
zultat, u tili čas se zgrnu cijelo Trsteno pod Platau,
muško i žensko, djeca i ljudi te zapjevaše ,Lijepu našu“ Š i
poduprti od tamburaškog zbora i uhvatiše se u kolo. |
Veselje je trajalo sve do u večer, tako da ni na sam
Vidovdan, koji je pokrovitelj Trstenoga nije narod bio i
tako veseo; a kada znamo koliko je bilo sile i nasilja |
sa strane pobjegjenih kroz cijelo vrijeme njihovog
knezovanja, nije ni čudo da je narod dao oduška |
svome zadovoljstvu. NB i
Diljem svijeta.
Kardinal Bonzano počasni gragjanin New-Yorka.
Grad New-York je htio prigodom Euharističkog Kon-
gresa posebno počastiti papinskog legata kardila Bon- |.
zano (koji je prije dugo godina djelovao u Washingtonu) .
te mu je podijelio počasno gragjanstvo. Kad mu je |
načelnik new-yorški Walker na svečani način izručio
diplomu rekao je, da pozdravlja uajkosmopolitičnije |
mjesto zastupnika najkosmopolitičnije dične ustanove 1
u cileloj povjesti čovječanstva. Mi znamo cijeniti
nastavio je načelnik, Vaše poslanstvo. Vigjeli smo n
euharističnom kongresu sjajne obrede, zbor crkvenih |
dostojanstvenika i ogromno mnoštvo vjernika; ali mi
priznajemo takogjer oživljujuću ideju tih priredaba: |
vjeru otaca, heroizam mučenika, oduševljenje misionara |
i priprostu ali tvrdu vjeru milijona muževa i žena ti
jekom stoljeća. do današnjeg dana. — Diploma sam
nazivlje kardinala Bonzana »prelatom stare povjesničk
crkve, vrijednog zastupnika Bijelog pastira kršćatjstiać,
Najdebije dijete na svijetu je Maredith Taylo
u Americi. Tek mu je 4 godine a teži 60 kg.
Najdeblji mornar na svijetu je sigurno Anto
Augustus u Sjev. Americi. Teži ništa manje nego 200 kg.
Londonska je općina sagradila od god. 1919.
trinaest tisuća kuća. M
Opće dizanje zemlje, Talijanski profesor Ben-
dandi, šef seizmografske stanice u Faenzi_ izjavljuje,
da su dosadanji potresi samo navještaj novih; potres: )
Već nekoliko dana prijeti opće dizanje kore zemaljske,
koje će naravski biti popraćeno potresima. Prvi bi po-
tresi imali uslijediti prvih dana srpnja i to: 9, 11 i 131
srpnja. Središte će potresa biti otok Sumatra s proti“
udarom u Japanu. Potresi! će se osjetiti u južaoj 1
istočnoj Evropiina evropskim obalama sve do Aljaske f
Konačno može: se očekivati jače polrese i u drugoj
polovici srpnja. o
Vremenska prognoza glasi u Beču: Prete
vedro, toplo i mjestimične oluje.
Početak iranjevačke godine u Assisu. Megii
_ narodni. vjerski i gragianski odbor. za proslavu
Franje, Asiškoga u sedmoj stotoj godišnjici nje
smrti objelodanjuje program svečanosti prigodom
tvorenja franjevačke godine. Ona počinje u pone
izmegju 31. srpnia+i 1. augusta. U taj čas će u Assi
glazbe zasvirati svečanu himnu u počast sv. Fr
Svi će zvonovi na crkvama zazvoniti. U katedraltt
će crkvi započeti velika ceremonija sa ,Dogji Duše
a zatim poutifikalna misa, a iza nje velika euharističi
procesija kroz grad. U jutro će biti druga pontifikal
misa, a.na večer velika historička povorka, u koj
prisustvovati. sve crkvene i gragjanske vlasti. Sveč
će završiti u ponoći 1. kolovoza sa svečanim poni
kalom, koji će slaviti kardinal De bajau“ Si i
'Ozdravljenje u Lurdu. »Le Bureau Med
(Liječnički ured) objelodanio je u »Journei de la Gro!
(Dnevniku: Špilje) zapisnik o ozdravljenju gospoj
Marije-Rose Robert iz Guichena, departemet Ill
laine, koje se dogodilo u Lurdu u svibnju 1
potvrgjeno i zabilježeno onih dana. Ona j
na teškoj bolesti jetara tako, da nitko nije s
njezinu skoru smrt. C a 1
mučeništvo.: Svjedodžbu o njezinu oOzdravljenji
ij ije“ i nakon pov!
fi,