MI PR
Poštarina plaćena
Br. 30.
Naro
nm pad SEAN O
u gotovu.
DUBROVNIK, 27. jula 1926.
Pog LII EKS
God. VIII.
na Svijes
Cliena je listu 5..Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno,
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uređništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.
a
Izlazi svakog Utornika. |
Pojedini broj 1:50 Din. |
za
Veliki kongres Hrvatskog Katoličkog
Odmah na početku m&žemo kostantovati da je
kongres Hrv. Kat. Nar. Djaštva od 22.-25, tek. doživio
jedan uspjeh prvoga reda. To se vidi i po rezolucijama
i oduševljenju, Koje je vladalo megju samim učenicima,
io se vidi i po broju učesnika, Bilo je tendencioznih
izvještaja i o broju. Nama je više do kvaliteta učesnika
— (koje su možemo ponosno reći izvrsne), ali moramo
|, reći istinu. Kongresista je bilo izvana došlo 470 a
b sa mjesnim bilo ih je do 550. Toliko će barem reći svaki
objektivan čovjek. To je i Dubrovnik vidio svojim vla-
stitim očima. Treba reći, da nas nijesu bile pune ulice,
jer smo u Dubrovnik došli da radimo, a ne da šetamo,
U prošlom broju je otiskan program, koji je, rekao bih,
i prevelik. Ali on je potpuno iscrpljen, dapače + po-
punjen. Disciplina učesnika pohvalna. Nije biio galame
ni sukoba, iako je bilo izazivača, koji. su htjeli ovaj
sastanak sniziti na nivd jedne razbijačke klike, Megju
izazivačima bio je i jedan na žalost doktor prava. Ipak
se mora istaknuti susretljivost ozbiljnog gragjanstva.
To se je manifestovalo i pri dočeku prve grupe učes-
nika 21 u večer, Parobrodom dolazi velika grupa.
Na obali održa značajnu dobrodošlicu drug Bogdan iz
Dubrovnika, Čitavo veče do ponoći kancelarija je živo
radila oko razmještanja kongresista.
Zborovanje je otvoreno u prepunom Bondinu
| teatru i nastavljala su se čitava tri dana jutrom. Pret-
= hodno je održana sv. Misa u Maloj Braći. O. Juničić
| iranjevački provincijal održao je vrlo značajnu propo-
_ vijed, pokazujiići veliko poznavanje ciljeva našeg djaštva.
Na koncu sv. Mise bio je svečani saziv Duha Sv. sa
sveiotajstvenim blagoslovom. . i
Pred dupkom punom kućom otvorio je zbor
glavni radnik za kongres O. B. Perović, franjevac i
| predlaže predsjednika kongresa druga Stjepana Podol-
_ šaka, predsj. J. K. Di. Lige. Burno je pozdravljen pro-
| tektor Dr. J. Marčelić, biskup dubrovački, On je ganut
| izrekao takav govor, koji je najbolja svjedodžba djačkom
| pokretu. Često je prekidan oduševljenim pljeskom i
“klicanjem. Zatim upravlja na učesnike presjednik rapre-
zentativnog odbora Dr. J. Posedel lijep govor, koji je
primljen .sa velikim oduševljenjem. Dubrovački načelnik
g Dr. M. Škvrce pozdravlja kongres u ime grada i
“općine Dubrovnika. Ovaj gest naše općine i g. načel-
“nika, koji govori kao jedan čovjek našeg pokreta, za-
nosi prisutno djaštvo, koje frenetično aplaudira g.
načelnika.
Pošto je na kongresu brojna delegacija slovenaca
\na pozdrav predsj. Podolšaka, drug Munda iz Maribora
| uzvraća pozdrav toplim riječima u ime slovenskog kat.
jaštva hrv. braći, te ističe misao što složnijeg zajed-
; ičkog nastupanja. Uopće ovaj je značajni govor odisao
svježinom onog bratstva i jedinstva, koga donosi jedino
atolicizam. Slovencima su priregjene ovacije, a Slo-
eniji se je burno klicalo. Zatim presjednik Jug. Kat.
\Djačke Lige u kratko pozdravlja sve i zahvaljuje pred-
"govornicima. Kliče se svima, a osobito Dubrovniku.
duševljenje je veliko.i čitavi teatar se ori,
Prelazi se na izbor presjedništva. Počasni pre-
(sjednici su Dr. Ljubomir Maraković, kao presjednik
naš g seniorata i Dr. J, Posedel kao presjednik rapre-
antivnog odbora, Potpresjednici su L. Hare Perinić
iturijent i g.gjica K. Vojvoda st. med, Tajnici O. B.
erović i gjica Vukušić abit. .prepar. Zagreb. Zapi-
ičari Stj. Alfirević st, iur. i Frano Sentinella st. phil.,
imjenik Jerko Ilijadica gimn. Šibenik. Prelazi se na
dnevni red, a to je predavanje Dr. Lj. Marakovića :
Cilj i smisao kat. djačkog pokreta“.
Stoji kao zgodan uvod u zborovanju. Temeljito
dokazana potreba djačkog pokreta. Prikazuje nuždu
ganizacije djačkog tipa diferenciranog od drugih
ačkih udruženja. Da su se djaci složili sa njegovim
odima, dokazao je burni pljesak, veliko oduševljenje,
o da su se meki gosti iz Dubrovnika začugjeno
g
"gledavali. Oduševljenje je doživjelo vrhunac kad stupa
pozornicu Petar Grgec, To je jedan od najljepših
momenata. Ako istaknemo još oduševljenje za preda-
anja Dr. Deželića (u subotu), dobijamo lijepu sliku
povjerenja djaka u svoje vogje. Mladi ljudi umiju ci-
jeniti svoje seniore, koji dugo već krče naše kamene
brazde, Zasijecaju snažno kao čelik. »Otac“ Grgec,
bio je predmetom najsrdačnijeg oduševljenja. On se
i na ovom kongresu afirmisao kao čovjek našeg apso-
lutnog povjerenja, kome vjerujemo, za kojim idemo
stopu u stopu. Naša ljubav prama njemu neće nikada
ohladniti. Mi u njemu vidimo i Kreka i Rogulju i
Mahnića. Njegovo snažno predavanje najodlučnije
demantuje prikazanje i piičanje o _ našoj anacijo-
nalnosti. Treba morala i u nacionalizmu. Šovinizam je
grijeh. Nacijonalizam ima izvor u kršćanstvu. Značajne
su riječi o Dubrovniku, koji je dokaz jakosti katoličke
ideje. Dubrovnik je maš, jer Dubrovnik je tradicija,
a mi smo jedini zakoniti njezini zastupnici. Sve je to
dokazano jednom gvozdenom logikom. Sve je bilo
zadovoljno ovim prvim solidnim i uspjelim zbo-
rovanjem,
Popodne se je opet razvio plodan rad. Srednio-
školci su se sastali u teatru, Presjeda Šarac S. Odmah
na početku se čita poslanica seniorata upravljena na
djaštvo. To je priznanje Ligi za njezin rad. Seniorat
smatra djaštvo jezgrom svoga podmladka, Hyvali Ligin :
odnošaj sa senioratom, Jedinstvu pokreta nužan je
preduvjet jedinstvo djaštva. ,Izvan J.K. Dj. Lige nema
hrvatskih kat, djačkih organizacija ni organizovanih
hrvatskih katoličkih djaka“, Za druge se org. djaci spe-
cijaliziraju samo preko Lige. Preporučuje bavljenje
Orlovstvom. Izmegju svih org. treba da vlada harmo-
nija. Orlovstvu se prepušta primjenu zlatne knjige,
odgajanje praktičnih Orlovškili: radnika-u naroda i je-
dinstven tjelovježbeni uzgoj i rad. Zato neka se osnivaju
sekcije pod imenom Djačkog Orla. Akademičari neka
stupaju u gragjanski Orao. Inače neka osnivaju sekcije,
ako se žele specijalno time baviti. Zatim se uregjuje
pitanje centrala. M. Dj. O. O. je unutar J. K. Di. L.
Sporovi prama željama Mahnića dolaze pred seniorat,
Štampa je zajednička (»Luč«). Poslanica je primljena
sa odobravanjem. Nitko ništa ne primjećuje i zato drug
S: Šatac, srednjošk. sekretar, čita svoju radnju: ,Liga i
njezine org.“ On vrlo iscrpljivo govori o razvitku djačkih
org. i dokazuje kako je logično naše razvijanje. Na te-
melju Mahnića ustanovio je potrebu jedinstva. Predava-
nje je vrlo temperamentno (ali simpatično) izneseno. Isto
tako se je temperamentno i primilo. Đrugo je preda-
vanje Iva Bogdana, srednjoškolca: ,O našim srednjo-
školskim listovima“. Drug je svoju dužnost savjesno i
sa uspjehom izvršio. Istaknuo je nekoliko korisnih
misli i ukratko se osvrnuo na sve listove; svrstavši ih
po vrijednosti. Srednješkolci su srdačno pozdravil o-
vog vrijednog referenta iz svojih redova. Diskusija se
otvorila za oba referata. Stj. Podolšak govori pohvalno
. o referatu. Drug Ramljak postavlja neke upite radi
poslanice. Razvija se debata, koja biva prekinuta,
da se sutra nastavi, “
Žensko srednjoškolsko zborovanje održano je pod
predsjedanjem gjice -Z. Bedeković stud. phil. u dvo-
rani ,Bošković“. Bila su tri predavanja. G.gja Danica
Bedeković: ,Razvoj i sadašnje prilike kat. ženskog
pokreta“; gjica Katica Vojvoda st. med.: ,Literarni
rad kat. učenica“. Gjica Milka Vukušić, učiteljica :
»Kat. učenica u životu i svijetu“. U prvom se lapi-
darnim potezima iznosi stanje žefiskog pokreta. U dru-,
gom se preporučuje literarni rad i osnivanje listova.
U trećem pada nekoliko zgodnih misli, Radi odmakla
vremena nema debate,
Drugi dan kongresa.
I drugi dan prošao je tiho i ozbiljno u svečanom
raspoloženju. To nipošto nije sprečavalo iradost i zado-
voljstvo, koje je izbijalo iako možda ne tako ekrazitno.
Počelo se je u jutro sa tihom sv. Misom u crkvi
Dominikanaca, preko koje blagoglasno zajedničko pje-
vanje dava pobožno raspoloženje. — Skupno zboro-
vanje u Bondinom teatru imalo je na dnevnom redu
dva vrlo interesantna predavanja. M. P. O. Urban
Talija, naš odlični konferencijer, vrlo lijepo nam je pri-
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša)
Vlasnik - izdavač -
odbor ,NARODNE SVIJESTI“
urednik :
Antun FIe
Dubrovnik,
— Dubrovnik
Narodnog Djaštva.
kazao : , Aspiracije ljudskog duha i religija“. To je bila
njegova interesantna tema, Biljka teži k suncu; razvija
cvijet, koji upija sunčane zrake, Toga ne bi bilo, kad
ne bi bilo Boga. U prirodi nema kontradicija, apsurda.
Čovjek može svega da se odrekne, pa i samog života,
ali ne može da se odrekne aspiracija k nečem višem
apsolutnom. Predavač bio je kao i u početku obasut
irenetičnim aplauzom, koji se kasnije prelio u buru
oduševljenja.
Drugi referat održao je Dr. Matija Petlić prof,
iheol. u Djakovu: ,Kat. djaštvo i naučni rad“, Bit
predavanja je ta: Katolički pokret brže će možda tek
onda uspjeti, ako se nameine t, j. ako dade nekoliko
dobrih znanstvenih radnika. Svoje je stanovište preda-
vač potkrijepio snažnim praktičnim primjerima. Na
koncu obraća se akademičarima, teolozima i srednjo-
školcima, te im daje nekoliko uputa kako bi mogli da
djeluju u tom smislu. Predavanje je bilo aktuelno,
vrlo jakog efekta.
Poslije podne: Zborovanje srednjoškolaca. Radi
kratkoće vremena prima se prijedlog da se diskusija
odgodi. Raspoloženje je osobito. Stanko Kljajo stud.
iur. referira o Historijatu i savremenoj zadać+ »Luči«,
Uz površnost i ekscentričnost našega vremena karak-
teristično je dvadesetgodišnje izlaženje »Luči«. —
»Luč« izdaje društvo »Hrvatska« u Beču, u kojoj su
jasno naglašene smjernice kat. pokreta. Prevladava
beleiristika. U Domagojevoj »Luči« ističu se najviše
uacijonalni i socijalni momenti. Osobito je jaka_u ovom
perijodu Grkčeva »Luč«, zatim dolazi ratna »Luč«,
Karakteristika je' ovog perijoda narodno obrambeni i
socijalni rad. Tu nalazimo «najjače radove Dr. P. Ro-
gulje. Uostalom vrvi nekrolozima našim drugovima
palim na bojištu. Referat je bio opširan. Pojedini
momenti su dobro obragjeni. Odlučilo se, da se u »Luči«
nešto više pažnje polaže srednjošk. listovima.
Poslije tog J. M. Ujević, aps. phil., iznosi pri«;
jedlog drugova iz Koprivnice da bi se sve srednjo-
školske organizacije prozvale jednim zajedničkim ime-
nom »Domagoj«. Prijedlog je bio popraćen kratkim
reieratom o idejama »Domagoja«. Oko ovog pitanja
razvila se duga, živa diskusija. Prihvaćen je prijedlog
da svaka\pojedina organizacija odluči o tome dali će
se prozvati tim imenom ili ne. Čitaju sei pozdravni
brzojavi, koji su stigli.
Zborovanje ženskih u K. D. ,Bošković“,
G.ca Ivka Marušić održala je predavanje . ,O žen-
skom pitanju“. Nakon &vog biranog predavanja raz=
vila se debata o održanim predavanjima te o rezolu-
cijama koje su pojedine predavačice predložile, Rezo-
lucije su izglasane. U 6 s. održan je sastanak ,Po-
sestrimstva“. Ivka Marušić referirala! je o zadacima
,»Posesirimstva“, a dr. Ljubomir Maraković o engles-
koj spišateljici Florence L. Barclay. G.đa Bedeković
održala je takogjer dva s kateličkim gospogjama i
osnovala prosvjetno drfštvo gospogja , Anica Bošković,
U došastom broju
nastavit če se treći i četorti
dan kongresa. :
Rezolucije kongresa katoličke djačke Lige.
1. Hrv. Kat. Nar. Djaštvolorganizirano u Jug. Kat.
Djač. Ligi, vjerno dvadeseigodišnjim vjersko prosvjet-
nim nacionalnim i kršćansko demokratskim tradicijama
svoje organizacije izriče svoju nepokolebivu odanost
Hrvatstvu, jugoslavenskoj državi i Slavenstvu, te obe--
čaje i nadalje sinovsku poslušnost sv. Stolici i svojim
biskupima. : :
1. Hrv. Kat, Nar. Djaštvo zahvaljuje hrvatskim -
biskupima, koji su i u najnovije vrijeme dali svoje pri-
znanje njegovoj organizaciji naročito time, što su J.
K. Di. Ligu proglasili članom katol. Akcije omoguću-
jući joj na taj sačin da. zadržavši svoje tradicije još
većim zanosom radi oko izgragjivanja hrv. kat. pro-
svjete kod cjelokupnog Hrvatskog Kat. Djaštva i megju
širokim narodnim slojevima, naročito na polju Orlovstva.