Br. 41. Poštarina plaćena u gotovu. Narodna MANI t IT I DUBROVNIK, 12:6ktobra 1926. God. VIH. vijest PLATIVO i UTUŽIVO U DUBROVNIKU, \ Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare, pomendčinačnš mam Vjera i politika. (Govor Dr. Hohnjeca na nar. zboru u Velesovu [no kod Kranja, 3. X, 1926.) Rosom I. Da li je vjera i politika u megjusobnoj vezi? | Na to pitanje odgovaraju protivnici vjere i crkve. Ruski su boljševici zabacili Boga na svijetu i | proglasili bezboštvo za glavno načelo u vladi i upravi. Bezbožni je materijalizam u Rusiji službeni svjetovni | nazor, koji daje glavne smjernice u državnoj politici, | gospodarstvu, kulturi i prosvjeti. | Meksički fremasoni i socijalisti, koji sada imaju | meksikansku državu u svojim rukama, stvorili su, od- | nosno obnovili zakone, s kojim država potpuno pod- | jarmljuje crkvu. 95% vjernoga naroda je prisiljeno na “obligatnu državnu bezvjersku školu. Katoličkoj su crkvi | ne samo oduzeli i zatvorili privatne vjerske škole, već | i kuće božje. Crkva je i vjera za njihovu politiku pred- | met proganjanja i zatiranja. Framasonstvo je tajna organizacija, koja pred neuku publiku iznaša svoj tobože nepolitički, čisto čovjekoljubni, filozofski i napredni značaj, a kao svoj cilj razglasuje duševno i secijalno poboljšanje ljudstva. | No lilstinu to je eminentno polilička ustanova, koja | teži, da zavlada ljudima, državama i svijetom. Njena je | politička mižnja obrnuta u prvom redu protiv katoličke | crkve. Njezine su glavne težnje koncentrirane oko toga, | da crkvu izrine iz javnoga života, te joj preko poje- | dinih država spriječi put do zakonodavstva. Iz povi- esti je znano, da je framasonstvo u svim protuvjerskim protucrkvenim poduzećima bilo ,spiritus movens“ glavni-vogja. racusko je iramasonstvo na svom općem zboru 1502. pozdravilo .Combesovo ministarstvo, u kojem izmegju 12 ministara bilo 10 žraimosona, ovim rije- ima: ,Velika francuska loža čestita ministarskom predsjedniku i njegovoj vladi zbog odlučne republi- anske politike i pozivlje ga, da s najvećom energijom straje u borbi proti klerikalizmu u svim oblicima“. Combes je usirajao, dok nije pomoću framasonske ože zatro sve privatne vjerske škole, uveo državni monopol bezvjerske lajičke škole, rastrgao konkordat, oipuno razlučio državu od crkve i tako podjarmio rkvu. Kako je loža u svom glavnom glasniku iste godine izjavila, njezin je glavni cilj tobožnjom pro- svjetom i dekristijanizacijom Ženskog spola radničkog vijeta uništiti rimskog papu. Razumljivo je samo po sebi, da iramasonstvo Ostupa oprezno i prema lokalnim potrebama prikriva voje konačne namjere. Slično je biljki ovijačici, koja e uhvati jakog drveta. Spočetka je Hieznatna, da se a krepkom drvetu jedva opaža, a ipak iz njega crpe siše životni sok. Framasonstvo se udomaćuje i u našoj državi. okaz nam je opći zbor čitavog iramasonstva u Be- gradu. Zaodjelo se je pak u plašt čovječnosti i mi- oljublja, da iza tog kulisa sakrije svoje prave težnje, okazuju stranke i časopisi, koje su prodahnute nji- im duhom. Taj duh naviješta i raspiruje borbu za jičku školu, t. j. za školu bez svećenika i bez vjere, borbu za civilni zakon, t. j. za necrkvenu zakonsku Yezu megju kršćanima; borbu za lučenje države od kve, t. j. podjarmljivanje crkve pod držđvom. Ta se borba kod nas začela pred više godina, na je svakim danom oširija i teža, Framasonstvo se kod nas trudi; da stvori skupnu irontu s ovim duhom bizantinizma, koji je osobit za grčku crkvu, a ne pozna trkvene slobode, već smatra crkvu državnom ustano- (tlom, u svemu odvisnu od državne vlasti, » Takav odgovor daju protivnici na pitanje, što ima ljera s politikom. Riječima tu vezu ponajvećma niječu, & svojim dijelima potvrgjuju. Oni izrabljuju političku moć, koja im je u rukama, upotrebljuju sva politička sdstva, koja su im na raspolaganje, da naškode crkvi da ugrabe njene pravice, da umanje i unište njezin pliv na javni život, Takovo nas postupanje protivnika vjere i crkve kako je uska veza megju vjerom i politikom. eć iz toga slijedi, kako je neistinita i smješna tvrdnja, jera i politika nemaju ništa zajedničko. o Cijena je listu 5. Din, mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno. Izlazi svakog Utornika. Pojedini broj 1:50 Din. po Vladin mentalitet. Kako je u javnosti dobro poznato, već je godina dana da je vlada namišljala posve ukinuti dodatak na skupoću činovnicima, navodno, jer bio bi pojeftinio život. Megjutim vrijeme je prolazilo, a niko od gro- movnika nije imao srčanosti da zagrize tu kiselu jabuku. Elementarna nepogoda poplave u nekim kraje- vima naše države, poslužila je u zgodan čas našim vlastodršcima da ostvare njihovu namisao. Ministarski Savjet, tobože u interesu poplavljenih, odlučio ie, da se do daljih naredaba, reduciraju činovnički dodaci na skupoću od 7 do 50 procenata. Kako ni do sada či- novnik nije mogao živjeti od svojih prihoda, vladin korak zadao je vrlo osjetljivi udarac činovništvu, do- vagjajuć ga do zdvojnosti. Na opravdane prigovore, koji su se ovom prilikom podigli od strane činovnič- kih Udruženja, ministar predsjednik g. Uzunović imao je smjelosti da kaže: ,da se radi o jednoj bioskop- skoj preslavi, i o par časa piva manje, i da će s tim biti sve u redu!“ Vlada da bi nekako ublažila teški dojam izazvan ovom drakonskom i nemilosrdnom mje- rom, i da bi istovremeno obmanula činovništvo, bila je kazala, da će se činovnički dodaci samo privremeno smanjiti, a kad nastupe bolje prilike, da će se sve nadoknaditi. S jedne strane smanjivanje pri današnjim teškim ekonomskim prilikama, već mršave prinadlež- nosti, a s druge strane stavljati u izgled naknadu kad poboljšaju prilike, znači apsurd. Vlada nije smjela samovoljno odrediti sniženje dodataka ma skupoću, već je trebala odrediti hitni sa- ziv parlamenta u vanredno zasjedanje, eda uzme u pretres to pitanje i poda svoj glas. Kad se otvori na- rođna Skip ima dužnošt'je poslasika da.uprave vladi imerpelaciju da opravda svoj arbitrarfi korak i pozo- vu je da odmah povrati u pregjašnje: stanje dodatke na skupoću. i Bijedan činovnik izložen je na milost i nemilost režimljija, nestalan je u svome položaju, progonjen, ukratko postao je rob današnjeg teškog stanja. Kršćanska je dužnost da se teško unesrećenim od poplave priskoći u pomoć najizdašnijim sredstvima te im se barem dijelom ublaži nevolja. U svrhu po- maganja unesrećenog stanovništva, vlada nije po duž- nosti sazvala narodnu skupštinu, nije izglasala hitne kredite postradalim, nije ništa učinila iz vlastite pobude. Mješte toga, pozvala je »Crveni Krst« i »Narodnu Odbranu« da skupljaju milostinju kao za prosjake. Najposlije gospoda ministri nakon dugog konsultova- nja, odredili su pet miliona dinara za sve u zemlji poplavljene krajeve. I ova elementarna nesreća nastupila je u najkri- tičnijoj epohi, kad državni budžet dostiže bajoslovnu ciiru od trinaest milijarda dinara. 'Gospoda ministri vi- deći da prijeti bankrot započeli su sa štednjom, i to snizenjem dodataka na skupoću i novom redukcijom činovnika. U ovom pogledu trebalo je započet sa šted- njom sa samih vrhova državne uprave, a ne sa šted- njom na nižem činovništvu. i Ako se zbilja misli zavesti štednju u državnom gazdinstvu, iu mamisao moguće je ostvariti na vrlo jednostavan i pospješan način, i to ovaj, kojega beo- gradska gospoda ne mogu da uvide : 1) umanjiti broj ministarstva, od kojih imamo 18, u čemu maša država nosi svjetski rekord; 2) ukinuti državne podsekretare, koji su prama na- šim prilikama suvišni ; 3) smanjiti u svim ministarstvima broj raznih odi- jeljenja i pododijeljenja, generalnih direktora, načelnika; 4) sniziti plate ministrima (koji su bolje plaćeni nego ministri Velike Britanije i Sjedinjenih. država); 9) ukinuti ministrima dnevnice, koje osim plate, pobiru istovremeno kao narodni poslanici, jer ne- ma opravdanog razloga za pobiranje tih dvostrukih beriva ; : 6) reducirati broj ,Upravnih sudišta“ od 7 na jedno, kao dostatno prama broju od 13,000.000 žitetelja u ovoj državi; : 7) reducirati pretjerani broj od 33 županije, obzi- rom na broj pokrajina naše države; za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik Vlasnik - izdavač - urednik: Antun FI& — Dubrovnik. 8) ukinuti dispozicijoni fond za presjedništvo vlade, koji iznosi dinara 1,253.000; 9) ukinuti dispozicijoni fond za ministarstarstvo unutrašnjih djela, koji iznosi dinara 9,000.000 ; 10) ukinuti dispozicijoni fond za ministarstvo ino- stranih djela, koji iznosi dinara 27,000.000; 11) ukinuti fond za izragjenje cigaretskih specija- liteta odregjenih za raprezentativne svrhe; 12) smanjiti masne poslaničke dnevnice ; 13) da se poslanicima isplaćuju dnevnice jedino kad je narodna skupština na okupu, a ne kao do sada da ju pobiru i onda kad sjedu kod svoje kuće; 13) da se ukinu luksuzni automobili, koje država kupuje i uzdržava za gg. ministre, visoke vojne lično- sti i velike župane (što uije slučaj nigdje na svijetu). Naše gazdinstvo može da se popravi, uvede li se (u već izloženome smjeru) toliko potrebita štednja. Rimsko pitanje. U svim političkim krugovima i u štampi svestrano se komentira najnovija cpomena vatikanskoga »Osser- vatore Romano« da treba što prije urediti odnošaje izmegju Vatikana i Italije, te jednim pravednim kom- promisom riješiti takozvano ,rimsko pitanje“. »Osservatore Romano« od 26. pr. mj. HU uvod- nome članku konstatuje, da u posljednje vrijeme sva javnost poklanja pažnju ovom pitanju i skreće pažnju. kompetentnim faktorima na neodrživost dosadašnjega stanja, koje je ne samo u tom pogledu, nego i u praksi inkompatibilno s ugledom rimskoga Pape. Pro- tivno svim moralnim i političkim shvaćanjima dosad gospodar ni vati- : istina upotrebljava, ti još nema u svojoj vlasti. Pri tome je još odgovoran za umjetnine, što se u njoj nalaze. Poglavica katoličke Crkve nije dakle gospodar ni u svom vlastitom domu. Njegov je položaj neodrživ, jer tobožnje povlastice, koje on u Rimu uživa, mnogo su manje od onih, ko- jima se poštuju svi diplomatski poslanici, pa i oni, koji su kod Vatikana akreditirani. Upozorujući na ovu okolnost »Osser. Romano« traži, da se ovo pitanje objektivno i pošteno razmotri, pa će se sigurno doći do uvjerenja, da je podržavanje ovakvoga stanja i nepravedno i ne odgovara dosto- janstvu općega duhovnog poslanstva rimskoga Pape. Iz katoličkog života u Beogradu. (Od našeg beogradskog izvjestitelja). Ovogodišnji mjesec oktobar ostavit će duboki trag u katoličkom životu u Beogradu. Već je posvema . dovršeno produženje i poljepšanje župske, dotično pri- vremene katedralne crkve u Krunskoj ulici. Sad će moći beogradski katolici, da bez stiske vrše svoje vjer- ske dužnosti u obične nedjelje i blagdane, jer je crkva prilično prostrana. Sagragjena je u stilu romansko- gotičkom na tri lagje. Nad glavniin vratima u polu- kružnom polju izragjen je u reliefu jedan Križ, oko kojeg je ovinuta kraljevska kruna, a ispod Križa stoji velikim umjetničkim slovima napisano: ,Kristu Kralju“. Njemu će biti i posvećena crkva. Nad glavnim oltarom stoji natpis u polukrugu sa velikim zlatnim slovima : »Dogji Kraljestvo Tvoje“. Ta dva natpisa izrazuju osnovnu ideju crkve, da se naime kroz ovu crkvu ima širiti megju nama Kristovo Kraljevstvo na zemlii. Crkva ima tri oltara. Glavni je oltar Krista Kralja sa veliki lijepim kipom presv. Srca Isusova. Sa lijeve strane. podignut je oltar Majke Božje, a sa desne strane oltar sv, Antuna Padovanskoga. Električna rasvjeta je u crkvi veoma bogata. Na glavnom oltaru oko kipa presv. Srca Isusova ima vijenac gusto zasijanih elek- tričnih žarulja, koje se užižu ma veće blagdane. Po sred crkve visi poniklovani luster sa tri vijenca elek- tričnih žarulja, a ma zidovima 18 električnih lampi, sve niklovane i vrlo ukusno izragjene. Svu tu električnu rasvjetu postavio je na svoj trošak jedan dobročinilelj, U unutrašnjosti crkva je veoma krasno naslikana i dekorirana. Nacrt slikanja i pojedinih dekoracija sa- stavio je starješina francuskih Asumpcionista u Beo- E nerFeEFaiaigcdoao a s ==o