O

,NARODNA SVIJEST“

 

Br, 52.

 

njega crpali, budemo apatični, da ne rečemo ostilni ?
Ta stotina naših nevolja i na religijoznom i na kul-
turnom i na socijalnom polju ima svoj izvor u podvo-
jenosti crkava ! Dok Neslaveni nerado gledaju slaven-
ski jezik u bogoslužju, mi se baš ponosimo, što nam
ga je Sv. Stolica odobrila, a taj nam je ponos ne samo
religijozne, nego i nacijonalne prirode, Nije tu pitanje
ni celibata, ni obreda, ni koledara, nego se radi samo
o dobroj volji. Doista bi za nas epohalan dogagjaj
bio, koji bi značio naš pravi preporod i uskrsnuće na
nov bujan život, kad bi se naše crkve sjedinile. A to
je još pred dvadeset vjekova bila i želja i zapovijed
našeg zajedničkog Spasitelja, ,ut omnes unum sint“
—- da budu svi jedno“!

 

Pisma iz naroda.

IZ GORNJIH KONAVALA. Misije je održao mp.
O. Markolin Knego, dominikanac, od 7.12 decembra
o. g. na Mrcinama. Odaziv naroda bio je veoma velik,
Mp. O. misijonar svojom blagom riječi znao je tako
lijepo osvojiti srca svojih slušatelja, da su listom stu-
pali na sv. Sakramente i rijetko je ko izostao. Misije
su završile na Materice (III. Nedj. adventa) sa teofo-
ričnom procesijom, kojoj prisustvovalo oko 2.000 duša,
jer je došlo i mnoštvo svijeta iz okelice.

Tom se je prigodom i u ovoj župi ustanovila
bratovština presv. Rozarija. Ove su misije ostavile neiz-
brisivu uspomenu u narodu, a nadamo se da i narodni
uspjeh uz pomoć Božju neće izostati.

Masline se kod nas još beru a bilo prilično roda,
a bio bi baš obilan, da ga nije suša omela. Ulje je
poznato iz naših gornjih strana kao najbolje vrsti.
Žalosno je, što je narod već odavna cijeli ovaj rod
potrošio radi teških ekonomskih prilika, te ne može
ni dugove da smiri.

KORČULA.* Općinsko viječe imali smo ponov-
no na 13. ov. mj. radi glasovanja konačnih računa i
predračuna za 1927. god. Konačne račune vijeće nije
odobrilo radi nekojih formalnih manjkavosti, koje bivši
opć. upravitelji treba da isprave. Predračun je ogra-
ničen na najnužnije potrebe, obzirom na male prihode,
koje naša općina ima. Pohvalno je, što se je općinska
uprava sjetila siromašnih staraca, predračunavši stano-
viti iznos za njihovo uzdržavanje u uboškom domu.
_Ovo je bilo baš neophodno potrebito obzirom da ima-

ido lijepu zgradu za uboški dom,,ali se nije moglo.

nikoga zakloniti radi pomanjkanja sredstava, jer sav
kapital, što je za tu svrhu posjedovala mjesna Javna
Dobrotvornost propao, pošto je bio u austrijskim držav-
nim obveznicama. Na gragjanstvu je da podupre ovu
plemenitu akciju.

 

*) Nije moglo ući u prošli broj (op, ur.)

KOTOR. Malo više pieteta prema mrtvim siro-
masima\ Nazad dana umro je u Vojničkoj bolnici
općinski smetlištar, koji je cijeli svoj život proveo u
Trsiu, jer je bio mornar. I za preokreta preselio se u
domovinu i kako nije mogao naći drugog posla zado-
voljio se da bude općinski smellištar, samo da može
pošteno proživjeti. Bio je pokopan na trošak općine

jer je bio pripadnik Općine Kotorske. Pokojnik je bio
pokopan sa skrinjom ali bez odijela i rublja, dočim
lanjske godine umrla mu je žena, a nju su ukopali
sa odijelom ali bez skrinje.

Potreba jednog nužnika. Tuže se stranci i više
gragjana, da u mašemu gradu ne opstoji no samo
jedan pisoir, te više puta stranac mora da luta po
gradu, gdje će poči na stranu i ide gdje drugo i tako
postane smrad i nered.

Električne žarulje. Već je prošlo 20 mjeseca od
kada se u Kotoru instalirala električna svjetlost, a još
se nijesu oprale žarulje, koje su sada zamazarie, a na
više mjesta ima u njima vode od kiše što zapriječiva
svijetlost. Do koga je to da uredi, neka uredi. Čemu
za ovo ne posreduje i presjedništvo društva Lovćen,
koje vodi brigu za poljepšanje grada.

PREKO. Svečani otvor sreskog suda bit će u
subotu na novu godinu. U tu svrhu čine se velike
priprave. Sastavio se je posebni odbor i izdao ovaj
proglas: ,Narode! Otkako Ti je u Rapallu otrgnut
iz Tvoje sredine Zadar, grad, koji si ti pomagao do-
zidati, kome si Ti bio život a On Tebi — Ti si ostao
osamljen. Osamljen, jer si izgubio ono vjekovno sre-
dište i rasparčan bio upućen na takova središta, koja
niti su Ti bila prirodna niti podesna radi ogromnih
daljina, te si bio pripušten sebi i sudbini. Uvidjavnošću
Tvojih Vlasti, koje su shvatile Tvoju težinu i neodr-
živost dosadašnjeg stanja, poslije ustrajnoga rada, na-
pokon si opet okupljen u novi centar za Tebe najpri-
rodniji i najpodesniji. Preko je izabrano kao središnja
tačka, do kojega Te vode priredni putevi i to oni isti,
koji su Te prije vodili u sada izgubljeni. Zadar.

Postepeno su se tu prenijeli Uredi, koje Ti tre-
buješ a na 1. siječnja 1927. otvara se Sreski Sud u
Prekome za općine Preko, Iž Veli, Sale, Božava i Silba.

Ovim otvorom Božica Pravde dolazi u Tvoju sre-
dinu, da bdije, čuva i štiti Tvoja prava. Velika je ovo
blagodat, narode! da u svojoj sredini imaš sve vlasti,
koje trebaš i do kojih Ti pristup nije otešćan |!

Narode! Otvor Sreskog Suda u Prekome bit će
svečano proslavljen dana 1. siječnja 1927. Pak i Ti
pokrli u Tvoju novu sredinu u Preko — sretan, da
više nemaš tući otvoreno more i obijati daleke puteve,
da se je napokon obistinio Tvoj sam prava i pravi-
čnosti. —. U Preku dana 10. decembra 1926.

i : Odbor za proslavu.

SUGJURAGJ. Na uvaženje Jadranskoj Plovidbi
da. d, Sušak. Prošla je godina, da je Jadran. Plovid.
snizila vozarinu teretnog prometa od Din. 9 pe kvin-
talu na Din. 5.25 te k tomu 25 para za doznaku što
sve skupa iznosi Din. 5.50 po kvintalu, te suviše Din.
1 po partiji robe. Dok danas imamo iste tarife u ru-
brici ,čiste vozarine“, dotle povisuje u rubrici ,ukrcaj“
tako da se za svu robu, koja spada pod stavku 1,
plaća po kvintalu na slijedeći način: Čista vozarina
Din. 5.25, doznaka 23 para, ukrcaj Din. 2.50, te kad
bi naša agencija poput drugih naplaćivala D. 1 za iskr-
caj tačno bi izašli pod staru tarifu od Din. 9 po kvin-
talu, a za one artikle, koji spadaju u stavku 2., 3.
i t, d. Din. 11—15 i t. d.

 

Vill. Na rad za katoličke novine zovu nas
naši vogje. Svjedoci su za to ove činjenice: U sjev.
Americi već su g. 1920. biskupi izdali pastirsko pismo
o svrsi katoličkog časopisa, a cijeti mjesec mart radili
su za propagandu u istu svrhu. U Francuskoj i Italiji
je zato odregjena osobita sedmica u godini. U Špa-
njolskoj se drži za to blagdan sv. Petra i Pavla, u Nje-
mačkoj nedjelju poslije Sviju Svetih.

IX. Novine neka budu katolicima dužnost sa-
vjesti. Katolička vjera treba da ispunja sve, — pa
tako i javni život, a tome treba da pripomaže svaki
katolik. Najbolja su pripomoć zato časopisi. Iz časo-
pisa samoga mora da odsjeva svijest katolička. Ko
podupire suprotne novine, taj podupire napadaje na
katolicizam. Isto je tako izdajica katoličkih načela, ko
zapušta katoličke časopise, pa bilo i s toga, što je
s promjenjenih životnih prilika sve poskupilo.

X. Moramo se pobrinuti za katolički telegra-
fički biro. Dok nam to ne uspije, ostat ćemo nez-
malice, varani i jednostrano upućeni. Javno se mnijenje“
kreće u tendencijama, kojima davaju smjerove osobe,
kao: Poincare, Herriot, Macdonald, Rotschild, Piereport,
Morgau, Lenin, Trotzki, Stresemann, a oni će nam
nametati svoje mnijenje sve dotle, dok ne pestanemo
svoji u katoličkom duhu po megjunarodnome tele-
grafičkom birou.

XI. Naše katoličke novine moraju postati eko-
nomski samostalne. Izdavanje katoličkih novina je
previše ovisno o dobroj volji (Eberle ima ovdje pred
očima prilike u Njemačkoj) pa takogjer o ekonomskim
&rizama privatnika. Tako se često dogadja, da se ka-

toličke radi novine promjena javnih prilika, prilagodjuju
duhu vremena. Trenutačni obziri i sebična korist po-
bijedi ma štetu vjekovitih katoličkih vrijednota. Mark-
siste i kapitaliste, židovi i framasuni ugušili su sjedi-
njenim kapitalom takodjer i privatna novinarska podu-
zeća; miih u tom pogledu ne smijemo slijediti, ali
ipak moramo ekonomski osloboditi naše katoličke
novine.

XIII. Naše katoličke novine moraju sistemats.i
nastojati, da iznova .pokršćane Europu. Nauka, da
je čovjek po naravi dobar; nauka, da je čovjek u mo-
ralnom pogledu autonoman; nauka, da je njegov cilj
sreća na ovom svijetu; ova je nauka polagano demo-
ralizirala Evropu. Treba ju podići iz njezinog nemo-
rala. A zato nije dovoljna samo gola politika, niti
samo ekonomski sistemi. Treba nadnaravne vjere i
njezinih sredstava.

To naglašivati u sve to većoj mjeri dužne u

naše novine. Ne treba toliko svagdašnjih novosti, neg
mnogo i više trajnih vjersko-kulturnih načela; načela,
s kojima su prvi kršćani i crkveni učitelji pokršćanili na-
rode u raznim vremenima prema potrebama tih vremena.

XIV. Katoličkim novinama treba kod izbora
predmeta posve novih vidika. 'Ako čovjek ne čita
novina mjesec dana, pak onda u jedamput preleti sve
brojeve čitavog mjeseca“ — tako je tvrdio već Goethe
o novinama svojega vremena, a koliko više vrijede
ove riječi za čitanje sadašnjih novina — po tomu on
istom spozna, koliko se vremena gubi s čitanjem dnev-
nika. Čemu tako duge vijesti o atletima, sportskim
izletima, konjskim utrkama, o raznim aferama glumaca,

Poznato je da robu kod nas predanu stasa
na parobrod, i slaganje na označeno mjesto po nostromuje
te stoga rubrika ,ukrcaj“ imala bi služit samo u to
slučaju, ako jedna agencija ima nekih troškova za
ukrcaj, ili da se barem računa samo Din. 1 po pattij
robe, kako se to računalo u početku. Sbvatljivo je, da
na teretuim! prugama neće bit opažanja ovoj povišici,
ali kao što je pruga 20-31 obalnog saobraćaja uprava |
Jadranske Plovidbe na Sušaku nije imala da odobri
ovaj način naplate u rubrici ,ukrcaj“ već jedino u tom
slučaju, ako dotična agencija ima neki trošak oko ukr-
cavanja robe.

Sve gori navedeno jasno govori, da trgovcima
nije više moguće prevoziti robu na parobrodima, što
će osjetit i sama Jadranska Plovidba, ako bude imala
statistički promet kvintala 1926-1927. godine, a ostane
li način ukrcaja isti kao sada. g

K tomu svemu mi u Sugjurgju još trebamo da
platimo barku ispod parobroda, što je upravo žalosno
u XX. vijeku, da parobrod ne pristaje uz milo ni po
lijepom vremenu, već se treba prevažat barkom do
parobroda i platit Din. 1.50 po osobi.

Molimo upravu Jadran. Plovidbe, da uredi način
ukrcaja u glavnom u Gružu tako da vozarina u cje-
losti nebi smjela biti više od Din. 8.75. po kvintalu.

Sugjurani.

 
 
 
  
  

 

Op. Ur. lnformirali smo se kod Agencije Jadran-
ske Plovidbe u Gružu, te mam je ista dala ovo raz-
jašnjenje: 1). Kod malih pošiljaka korbica i slično,
koje stranka sama iskrcava, Agencija u Gružu ne ra-/
čuna ništa za iskrcaj, jer isti ne obavlja svojim ljudi.
ma, dočim kod otpreme iz Gruža ovih malih pošiljaka
koje stranka sama ukrca, računa Agencija za svak«&
pošiljku D. 1 za tiskanice. \

 
    
    
     
  

2). Kod trgovačke robe,\
koju stranka preda na parobrod, računa agencija za
slaganje na brodu -D 1 od 100 kg. dočim su na sva-
kom parobrodu postavljeni ljudi Agencije, koji robu
slažu u brodske magazine ili na palubu. 3). Kod tr-
govačke robe, koju krcači predavaju Agenciji na obali,
da tu robu Agencija sa svojim ljudima ukrca i složi
na brod, računa Agencija ukrcaj D. 1 a slaganje D 1
ukupno D 2 ed 100 kg. 4). Kod iskrcaja trgovačke
robe iz broda i slaganja na ebali računa Agencija
D. 2 od 100 kg. — Prema manipulaciji, koju agen-
cija vrši koliko kod iskrcavanja tereta sa parobroda,
toliko kod ukrcavanja tereta na parobrode, nalazimo
da izjavimo, da je stav agencije potpuno opravdan,

CAVTAT. Koncerat na povravljenim orevljama..
Prošlih je dana došao virtuoz Dr. O. Sokol kolaudi- i
rati orgulju popravljene, kako zna samo naš vrsni
majstor g. Venceslav Holub iz Požege. On je -orgulie
baš krasno popravio, zaslužuje svako priznahje, pu-
hvalu i preporuku. — Tom je prigodom O. Sokol pri-.
redio krasno uspjeli koncerat. Svirao je kako znade |
samo onaj, koji znade dati potpuni život mrtvoj par-
tituri, Male orgulje kao da su progovorile, kada je on
položio na iste svoje ruke. Odigrao je 15 točaka raz-
nih majstora, klasičnih i najmodernijih. Kao biseri
bile su sigurno točke: Bach-fuga, Bossi: Pastorale,
Canestroni: Allegro finale. Slušaoci 'su ostali potpuno
zadovoljni. Mnogi ga nijesu niti vidjeli lično, ali iz
umjetničkgg sviranja shvatili su, što se krije u njemu.
Ovaj dan ostao je svima u neizbrisivoj uspomeni. Dr.
O. Sokol će se uvijek spominjati rado ovog Izvaured-
nog užitka što ga je pružio Cavtatu. Hvala mu!

sn

te sličnim. A čemu istom dugi izvještaji o tolikim ne-
moralnim dogogjajima, u kojima se kreće sadašnji
svijet? Bilo, da i publika zahtijeva ovakvih izvještaja,
ipak se katoličke novine ne mogu prilagoditi ukusu i
mnogih čitalaca, nego treba, da one sude i izvještavaju
o svim tim dogogjajima iz viših osobito s nadnara-
vnih pogleda. : i
XV. Katoličke novine izvještavaju u prvom.
redu o dogogjajima katolika. Dužnost je katoličkih
novina, da izvještavaju o važnim dogogjajima, a u.
prvom redu o dogogjajima iz katoličkog svijeta. One
izvještavaju o umjetnosti, znanosti, literaturi, — ali ne
u prvom redu od onoj, koja se razvija van sfere kato-
licizma, nego prije svega o katoličkoj, Izvještavaju o
državnici i-mjihovim govorima, ali prije svega pri-
općuje govore i pisma pape i biskupa. Piše o kazalištu

a
1 d

i nikad ne zaboravljaju junačkih djela

   

“svećenstva, misijonara, redovnica. Informiraju o megju-

arodnim akcijama priznatih financjera, ali isto tako
vazda izvještavaju o velikim djelima i uspjesime
licizma u svijetu. 3 :

   

 

 

  
  
 
 
     
   
  

mo proslaviti seb
log pitanja od važno:
nogo zapletenije nego je |
je duša. ,Što ti
biš svoju dušu“,
faktor u savremenom javnom ži-
votu. O tu duše dizati put neba, a mogu
takogjer u a padati u pakao. Zato može i mora.
biti misao za spas duša majjači poticaj na rad
katoličke novine. :

spasiti druge. Riješe
je jer je u sadašnje obi
ikada bilo, alixjoš je važnije spasa
koristi, da steće i i
Novine su 1: