Poštarina plaćena u gotovu. 7 = Oi 2 UMA / ud RO 26; oktobra 1926. Narodna $ Cljena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno. PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo i Uprava kod pir Hrv. IB Izlazi svakog Utornika. Pojedini broj 1:50 Din. za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Wii PIMA pre Tiskare (zast. I. Birimiša) — ; Dubrovnik Vlasnik - izdavač - urednik: Antun FI& — Dubrovnik. SVETKOVINA KRISTA KRALJA. Po naredbi Sv. O. Pape 31. listopada 1926. slavit će se po cijelom katoličkom svi- jetu za prvi put svetkovina Kralja Krista. Prošle godine 11. prosinca izdao je Sv. Otac Papa Pio XI. encikliku ,Quas primas“, kojom usta- novljuje za cijelu Crkvu svetkovinu Krista Kralja. Ova se svetkovina ima slaviti u nedjelju, koja je najbliža blagdanu Svih Svetih. Ove godine to spada 31. listopada. Pred kojih pet godina jedna postarija francuska gospogia zajedno sa svojim mužem zauzela se, da bi se uvela ova svetkovina. Ona je kroz kratko vri- jeme od 4 godine postigla, da se je 760 viših crkvenih dostojanstvenika, 200 vrhovnih poglavara raznih redova i zadruga, te, 12 katoličkih sveučilišta zaje- dno sa velikim brojem privatnih osoba obratilo na | Sv. Oca molbom, da bi ustanovio svetkovinu Krista Kralja, Prošle godine slavila se ova svetkovina sa- mo u Rimu, 31. prosinca. Malo iza toga umrla je spomenuta gospogja. # Krist je kralj, t. j. vrhovni gospodar cijeloga svijeta, i kao Bog i kao čovjek. Svojim otkupljenjen On je postao jedini posrednik izmegju Boga i ljudi. Na temelju ovoga posredništva Njemn pripada nad čitavim čovječanstvom posvemašnje pravo gospodstva. Svi su pod Njegovom vlašću : pojedinci, obitelji, kao i iste političke zajednice, t. j. države. Danas hoće, da se javni i privatni život laicira t.j. da se živi bez obzira na Krista. Crkvena prava, koja su na koncu Kristova prava, niječu se i gaze. a uzžanske religije hoće: da se postavi neka 'aarepna želiija : meko naravno. osjećanje srca, Megju državama ima i takvih, koje misle, da mogu biti bez Boga i da se mjesto vjere mogu podati bezbožnosti i nemaru Boga. Laicizam zabacio je Božji, Kristov auktoritet i time potkopao temelje svakom društvenom auktoritetu i socijalnoj pravdi i poretku. Svetkovina Krista Kralja ima da bude trajna _ opomena narodima i pojedincima, da urede svoj — život prema Kristovim načelima. Sljedbenici Krista moraju da znadu, da Krist nije kralj nekog apstraktnog kraljevstva, nego svijeta, u kome živimo i u kojemu moramo _ raditi. Je li nam ovo jasno, taa nas već _ sama savjest opominje, da ideje Kristove pravde unosimo u sav javni život, pa da šl& je dogie do ostvarenja devize Sv. Oca Pija XI. »lir Kristov u kraljevstvu Kristovu. Neka žive, vlada i kraljuje Isukrst Bog i čovjek / Dan Katoličke Akcije. Dan Katoličke Akcije jest dan smotre organizo- vanih katoličkih sila. Svi katolici dobre volje, ako im je i malo do: duhovne obnove današnjeg društva, ne- ka se zainteresuju za mačela i rad organizacija Kat. Akcije. Za katolike, koji vjeruju u snagu, svježinu i neprevarljivost evangjeoskih zasada, ima da prestane | svako jalovo teoretiziranje oko neke: etičke obnove društva. Kat. Akcija preuzela je na sebe veliku zadaću rekristianizacije društva. Sva nastojanja i sve inicijative s privatne strane imoraju biti koordinirane. u Kat. Ak- ciji, inače bolje da ih ni nema, jer će inače samo smetati. Velika je želja sv. Oca Pape, našili biskupa i svih onih hiljada već organizovanih katolika, da bi se čitav naš hrvatski katolički narod, osobito omladina, učlanila u prosvjetno-odgojna društva Kat. Akcije, koja je jedino sposobna, da moralno-etički i prosvjetno podigne naš narod. Na ovogodišnjim biskupskim konferencijama, koje . su se održale 11-12 ov. mj. odlučeno je, da se dan Kat. Akcije ima slaviti na blagdan Krista Kralja, koji ove god. pada na 31. oktobra, umjesto na blagdan Svih Svetih. Mi smo radosni, što je presvj. episkopat izabrao upravo blagdan Krista Kralja, jer Kat. Akcija ma izričitu svrhu da uspostavi kraljestvo Kristovo u našem javnom i privatnom životu, u našoj nastavi, u imjetnosti i znanosti, u našim obiteljima, u našim dušama. Taj dan, jest dan molitve, dan akcije, dan predavanja i informacija, dan smotre organizovanih snaga Kat. Akcije, Za sve katolike opstoji dužnost, moralno 'i materijalno doprinesu, koliko mogu, spjehu Kat. Akcije. | | 29. X. 1918. god. Na 29. tek. mjeseca slavimo osamgodišnjicu onog znamenitog dana, kad je u kulturnom i narodnom središtu hrvatstva Zagreb gradu našem predstavništvo hrvatskoga naroda prekinulo svojevoljno one veze, koje su hrvatski marod od 1527. g. vezale uz kuću Habsburg. Toga je dana hrvatski sabor u ime svih Hrvata Austro-Ugarske Monarhije svojom vlastitom vo- ljom zaključio i izjavio, da kida sve veze sa dotadašnjom državom i dinastijom. Toga je dana hrvatski narod preko sabora svoje metropole svečano izjavio da hoće slo- , bodnu zajednicu svih Hrvata, Srba i Slovenaca. U dane kad je Austrija dala istaknuti na bro- dovlje svoje ratne mornarice hrv. zastave da bi Hrvate sebi privukla; u dane kada je car Karlo izdao mani- fest na svoje narode obećavajući im punu slobodu; u dane kada su emisari kuće Habsburg molili narod da ostane vijeran svome kralju ističući da je onu legitimni kralj, član dinastije izabrane u Cetin gradu, koji će popraviti krivice i vratiti se obvezama datim Hrvatima — Hrvati, ovi Hrvati u svim pokrajinama kliču: Ži- vio Zagreb! — Onaj Zagreb, koji je klicao: ,Nel. Dosta je varke. Slobodni hoćemo biti u zajednici sa svojom jugoslavljanskom braćom“ ! Da nije bilo i te svijesti i volje Hrvata, da nije bilo zaključka hrv. sabora, danas nebi bilo kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Da nije bilo i te svijesti i volje hrvatskoga naroda na tronu Austrije i Ugarske sjedio bi i danas član kuće Habsburg-Lothringen. Da nije bilo i te svijesti i volje Hrvata danas bi carevala uz obale Dunava simpatija Engleske Imperije: Habs- burška monarhija. Hrvatstvo je naviklo da se mfikom prelazi preko povijesti njegove, koja ga je stvorila junakom tijela i duha, koji je bio kadar da očuva svaki pedalj svoje zemlje rodu svome, da očuva svoju individualnost u sukobu sa jakom kulturom germanskom i latinskom, sa vojničkom jakošću Huna, Avara, Magjara i Turaka. Hrvatstvo je vigjelo lani da se m4kom prelazi i preko tisuć-godišnjice njegovog kulturnog života, svijesti i i snage bez koje uz Jadran, Dravu i Savu nebi tekle granice države naše — .ali, nije se nadalo, da će se miikom preći preko dogagjaja, kome smo svjedoci svi. U seriji narodnih blagdana, koji se slave i u skupštini i u školi, na akademijama i na ulici, gdje su najgrla- tiji oni, koji misle da su nacijonaliste, jer pljuju hr- vatstvo, koji hrvatstvo pozdravljaju poklikom: ,Živjela Austrija“, mi nijesmo zapazili 29. X. 1918 g. Nema ga! Ali i bolje da ga nema u društvu oniH, kojim je hr- vatstvo = Austrija. Mi take ne pitamo, ali mislimo da imamo pravo pitati one Jugoslavene, koji se katkada u prsi biju vičući da su Hrvati: Gospodo, gdje Vam je hrvatstvo, gdje jugoslavenstvo ? Zar je i taj datum za Vas sitan? Hrvati ! Za nas taj datum nije sitan, za nas je on velik, on je zora očekivanog dana. On je datum ostvarenja jedne činjenice, koju smo svojevoljno htjeli : Jugoslavije, Jugoslavije, u kojoj će hrvatstvo izmoreno vijekovima naći svoj mir, u kome će moći da ostvari sve one težnje, koje goji narod stvoren da bude svoj, slobodan, kulturan i zadovoljan. Ta zajednica postoji. Ona je.naša, jer smo je htjeli. Ona će ostati naša, jer to hoćemo. Ona nam mora dati što nam treba, jer je to naše pravo i mi ga hoćemo. Svijest i volja održala nas je, svijest i volja održat će nas. Živjeli Hrvati ! Živjela Jugoslavija ! Živjela sloboda, bratstvo ! Živjela ravnopravnost | Živio Kralj Aleksandar ! Duhovno staranje za ruske katolike. Vjersko stanje u Rusiji i položaj katolika rasijanih po onim neizmjernim predjelima držahu uvijek budnu očinsku brigu sv. Oca, čiji se je rad postojano razvijao na polju kršć, ljubavi, daleko od bilo kakvog staranja za zemaljske svrhe. Jedan je od apostola ovog dobro- tvornog rada O. Mihajil D' Herbigny D. I. Njegova neprestana putovanja u Rusiju, po najudaljenijim kra- jevima, megju pučanstvom lišenim svake duhovne utjehe, urodila su obilnom žetvom dobra. Papa, koji visoko cijeni revnost oca D' Herbigny, koja se je po- kazala i u Italiji u ustanovama osnovanim od Bene- dikta XV. na uhar ruskih izbjeglica, hotio je da nje- govu apostolatu ne smetaju druge brige, Kadgod se on vrati iz Rusije, Papa želi da iz njegovih usta bude obaviješten o najnužnijim i najžurnijim potrebama onih dalekih sinova, koji više pitaju duhovnog nego, li ma- terijalnog hljeba. Nestašica urogjenog svećenstva, po- slije izgona od strane Sovjeta, navela je Papu da O. D' Herbigny-a posveti za biskupa u svrhu da mu po- dade viši auktoritet i šire polje rada. S biskupskom vlašću dao mu je naročiti nalog da vrši jurisdikciju nad svim katolicima svake narodnosti i stepena i u Moskvi i u drugim krajevima sovjetske republike. Nje- gova je misija slična apostolskog vizitatora. O. D' Her- bigny, koji se je znao snaći u veoma teškim časovima, držeći se u odregjenim granicama svojeg apostolata, sada se nalazi u Moskvi, gdje je održao svečanu re- ligijoznu funkciju u crkvi, sv. Ljudevita u nazočnosti poslaništva Italije i Francuske. Držat će i drugih funk- cija prigodom većih katoličkih svetkovina, Odličnog prelata očekuju ovih dana u Rimu. Bit će primljen od sv. Oca, kojemu će dati opširan izvještaj o svojem radu. Ruski katolici, a i pravoslavni, goje mnogo nade od D' Herbignyjeva rada, kojemu sovjetske vlasti ni- jesu dosle ništa mogle da prigovore. Pisma iz naroda. Iz sjeverne Dalmacije. Ljetina je ove godine ispala veoma slabo. Vina nema ni za polovicu od lanjske. Vrst je prilično dobra. Grožgje se je plaćalo od 2 do 2:75 Din. po kilogramu. I kukuruza, te glavne brane mašeg seljaka, našlo se je tek polovina od lanjske ljetine. Nemamo nikakovih radnja, pak ni rad- nici, ni seljaci ne mogu da madnicom što zasluže. Jedina je zarada, ako je ko za mornara na parobro- dima. Da nema Amerike — čemerike i parobrodarstva polovina pučanstva ljuto bi gladovala. Nova zvona u Pagu svečano su bila \blagoslov- ljena na vanredno veselje naših dičnih i radišnih, premda siromašnih gragjana Paga. Četiri nova milo. zvučna zvona imadu oblu težinu od 25 kvintala. Kroz ovu godinu požrtvovni Pažani kane podignuti krasni svoj zvonik još za jedan kat. Dovršen je i unu- trnji popravak stolne crkve Velike Gospe. Pag je sretan da ima sadašnje revne i zauzetne duhovne pastire. Pag dobio telefonski spoj. Počev od 16. oktobra ove godine otvoren je telefonski saobraćaj Paga preko Zadra sa našom teritorijom i obratno. Taksa je za razgovore prema zonama kao i za unutrašnji saobraćaj. Posvećenje zadarskog biskupa. U nedjelju vršilo se je u Zadru posvećenje novoga biskupa Mons. Petra Munzano. Posvećenje je obavio tršćanski biskup Mons. dr. Fogar uz asistenciju riječkog biskupa Saina i biv- šeg zadarskog nadbiskupa Pulišića. ; Zračna pošta Trst- Zadar. S 16. ov. mj. otvorio se je zračni poštanski promet megju Trstom i Zadrom. Primaju se samo obična i ekspresna pisma. Otvor nove škole na otoku Viru. Nakon 19 go- dina čekanja i moljakanja napokon je Vir-otok od 1000 stanovnika dobio svoju pučku školu. To je iza- zvalo radost cijelog pučanstva. Za nastavnika je ime- nmovan iskusni i vrijedni učitelj g. S. Žurić. Bilo u sto dobrih časa! Novi sud u Preku. otvoren j njegov djelokrug spadaju općin Božave i Silba. — /. č & KORČULA. # Ivan Kačić Dimitri. Nakon duge i teške bolesti, pokrijepljen otajstvima naše sv. vjere, u 64. godini života umro je u četvrtak 14. ov. mj.| g. 15. novembra. U Preko, Soli, Iž, Ivan Kačić-Dimitri, kr. viši porezni upravitelj u mir, U #1 subotu mu je priregjen vrlo lijep sprovod uz brojno učešće drž. službenika te prijatelja i znanaca. Počivao u miru! Ucvijeljenoj obitelji izrazujemo saučešće. Obilna kiša natopila je dugo žednu zemlju na osvit Utornika, 19. ov. mj. uz silnu grmljavinu. Bio je pravi prolom oblaka. ; Životne namirniće. Uslijed konkurence cijene mesu padaju, tako da je sada življenje u našem gradu puno jeftinije, nego li je bilo ovog ljeta i nego li je u drugim gradovima Dalmacije. ce