| Cijena je listu 5. Din. mjesečno ; za inozemstvo | PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. (A U oktobru ove god. navršava se sedma stogo- | dišnjica smrti jednog od najsimpatičnijih svetaca kato- ličke crkve sv. Franje Asiškog, utemeljitelja triju fra- njevačkih redova. Da se jubilej ovog velikog reforma- tora duša i društva uzmogne što svečanije proslaviti, sv. Otac papa proglasio je čitavu godinu jubilarnom, | i to od 2. augusta ov. god. do istog datuma slijedeće godine 1927. i Čitav kulturan svijet, pa i nekatolički sprema i | sudjeluje pri ovoj proslavi, a sudjelovat će ovoj pro- | slavi i oni poludivlji narodi, kamo je već sligla bosa noga iranjevačkih misionara, da im uspali luč Evangjelja. Hrvatski narod ima poseban razlog da osobitim zanosom proslavi ovaj jubilej, ta Providnost je Božja "na poseban način spojila život Hrvata sa Franjevcima. Kroz toliko vjekova djeluju Franjini siuovi megju našim narodom, oni su mu bili prvi učitelji i duhovnici, oni su bili uz njega onda kad nikoga nije bilo da se za nj zauzme, oni su se borili s narodom rame uz rame | proti svim neprijateljima katoličkih i hrvatskih nje- govih prava. I danas još nijesu Franjevci ništa izgubili od svog negdašnjeg duha ljubavi i zauzimanja za naš katolički narod, oni se dauas bore proti svim vrstama liberalizma, koje rade na zator naših kršćanskih i na- rodnih prava. Vogjeni od ovakovih misli priregjivali su naši dični Konavljani ovu veliku proslavu. Ali Konavljani imaju još jedan veliki razlog, šlo su onako svečano i s onakvim oduševljenjem proslavili ovaj god. Ove se godine naime navršava pesto godina kako je sagra- gjen franjevački manastir u Konavlima. Dubrovačka je republika sagradila taj samostan i pozvala tamo fra- njevce, da istrijebe iz Konavala krivovjersko Bogumil- stvo, koje je zarazilo Konavle. Franjevci su tamo došli, odvratili su narod od krivovjerja i priveli ga na pravu Kristovu vjeru, na katolicizam i ujedno bili prvi pioniri kulture i poznate konavoske uglagjenosti. Time su postali Franjevci najveći dobročinitelji konavoskog na- roda. | evo uprav ove godine navršava se peta sto- godišnjica dolaska iranjevaca u Konavle, koju su Konavljani svečano proslavili. Predvečerje. Za ovu svečanost formirao se po- seban odbor od najvigjenijih Konavljana iz svih sela, koji su izdali i poseban proglas na Konavljane i vo- dili svu brigu za što bolji uspijeh svečanosti. Crkva, samostan i sav prostor gdje se imala održati svečanost bili su iskićeni zelenilom, cvijećem i mnoštvom hrvat- skih zastava, dok se na počasnom mjestu vijale papinska 10 Din. mjesečno. Izlazi svakog Utornika. Pojedini broj 1:50 Din. Veličanstvena proslava franjevačkog jubileja u Pridvorju. | KONAVLE 22- VIII. i državna zastava. U predvečerje same svečanosti sva okolišna brda bila su u vatri, a pod Sniježnicom vidio se valreni monogram S. F. (sveti Franjo), povrh njega veliki ognjeni križ, dok su sva konavoska zvona sa svih crkava zabrujila duž čitavih Konavala, probugju- jući u narodu posebni čar i svečano raspoloženje. Pucanje mužara je vlast zabranila. Predpodneuna svečanost. Već u jutro rano na dan svečanosti 22. ov. dalazila su pojedina sela u procesiji sa barjecima i svojim župnicima. Megju pr- vima stigli su i naši dični Orlovi iz Postranja i Man- daljene, te Dubrovnika sa jednim dijelom h:vatske glazbe. Orlovi iz Pridvorja priredili su braći Orlovima gostima svečani doček. Orlovi su korporativno: prisu- stvovali dočeku pojedinih sela, a nerod je promatrao i pozdravljao posebnom simpatijom tu vilu katoličku omladinu. Već oko devet sati slegao se silšn narod oko samostana, računa se da je bilo oko četiri hiljade Konavljana taj dan kod svojeg starodrevnog manastira i svoje prve konavoske matice sv. Trojice. Uživali smo posebni čar gledajući cnu šaroliku masu svijeta sta- sitih konavoskih mladića, junačkih muževa, čistih i u bjelini obučenih kovavoskih djevojaka i žena. Narod, megju koji se ovih zadnjih decenija u ime slobode i demokretizma zali eću razni demagozi i politički špe- kulanti, da ga razdvoje, pocijepaju i da ga uvuku u ružnu strančarsku borbu, cvaj se dan našao na okupu kod svojeg manastira, da ondje kod jedne vjerske sve- čanosti zaboravi barem za časak, sve razmirice nepri- jateljstva i strasti, te da budu ,svi jedno“, da ondje osjete dvh mira i ljubavi što nam ga vjera dava. Zbilja nitko nije kadar ni danas da onako narod okupi i da mu dade jednu dušu kao naša sv. vjera. U deset sati i po bila je svečana pontifikalna misa koju je odslužio presvij. msgr. pomoć. biskup Dn. Vlaho Barbić. Preko mise obavio je biskup re- gjenje podjakonata bogoslova Moscatela, što je narod posebnom pažnjom pratio. Na horu su pjevali neki Orlovi iz Dubrovnika i prijatelji orlovstva Hartmannovu misu i ,Zdravo Oče Sveti“ od Matijevića. Propovijed je održao mp. O'ac Urban Talija, gdje je ocrtao bira- nim riječima značenje ove velike slave, i pravi smisao franjevačkog duha. Preko pontifikalne mise odslužio je župnik iz Pridvorja Dn. N. Kuselić sv, misu pred crkvom za ono mnoštvo naroda, koje nije moglo naći mjesta u crkvi, — Iza mise razvila se velika procesija po jednom dijelu k' navoskog polja. Prizor je bio divan. za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Tisak Dubrevačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Biri - = _ guevčičiivraja . VII. Vlasnik - izdavač - urednik: Antun FI& — Dubrovnik. miša) — Dubrovnik Naprijed su išla pojedina sela sa svojim barjacima, glazba, Orlovi, Orlice, svećensivo, biskup, kip sv. Franje kojega su nosili Konavljani u zlatu, tad mnoštvo na- roda. Iza procesije otpjevao se u crkvi ,Tebe Boga hvalimo“, a onda slijedio je blagoslov sa Presvetim. Tim je završila prijepodnevna veličanstvena svečanost. Popodnevno javno zborovanje. U 3 sata pred mnoštvom narcda otvorio je svečano zborovanje vrli starina konavljanin g. Pero Glavić iz Poljica, pozdra- vljajući gostove i braću konavljane. Iza njega uzeo je riječ vić. Don Gjuro Krečak župnik Čilipa. Njegov je govor bio izrečen uprav rijetkom govorničkom vješti- nom, a Koravljarima je dao jedan potpun prikaz sa- vremenog kat, života. Novi život donaša nove potrebe u kulturnom, gospodarskom i političkom životu. Sve ovo treba dovesti u sklad sa najvećom našom potre- bom: sv. vjerom. Slobodni smo gragiani i imamo pra- va da sagragjujemo u svim pitanjima javnog života, ali ako se dogodi, da bi se jedno cvako pitanje razvi- jalo na uštrb vjere, moramo svi ko jedan ustati na obranu katoličke Crkve. Pet stotina je godina otkako se je ustanovio ovaj samostan i kako su iratri priveli konavoski narod iz krivovjernog *bogumilstva na kat. vjeru. Od onda su naši kouavljani bili uvijek čestiti, pošteni i odani kat. Crkvi. U najnovije vrijeme, kad se hoće, da se i megju konavoski narod uvriježe razne bezvjerske struje, potrebno je, da se konavljani orga- oizuju, da mogu svi kao jedan dignuti svoj glas proti onima koji rade na štetu naših nerazdruživih katoličhih i hrvatskih interesa. Zato je govornik itražio, da se svi zauzmu za kat. samostalnost u javnom životu. Dalje da se ostave protivničke štampe i da svaka kuća mora primati barem jedan kat. list. Posebno je preporu- čio Konavljanima, da se upišu u književno društvo sv. Jeronima. Dalje o važnosti odgoja i proti psosti. Govoreći o organizaciji kat. sila preporučio je osobi- tim naglaskom Treći red sv. Frane, zatim djev. društva i Vojsku Srca Isusova. Muškoj omladini je osobito na srce stavio org. hrvatske katoličke Orlovske omladine, koja se silno razvija po svim hrvatskim krajevima. Na kraju govora je pozvao narod da budu zahvalni franjevcima i završio je sa poklikom: Živjeli ! koji je msasa burno prihvatila. Govor je bio prekidan česlim odobravanjem i pljeskanjem. Orlouski nastup. Čuo se jedan prigovor sa strane odakle nije imao doći, da nije bilo taktično od odbora svečanosti, što je pozvao Orlove na tu svečanost, Odgo- varamo samo ovo: Orlovstvo je dio Hiv. Kat. Akcije i to najvažniji. Kat. Akcija ima disciplinatorno središte u crkvenoj hijerarhiji, prema tome ona je dio pastve. Imaju li Orlovi pravo prisututvovati i sudjelovati kod |. što Pjesmu poje Suncu Vječne Slave sohranil v dušje pokoj, i borimo se za Svetinje svoje. Letite, Orlovi, plavetnim nebom svjetlosti sunčane, gdje prsi vaše upiju Snagu i plamsaju divno opojnom, žarkoni, Božijom Slobodom : Slobodom — od zla, bez okova tame ! Zakružite zjenom — nad rodnom grudom, nad domovinom, nad čitavim svietom : pa sleđenome danas srcu ljudskom, ,ledenijem od polarnih ledova“, kliktajte plamno : ,Uzgor, srca: užgor !“ Čkolak Dok obronci su Himalaje jošter u tami vajnoj — čela Gaurisankra u jutarnjem Cjelovu sunca blista ! Oj tako i vi, u snježnoj Nevinosti, razvijte Barjak Božanske Ljubavi > nad ponorima opačine tamne : budite zublje, što će sviet razgorjet : ,Hajdete, užežite sve — rasplamtite : —e da i ledovi — plamsaju Vatrom !* Rok : Budite svietli Kristovi Križari : / Križ — Zublja naša: — Spas, Jakost u Križu! Propeta Ljubav — sve rješava jade. ,Kliktanjem vini, Plamni Orle, srca iz sjene smrti — put "Mira Ljepote. " Ledena srca, kroz koja protiče. krv tvoja bratska, — mladenačkim Žarom užeži, razgori, rasplamti žarko! pa srca ljudska planuti će sjajem takmit će se sa plamenim zviežđem, i bit će — jedno Stado i jedan Pastir :* oj pregnite, djelujte plamenim srcem da svi budu — jedno !* Ek Orlovi Svietli — sunčanih zjenica grabite i vi, — srca iz tmušina, trgajte zmije opačina ljudskih, uskrilite se veledušjem k Suncu! budite i vi — znamen Preporoda, Uskrsa i Pobjede Svietla nad tamom : budite slični Zvjezdanome Orlu, što u jeseni sja nad ekvatorom, te Ivanovu i Akvinskom Orlu i Plamnom Orlu — Ljubavi Pobjedne ! kkk Na — nije vaša Borba — tvari i sile! niti prot' Vlasti, niti li buntvona : već svietla Borba prot' tminama pakla: prot' ogavnome zvjerinjemu bludu, prot satanovoj oholosti vajnoj, prot' pohlepi, što potlačila srca ! O daj nam, Djevo, Pobjednice zmaja, o daj nam svietlu Posjeklicu Križa. Boju sad u tom! ,Da — tijelo Domu, + (Crkvi srce — i dušu Bogu svome !“ Tu svietlu Borbu shvatio je žarko i pjesnik Koljedv, u Orlovskoj Pjesmi : Borjba. ,Nado miidjo burja vjila, poda mnojo zemljetrj4s : no nć pal ja ot stradanja : žarko vjideržal udar, v tjelje moć, v serdcje žar. Čto pogibelj, — čto bojaz'n! budj, što budet; — vse dobro Na Svjatoe Providjenje položilsja ja davno : sv etoj Vjerje njet somnjenja: v Nej Pokoj i Tišina: pod Krest6m — moja mogila : na Krestjć — moja Ljubćv !“ kk Oi pripašite svijetlo Oružje Kristovih jakih, plamnih Vitezova : Oružje Svietla: — Oklop Pravednosti, Obuću Posluha putima Mira, Štit plamni Vjere — i Šleme Spasenja : Mač britki Duha, Božje rieči plamne : opašite se Ljubavlju Beskrajnom : \ ,Bog je Ljubav: - Ljubi: - Sve svlada Ljubav!“ kkk A Ljubav je — blaga i snizna i jaka # te poniznost je jednako daleko e od podlosti, ko i od oholosti : kad Antej zemlju dirnuo bi majku, tad jak bi bio: — Sniznost pobjeđuje : nadvlada — David, a Golija — pada !“ žak Si Evo mi žeđamo — Naredbe Tvoje, Gospode Slave! — budi Volja Tvoja, preslatka, divotna. - ,Vojevat ćemo' strpljivo, radosno, žarko — Bojeve _ Tvoje, o Gospode. — Oj podignimo klonula srca naroda bijednog \ \ \ i | Al Pobjede nema — bez Tebe, o Bože! Opašimo se Ljubavlju Piamenom i budimo spremni! Zapad je krvav! — već sievaju munje : poplave, gromovi, bičevi priete : gle Gospod vojska — hoće da obdrži Smotru, — da vidi — Vjeru i nevjeru!, ,Pa žarko stojmo, Božji pobornici : sve patnje i boli — veselo snosimo. Gle — Zora rudi — obasjava Vojsku: nad nam' se viju Barjaci-Krstaši: gle — sieva Sunce Kristovoga Srca i obasja nam zlaćane štitove: i odsinu gorjem — Pobjeda Sunca! a iz naših se srdaca i četa ori kliktaj: — Slava Ti, Kriste Kralju !“ te uzlazimo — put vječno liepog Dana! *žš Od Istoka sunca — sve do Zapada : od stvorenja svieta, — ,navieke i dalje“ Slava se ori — Ljubavi Gospoda : Bog uzvišen je nad ljudima svima, nad svemirom i sjajem trojeg neba! Slava Mu blista! i w Tko je — ko Gospod naš?! sa a On caruje Trona obaziruć se milo na ponizne, iz praha dižuć sirotne i biedne. kk Hvalite Gospoda, narodi i puci. Slavite Gospoda, djeco i momci : Veličajte Gospoda s Pobjednom Djevom: Slava Ti, Kriste!