Postarina plaćena u gotovu.
Br al:
Narodna $
Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din,
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,
Politika na Balkanu.
U zadnjem broju »Socijalne Misli« napisao je dr.
| Korošec interesantan i značajan članak o našoj vanj-
skoj politici ma Balkanu. Članak je registriran i u
| beogradskoj štampi, i beogradski »Trgovački Glasnik«
| donio je opširan izvadak iz tog članka.
U uvodu izvodi dr. Korošec, kako su sa balkan-
ski narodi nedavno riješili političkog sužanstva na
na dvjema stranama: od Turske i od Austrougarske,
Prve su se oslobodili u zadnjem balkanskom ratu, a
druge u svjetskom ratu.
Svjetski rat stvorio je na Balkanu veliku državnu
zajednicu, kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, koja
zbog svoje veličine zauzima dominantan položaj megju
balkanskim državama. Samo su Turska i Italija, koje
_se sa svojim teritorijem protežu na Balkan, veče i
jače. Turska nije za sada zainteresovana na Balkanu,
li, prema svemu, izgleda da to neće ostati trajno.
"Kada ona dovede“ u red svoje unutrašnje stvari, opet
:
ie se početi interesovati za Balkan. Za sada je jedino
\llalija_ onaj susjed, čiju politiku naša država mora
s majvećom pozornosti pratiti. = Poslijeratna _ itali-
\janska politika je imperijalistička. Na Sredozemnom
"Moru _ zatvaraju joj put države, koje su jače od nje:
\Engleska i Francuska, S toga ona teži tim jače prema
\Balkanu i znači stalnu opasnost na Baikanu i za in-
legritet = najveće balkanske države kraljevine Srba,
"Hrvata i Slovenaca
: Dr. Korošec dokazuje, da je naša politika prema
laliji pogrešna. Glavna pogreška leži u tome, što
Smo u savez sa Italijom primili i prijateljsku Fran-
sku. Mi smo sami prema Italiji slabija strana i zbog
ga "svima dranžimanima i ugovorima sa ltalijom
mi smo tučeni. Već osjećamo italijanski pritisak i u
našem unutrašnjem razvitku. Isto tako i u spoljnoj
politici. Jedinu uspješnu protutežu imamo još u Maloj
Antanti. Stoga i nema Italija nijedne toplije želje, nego
da se raspadne Mala Antanta. Raskid Male Antante
doveo bi nas u još veću i sudbonosnu zivisnost
od Italije.
Italija hoće po svaku cijenu da dobije vodstvo
na Balkanu, koje po priredi stvari prapada samo
Jugoslaviji. Ali uslijed naše pasivnosti, mi slabo vršimo
tu svoju ulogu. Mi nismo ništa uradili za stvaranje
preduslova za zaključivanje balkanskoga pakta. Ali
+ mi ništa ne radimo, Italija je marljivo na poslu,
čvrsto se usidrila u Albaniji i približila se Grčkoj,
premda je naročito Albanija gravitirala prema nama.
Štari savez sa Grčkom smo otkazali, a za zaključivanje
Ovoga nismo spremni, Sada se već Italija miješa u
luše dogovore s Grčkom, s kojom je sklopila nove
r koje su nakon rata bile potpuno pretrgane.
Grčka javnost govori o opasnosti, koja prijeti So-
inu od naše strane. Ali je isključeno da mi dogjemo
a Egejsko More. I da to hoćemo, Engleska nam ne
i dala. Anglosaksonska rasa ima staro načelo, da se
venski narodi ne smiju puštati na more. Ali grčka
nost gleda samo na geografsku kartu i vidi kako
ižni dio Srbije gravitira prema Solunu, i za to je
zina bojazan razumljiva premda neopravdana.
Naša neuregjena s Grčkom pitanja jesu ova:
rava željezničke pruge Đevđelija Solun, slobodna
na u solunskoj luci i postupak sa slavenskim ma-
ama u Grčkoj. Pitanje željeznice Đevđelija— Solun
bi se riješiti, čim bi uvjerili Grčku javnost, da
ćemo ograničivati njezin suverenitet, Lučko pitanje
olunu zacštrenije je, jer se Solun boji za svoj
vački dobitak, ali ni to pitanje nije nepremostivo.
uje slavenskih manjina u Grčkoj dalo bi se po-
0 riješiti, kad bi bila. povoljnija atmosfera megju
la državama. Dakle i u pogledu uregjenja naših
aja prema Grčkoj premalo smo aktivni ravnajući.
ema starom srpskom načelu: Ima vremena,
Najteži je. naš odnos prema Bugarskoj. Ne samo
| Hspomene na ratne grozote, već i aktuelna pitanja
momentano na_ putu svakom _ prijateljstvu
rskom. o :
nija sa Bugarskom je samo muzika budućnosti,
pitanje u našim odnosima prema Bugarskoj
mjesečno.
DUBROVNIK, 3. augusta 1926.
Izlazi svakog Utornika. |
Pojedini broj 1:50 Din. |
je Makedonija, Za nas je to pitanje riješeno. Makedo-
nija je dio naše države i to će ostati. U tom pogledu
moraju Bugari da popuste. Pogrešno je, što mi na
drugoj strani ne stvaramo dobro raspoloženje prema
Bugarskoj. Na svaki način je potrebno da pomažemo
Bugarima n. pr. u njihovom traženju izlaza na Egejsko
more. Grčka politika je u tom pogledu mnogo više
gipka i nudi Bugarima ishod ma more kod Soluna.
S time mam hoće da pribavi konkurenta u Solunu i
da nas prema nečelu, kad se dva svagjaju, izigra. Ali
maravni izlaz na more za Bugare je samo preko Tra-
kije, i za taj bi se izlaz i pred Evropom morali i mi
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FIe& —
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik
God. VIII.
Vlasnik - izdavač - urednik:
Dubrovnik.
založiti. Zadnji dogepjaji u Ženevi, kad je Italija
s uspjehom podupirala molbu Bugarske za zajam,
koji treba za slavenske izbjeglice iz Grčke, dovoljni
su nam dokaz, da lialija ni u Bugarskoj ne miruje,
već da hoće zauzeti mjesto, koje samo nama pripada.
Balkanska je politika danas u stadiju, kad se
traže nove i stalne orijentacije. Naša je država po svom
zemljopisnom položaju, po svojoj veličini, po svojem
političkom ugledu pozvana, da postane vodilica te
politike. Ali ni smo nemarni i pasivni. Zbog toga se
talijanski imperijalizam gura svom silom na Balkan,
Nemarnost je naša sudbina a Italija je naša pogibelj.
Veliki kongres Hrvatskog Katoličkog Narodnog Djaštva.
Treći dan.
Iza sv. Mise u crkvi OO. Isusovaca, u kojoj skladno
zajedničko pjevanje ostavlja lijepi utisak na prisutno
gragjanstvo, otvara se treće skupno zborovanje čita-
njem značajnog pisma seniora Dra Janka Šimraka i
većeg broja stiglih brzojava.
Zatim Dr. Veljko Deželić, sin, govori o ,Važnosti
socijalnog odgoja za kat. djaštvo“. Držeči pred očima
uzor socijalnog radenika pk. Dra. Kreka. Kat. Djaštvo
je i ovdje dokazalo da je svijesno i da znade u kojim
ljudima mora gledati svoje vogje. Predavač daje u
svom izvrsnom referatu mnogo svježih i jakih pobuda.
Pokazuje kako se praktično može socijalno raditi do-
lazeći u doticaj sa nižim slojevima, s kojima treba
najprije naučlti govoriti. Socijalni rad je dužnost čo-
vjeka inteligenta, koji duguje svome narodu, da se
mogao školovati. Društva sv. Vinka pružaju veliko po-
lje socijalnog rada. To je rad ljubavi. Svaki fanatizam
je pogibeljan, jedino fanatizam ljubavi ne. Lljubimo
se megju sobom! — Predavanje vIč. I, Bučića o
čirilometodijskoj ideji radi odmakla vremena ispada.
On predlaže jednu rezoluciju, jer je predmet i onako
poznat. Zatim g. Petar Grgec prof. čita rezolucije koje
su svi predavači sporazumno stilizovali. Prisutni ih
pozdravljaju burnim odobravanjem. Otvara se disku-
sija i theol. Livajušić predlaže, da se čitaju pojedine
rezolucije i o njima raspravlja. G. Grgec prihvaća pri-
jedlog i nakon pojedinačkog čitanja rezolucije se u
cjelosti i velikim oduševljenjem primaju. Rezolucije
donijesmo u zadnjem broju.
Zatim predsjednik Podolšak drži zaključni govor.
Kongres je uspio preko očekivanja. To će dati nove
snage i poleta u radu za vječne ideale. Za uspjeh
kongresa zahvaljuje se u prvom redu predsjedniku
raprezentativnog odbora i presvj. protektoru. Na to g.
Dr. Posedel uzvraća značajnim riječima. Dugotrajne
ovacije su priregjene glavnom radeniku O. Bonifaciju
Peroviću i njegovoj organizaciji. Predsjednik nadalje
najsrdačnije zahvaljuje svima, koji su bilo kako do-
prinijeli uspjehu ovog kongresa i kliče: , Živio Du-
brovnik 1“ Kongresisti prihvaćaju aklamiranjem Du-
brovniku.
Zborovanje učiteljskih pripravnika(ca), Iza pri-
jepodnevnog zajedničkog sastanka u kazalištu, održano
Ugl. ,Uredništvo Narodne Svijesti“ — Dubrovnik.
Na temelju $$ 26 i 27 zakona o štampi pozivljemo
Vas da u prvom broju Vašeg cij. lista donesete ma
istom mjestu gdje u članku ,Ideja Slavenske solidar-
nosti i sokolstvo“, izašlom u Vašem listu br. 28. od
13. VII, 1926. stoji slijedeći stavak: , Držeći se valjda
dosljedno toga nije ni mjesni Jug. Soko prisustvovao
proslavi sv. Ćirila i Metoda prošle nedjelje, i ako se
voli pokazivati kod svih državnih blagdana“ ; slijedeći
Ispravak : Nije istina da mjesno Sokolsko Društvo
nije prisustvovalo mjesnoj proslavi sv. Ćirila i Metoda.
Već je istina da je mjesno Sokolsko društvo, | zastu-
pano po članovima uprave braći Niku Šutiću, prof.
Eranu Vajdi i prof. Novaku Bukviću, prisustvovalo pro-
slavi blagdana sv. Ćirila i Metoda u stolnoj crkvi u
nedjelju dne 11. tek. mj. Spomenuta braća su, prema
Organizaciji JSS stvorenoj na II. Jug. Sokolskom Sa-
boru u Žagrebu, prisustvovala tom prigodom propisno
u crnini sa Sokolskim znakom. Za upravni odbor:
podstarosta :. (nečitljivo). Tajnik : Lučić Vlaho.
je zborovanje učiteljskih pripravnika(ca) u dvorani
»Boškovića“. Prisutno je bilo oko 40 pripravnika i
pripravnica, predstavnici J.K.Đ Lige i nekoliko senijora.
G. M. Vunić održao je predavanje o uzgoju i
dužnostima učiteljskih pripravnika(ca) ističući na oso-
biti način njihov budući rad ne samo u školi, nego i
narodu. Za taj rad treba da se savjesno pripravljaju
već za vrijeme svojega školovanja.
Iza predavanja razvila se opširnija diskusija, u
kojoj je sudjelovalo više pripravnika i pripravnica, te
predstavnici Lige. U toj diskusiji pretresala su se pi-
tanja organizatorne i načelne naravi, te je istaknuto
da se organizaciji pripravuika(ca) posveti naročita paž-
nja, a nastojat će se, da se za pripravnike imenuje
naročiti sekretar u Ligi, po mogućnosti pedagog.
Glavna skupština akademskog prosvjetnog feri-
jalnog društva , Pavlinović“ za Dalmaciju održaua je
takogjer ovog popodneva. Najprvo slijede izvještaji
stare uprave. Zatim je slijedila anketa o pojačanju
društvenog rada. Održavat će se skioptikonska preda-
vanja, osnivati knjižnice a suragjivati u postojećim
društvima i osnivati nova. Izabran je slijedeći odbor:
predsjednik Stj. Alfirević stud. iur., tajnik Zdravko
Ikica stud. iur. Seniorima su proglašeni vIč. Pavao
Poša. vIč. I. Bučić, vIč, Janović.
Snimljenje kongresa. Na 6 s. popodne snimljeni
su svi učesnici kongresa pred Stolnom Crkvom.
Dvije večeri: četvrtka i subote priregjena je u
»Boškoviću“ od mjesne ženske organizacije glazbena
akademija sa zgodnom predstavom. I to je unijelo
veselu notu u raspoloženje, koje je postepeno raslo.
Četvrti dan.
To je bila manifestacija vjere, oduševljenja i brat-
ske ljubavi u slobodnoj prirodi. Na 6%a s, u Stolnoj
Crkvi bila je od presvi. biskupa Dra., Marčelića-odslu-
žena sv. Misa i održana propovijed, saslušana sa oso-
bitom ljubavlju i oduševljenjem. "Na svima se je vi-
djelo veselje što ih tako Nestor jug. episkopata napaja
na bogatom vrelu svoje dobre i iskusue duše, Djaci
neće nikada svome biskupu zaboraviti tu ljubav. Po-
slije propovijedi preko čitave sv. Mise na pokrajnim
oltarima dijelila se/je učesnicima sv. Pričest. Treba
istaknuti i skladno“ zajedničko pjevanje a zatim i solo
pjevanje domagojca g. Sivoš konservatoristo i opernog
pjevača.
leleti. Na 8 s. kreće se parobrodom »Kraljevica«
na izlet u Cavtat, gdje učesnici razgledaše Meštrovićev
mauzolej obitelji Račić, Bukovčev atelier, Bogišićevu
biblioteku i arheološki muzej. I vrijeme se je na paro-
brodu iskoristilo. U salonu su srednjoškolci održali
sastanak pouzdanika. Bilo je zastupano preko 20 druš:
tava, čiji prestavnici iznesoše stanje organizacije oso-
bitim obzirom na odnošaje sa Ligom. Vidjelo se je
da ima mnogo trijeznog shvaćanja i da su mnogi
našli ispravnu bazu rada. S druge strane vidjelo se je
koliko je na neke djelovao sastanak u duhu bratstva i
ljubavi. Ovakova intimna zborovanja mnogo koriste,
pa i ovaj sastanak na moru ima svoju veliku vrijed-
nost. Iz Cavtata se kreće u Srebreno, gdje izletnike
dočekuju dični Orlovi iz Župe. Uz govore J. M. Uje-
vića i župnika Dn. A. Kriletića razvija se manifestacija
našeg demokratizma u praksi. Razgledalo se je mo-
derno uregjeno kupalište u Kuparlma i u veselom ras-
položenju kreće se u grad, kamo se stiže u 12 sati.
erika