Poštarina plaćena u gotovu.

7 =
Oi 2 UMA / ud

 

RO 26; oktobra 1926.

 

Narodna $

 

Cljena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod pir Hrv. IB

Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.

 

 

za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Wii PIMA pre Tiskare (zast. I. Birimiša) — ; Dubrovnik

Vlasnik - izdavač - urednik:

Antun FI& — Dubrovnik.

 

SVETKOVINA KRISTA KRALJA.

Po naredbi Sv. O. Pape 31. listopada
1926. slavit će se po cijelom katoličkom svi-
jetu za prvi put svetkovina Kralja Krista.

Prošle godine 11. prosinca izdao je Sv. Otac
Papa Pio XI. encikliku ,Quas primas“, kojom usta-
novljuje za cijelu Crkvu svetkovinu Krista Kralja.
Ova se svetkovina ima slaviti u nedjelju, koja je
najbliža blagdanu Svih Svetih. Ove godine to spada
31. listopada.

Pred kojih pet godina jedna postarija francuska
gospogia zajedno sa svojim mužem zauzela se, da
bi se uvela ova svetkovina. Ona je kroz kratko vri-
jeme od 4 godine postigla, da se je 760 viših crkvenih
dostojanstvenika, 200 vrhovnih poglavara raznih
redova i zadruga, te, 12 katoličkih sveučilišta zaje-
dno sa velikim brojem privatnih osoba obratilo na

| Sv. Oca molbom, da bi ustanovio svetkovinu Krista
Kralja, Prošle godine slavila se ova svetkovina sa-
mo u Rimu, 31. prosinca. Malo iza toga umrla je
spomenuta gospogja.

# Krist je kralj, t. j. vrhovni gospodar cijeloga
svijeta, i kao Bog i kao čovjek. Svojim otkupljenjen
On je postao jedini posrednik izmegju Boga i ljudi.
Na temelju ovoga posredništva Njemn pripada nad
čitavim čovječanstvom posvemašnje pravo gospodstva.
Svi su pod Njegovom vlašću : pojedinci, obitelji, kao
i iste političke zajednice, t. j. države.

Danas hoće, da se javni i privatni život laicira
t.j. da se živi bez obzira na Krista. Crkvena prava,
koja su na koncu Kristova prava, niječu se i gaze.
a uzžanske religije hoće: da se postavi neka
'aarepna želiija : meko naravno. osjećanje srca,
Megju državama ima i takvih, koje misle, da mogu
biti bez Boga i da se mjesto vjere mogu podati
bezbožnosti i nemaru Boga. Laicizam zabacio je
Božji, Kristov auktoritet i time potkopao temelje
svakom društvenom auktoritetu i socijalnoj pravdi
i poretku.

Svetkovina Krista Kralja ima da bude trajna

_ opomena narodima i pojedincima, da urede svoj
— život prema Kristovim načelima. Sljedbenici Krista
moraju da znadu, da Krist nije kralj nekog apstraktnog
kraljevstva, nego svijeta, u kome živimo i u kojemu
moramo _ raditi. Je li nam ovo jasno, taa nas već
_ sama savjest opominje, da ideje Kristove pravde
unosimo u sav javni život, pa da šl& je dogie
do ostvarenja devize Sv. Oca Pija XI. »lir Kristov
u kraljevstvu Kristovu.
Neka žive, vlada i kraljuje Isukrst Bog i čovjek /

Dan Katoličke Akcije.

Dan Katoličke Akcije jest dan smotre organizo-
vanih katoličkih sila. Svi katolici dobre volje, ako im
je i malo do: duhovne obnove današnjeg društva, ne-
ka se zainteresuju za mačela i rad organizacija Kat.
Akcije. Za katolike, koji vjeruju u snagu, svježinu i
neprevarljivost evangjeoskih zasada, ima da prestane
| svako jalovo teoretiziranje oko neke: etičke obnove
društva. Kat. Akcija preuzela je na sebe veliku zadaću
rekristianizacije društva. Sva nastojanja i sve inicijative
s privatne strane imoraju biti koordinirane. u Kat. Ak-
ciji, inače bolje da ih ni nema, jer će inače samo
smetati. Velika je želja sv. Oca Pape, našili biskupa i
svih onih hiljada već organizovanih katolika, da bi se
čitav naš hrvatski katolički narod, osobito omladina,
učlanila u prosvjetno-odgojna društva Kat. Akcije, koja
je jedino sposobna, da moralno-etički i prosvjetno
podigne naš narod.
Na ovogodišnjim biskupskim konferencijama, koje
. su se održale 11-12 ov. mj. odlučeno je, da se dan
Kat. Akcije ima slaviti na blagdan Krista Kralja, koji
ove god. pada na 31. oktobra, umjesto na blagdan
Svih Svetih. Mi smo radosni, što je presvj. episkopat
izabrao upravo blagdan Krista Kralja, jer Kat. Akcija
ma izričitu svrhu da uspostavi kraljestvo Kristovo u
našem javnom i privatnom životu, u našoj nastavi, u
imjetnosti i znanosti, u našim obiteljima, u našim
dušama. Taj dan, jest dan molitve, dan akcije, dan
predavanja i informacija, dan smotre organizovanih
snaga Kat. Akcije, Za sve katolike opstoji dužnost,
moralno 'i materijalno doprinesu, koliko mogu,
spjehu Kat. Akcije.

 

 

|
|

  

   
    
  
   

29. X. 1918. god.

Na 29. tek. mjeseca slavimo osamgodišnjicu
onog znamenitog dana, kad je u kulturnom i narodnom
središtu hrvatstva Zagreb gradu našem predstavništvo
hrvatskoga naroda prekinulo svojevoljno one veze,
koje su hrvatski marod od 1527. g. vezale uz kuću
Habsburg. Toga je dana hrvatski sabor u ime svih
Hrvata Austro-Ugarske Monarhije svojom vlastitom vo-
ljom zaključio i izjavio, da kida sve veze sa dotadašnjom
državom i dinastijom. Toga je dana hrvatski narod preko
sabora svoje metropole svečano izjavio da hoće slo-

, bodnu zajednicu svih Hrvata, Srba i Slovenaca.

U dane kad je Austrija dala istaknuti na bro-
dovlje svoje ratne mornarice hrv. zastave da bi Hrvate
sebi privukla; u dane kada je car Karlo izdao mani-
fest na svoje narode obećavajući im punu slobodu; u
dane kada su emisari kuće Habsburg molili narod da
ostane vijeran svome kralju ističući da je onu legitimni
kralj, član dinastije izabrane u Cetin gradu, koji će
popraviti krivice i vratiti se obvezama datim Hrvatima
— Hrvati, ovi Hrvati u svim pokrajinama kliču: Ži-
vio Zagreb! — Onaj Zagreb, koji je klicao: ,Nel.
Dosta je varke. Slobodni hoćemo biti u zajednici sa
svojom jugoslavljanskom braćom“ !

Da nije bilo i te svijesti i volje Hrvata, da nije
bilo zaključka hrv. sabora, danas nebi bilo kraljevine
Srba, Hrvata i Slovenaca. Da nije bilo i te svijesti i
volje hrvatskoga naroda na tronu Austrije i Ugarske
sjedio bi i danas član kuće Habsburg-Lothringen. Da
nije bilo i te svijesti i volje Hrvata danas bi carevala
uz obale Dunava simpatija Engleske Imperije: Habs-
burška monarhija.

Hrvatstvo je naviklo da se mfikom prelazi preko

povijesti njegove, koja ga je stvorila junakom tijela i
duha, koji je bio kadar da očuva svaki pedalj svoje
zemlje rodu svome, da očuva svoju individualnost u
sukobu sa jakom kulturom germanskom i latinskom,
sa vojničkom jakošću Huna, Avara, Magjara i Turaka.
Hrvatstvo je vigjelo lani da se m4kom prelazi i preko
tisuć-godišnjice njegovog kulturnog života, svijesti i
i snage bez koje uz Jadran, Dravu i Savu nebi tekle
granice države naše — .ali, nije se nadalo, da će se
miikom preći preko dogagjaja, kome smo svjedoci svi.
U seriji narodnih blagdana, koji se slave i u skupštini
i u školi, na akademijama i na ulici, gdje su najgrla-
tiji oni, koji misle da su nacijonaliste, jer pljuju hr-
vatstvo, koji hrvatstvo pozdravljaju poklikom: ,Živjela
Austrija“, mi nijesmo zapazili 29. X. 1918 g. Nema ga!
Ali i bolje da ga nema u društvu oniH, kojim je hr-
vatstvo = Austrija. Mi take ne pitamo, ali mislimo
da imamo pravo pitati one Jugoslavene, koji se katkada
u prsi biju vičući da su Hrvati: Gospodo, gdje Vam
je hrvatstvo, gdje jugoslavenstvo ? Zar je i taj datum
za Vas sitan?

Hrvati ! Za nas taj datum nije sitan, za nas je
on velik, on je zora očekivanog dana. On je datum

ostvarenja jedne činjenice, koju smo svojevoljno htjeli :

Jugoslavije, Jugoslavije, u kojoj će hrvatstvo izmoreno
vijekovima naći svoj mir, u kome će moći da ostvari
sve one težnje, koje goji narod stvoren da bude svoj,
slobodan, kulturan i zadovoljan.

Ta zajednica postoji. Ona je.naša, jer smo je
htjeli. Ona će ostati naša, jer to hoćemo. Ona nam
mora dati što nam treba, jer je to naše pravo i mi
ga hoćemo.

Svijest i volja održala nas je, svijest i volja
održat će nas.

Živjeli Hrvati ! Živjela Jugoslavija !

Živjela sloboda, bratstvo !

Živjela ravnopravnost |

Živio Kralj Aleksandar !

 

Duhovno staranje za ruske katolike.

Vjersko stanje u Rusiji i položaj katolika rasijanih
po onim neizmjernim predjelima držahu uvijek budnu
očinsku brigu sv. Oca, čiji se je rad postojano razvijao
na polju kršć, ljubavi, daleko od bilo kakvog staranja

za zemaljske svrhe. Jedan je od apostola ovog dobro-
tvornog rada O. Mihajil D' Herbigny D. I. Njegova
neprestana putovanja u Rusiju, po najudaljenijim kra-
jevima, megju pučanstvom lišenim svake duhovne
utjehe, urodila su obilnom žetvom dobra. Papa, koji
visoko cijeni revnost oca D' Herbigny, koja se je po-
kazala i u Italiji u ustanovama osnovanim od Bene-
dikta XV. na uhar ruskih izbjeglica, hotio je da nje-
govu apostolatu ne smetaju druge brige, Kadgod se
on vrati iz Rusije, Papa želi da iz njegovih usta bude
obaviješten o najnužnijim i najžurnijim potrebama onih
dalekih sinova, koji više pitaju duhovnog nego, li ma-
terijalnog hljeba. Nestašica urogjenog svećenstva, po-
slije izgona od strane Sovjeta, navela je Papu da O.
D' Herbigny-a posveti za biskupa u svrhu da mu po-
dade viši auktoritet i šire polje rada. S biskupskom
vlašću dao mu je naročiti nalog da vrši jurisdikciju
nad svim katolicima svake narodnosti i stepena i u
Moskvi i u drugim krajevima sovjetske republike. Nje-
gova je misija slična apostolskog vizitatora. O. D' Her-
bigny, koji se je znao snaći u veoma teškim časovima,
držeći se u odregjenim granicama svojeg apostolata,
sada se nalazi u Moskvi, gdje je održao svečanu re-
ligijoznu funkciju u crkvi, sv. Ljudevita u nazočnosti
poslaništva Italije i Francuske. Držat će i drugih funk-
cija prigodom većih katoličkih svetkovina, Odličnog
prelata očekuju ovih dana u Rimu. Bit će primljen od
sv. Oca, kojemu će dati opširan izvještaj o svojem
radu. Ruski katolici, a i pravoslavni, goje mnogo nade
od D' Herbignyjeva rada, kojemu sovjetske vlasti ni-
jesu dosle ništa mogle da prigovore.

 

Pisma iz naroda.

Iz sjeverne Dalmacije. Ljetina je ove godine
ispala veoma slabo. Vina nema ni za polovicu od
lanjske. Vrst je prilično dobra. Grožgje se je plaćalo
od 2 do 2:75 Din. po kilogramu. I kukuruza, te glavne
brane mašeg seljaka, našlo se je tek polovina od
lanjske ljetine. Nemamo nikakovih radnja, pak ni rad-
nici, ni seljaci ne mogu da madnicom što zasluže.
Jedina je zarada, ako je ko za mornara na parobro-
dima. Da nema Amerike — čemerike i parobrodarstva
polovina pučanstva ljuto bi gladovala.

Nova zvona u Pagu svečano su bila \blagoslov-
ljena na vanredno veselje naših dičnih i radišnih,
premda siromašnih gragjana Paga. Četiri nova milo.
zvučna zvona imadu oblu težinu od 25 kvintala.
Kroz ovu godinu požrtvovni Pažani kane podignuti
krasni svoj zvonik još za jedan kat. Dovršen je i unu-
trnji popravak stolne crkve Velike Gospe. Pag je sretan
da ima sadašnje revne i zauzetne duhovne pastire.

Pag dobio telefonski spoj. Počev od 16. oktobra
ove godine otvoren je telefonski saobraćaj Paga preko
Zadra sa našom teritorijom i obratno. Taksa je za
razgovore prema zonama kao i za unutrašnji saobraćaj.

Posvećenje zadarskog biskupa. U nedjelju vršilo
se je u Zadru posvećenje novoga biskupa Mons. Petra
Munzano. Posvećenje je obavio tršćanski biskup Mons.
dr. Fogar uz asistenciju riječkog biskupa Saina i biv-
šeg zadarskog nadbiskupa Pulišića. ;

Zračna pošta Trst- Zadar. S 16. ov. mj. otvorio
se je zračni poštanski promet megju Trstom i Zadrom.
Primaju se samo obična i ekspresna pisma.

Otvor nove škole na otoku Viru. Nakon 19 go-
dina čekanja i moljakanja napokon je Vir-otok od
1000 stanovnika dobio svoju pučku školu. To je iza-
zvalo radost cijelog pučanstva. Za nastavnika je ime-
nmovan iskusni i vrijedni učitelj g. S. Žurić. Bilo u sto
dobrih časa!

Novi sud u Preku. otvoren j
njegov djelokrug spadaju općin
Božave i Silba. — /. č &

KORČULA. # Ivan Kačić Dimitri. Nakon duge
i teške bolesti, pokrijepljen otajstvima naše sv. vjere,
u 64. godini života umro je u četvrtak 14. ov. mj.| g.

15. novembra. U
Preko, Soli, Iž,

Ivan Kačić-Dimitri, kr. viši porezni upravitelj u mir, U

#1

subotu mu je priregjen vrlo lijep sprovod uz brojno
učešće drž. službenika te prijatelja i znanaca. Počivao
u miru! Ucvijeljenoj obitelji izrazujemo saučešće.

Obilna kiša natopila je dugo žednu zemlju na
osvit Utornika, 19. ov. mj. uz silnu grmljavinu. Bio
je pravi prolom oblaka. ;

Životne namirniće. Uslijed konkurence cijene
mesu padaju, tako da je sada življenje u našem gradu
puno jeftinije, nego li je bilo ovog ljeta i nego li je
u drugim gradovima Dalmacije.

ce