Br. 82.

Iz Jugoslavije.

Situacija. Svi dogovori g. Uzunovića da sastavi
širu koncentracionu vladu nijesu uspjeli. Značajna je
i od zamašnog utiska bila izjava Dra Korošca od 21:
tek., koju je dao u Beogradu, da pravilno informira
općinstvo o toku krize, Dr. Korošec je naglasio : Slo-
venci su još jednom razočarani. Od njih se traži da
se odreku bitnih točaka svog programa. To je nasilje.
Traži se da se odreku ,klerikalizma“ i pautonomizma“,
,Nas ne vodi ni Rim ni episkopat, nego smo orga-
nizirana slobodna volja slovenskoga naroda, koji hoće
da u širokim samoupravama razvije svoju kulturu,
gospodarstvo, napredak i prosvjetu. Mi  priznajemo
državu i što je dobar državljanin dužan priznati, ali
se traži od nas da se odrečemo uvjerenja cjelokupnog
našeg naroda. Idemo u narod da mu razložimo kako
se nad njim vrši nečuveno nasilje i neka on reče zad-
nju riječ I“ Izjava je bila od odlučnog učinka. Već je
uoči Badnjeg dana bio u vidu saslav nove vlade ra-
dikala, radićevaca i slovenskih pučana. Neke su no-
vine i donijele listu ministara. Ali pri sastavu nove
vlade g. Uzunović je učinio nekorektnost, te je na
svoju ruku postavio za ministra saobraćaja .aktivnog
generala g. Svetislava Milosavljevića, a da se prije nije
sporazumio sa drugim vladinim grupama. Dr. Korošec
nije htio pristati na takovu neparlamentarnu vladu i
ispao iz kombinacije za sastav nove vlade, S Dr. Ko-
rošcem slaže se cijela opozicija, pa i radikali pašićevci.
Megjutim je ipak g. Uzunović sastavio vladu radikala
i radtćevaca sa generalom Milosavljevićem u rezori
saobraćaja. Sastav nove vlade je pobudio veliko ne-
zadovoljstvo u političkim krugovima, te je ocijeniše
kao neparlamentarnu i pred znakom zavogjenja vojne
diktature, budući su u vladi dva vojna lica. lstiče se,
da je ova vlada kratkoga vijeka i da će ona najviše
provesti oblasne izbore i donijeti budžet, a nakon toga
da će se otvoriti ponovna kriza vlade. Iz opozicionih
redova ističe se, da se je ovakovim držanjem i po-
stupkom, g. Uzunović potpuno onemogućio za svaku
buduću ozbiljniju kombinaciju.

Osugjena Starokatolici. «Od Zagrebačkog Suda
osugieni su starokatolički svećenici Donković, Zagorac,
Niko Kalogjera te Luka Biskupović i Hinko Topić, jer
su silom provalili u stenjevačku katoličku crkvu i ondje

+ obavili starokatoličku. misu. Sud ih je proglasio krivim
ču : : :
radi smetanja posjeda crkve, te donio odluku, da su

se dužni kaniti svakoga daljnjega takvoga i sličnoga
čina pod prijetnjom globe od Din. 1000 za svakoga,
koja se za slučaj neutjerivosti pretvara u zatvor od 10
dana za svakoga i da su dužni za 8 dana pod pri-
jetnjom ovrhe platiti parbene troškove od Din. 1800.

Obustava prometa na ličkoj pruzi. Prošlih dana
ostao je Split 5 dana bez saobraćaja sa unutrašnjosti
zemlje i bez pošte, jer je prekinut promet na pruzi
Split-Zagreb uslijed navale snijega. Najljepše je to, da
putnici iz Splita za Zagreb kad su došli do Knina i
javjleno im da ne mogu dalje, morali su platiti nove
karte, da se vrate u Split.

Velesajmovi u god. 1927. obdržavat će se u
Ljubljani od 2-11 jula, a pokrajinska izložba od 10 19
septembra. U Zagrebu pak bit će IV. proljetna izložba
automobila od 1-8 maja skupa sa izložbom gospo-
darskih strojeva, radio-aparala i kaloričnom izložbom,
sajam uzoraka bit će u drugoj polovini mjeseca augusta.

Zahvala Don Frana Bulića. Poznati naš arhe-
olog Msgr. Dr. Bulić objelodanio je na posebnom letku
svoju zahvalu na čestitke prigodom 80. godišnjice ži-
vota. Iz te lijepe zahvale prenosimo ovu značajnu stavku :
»Ovi izkazi dokazuju, da u današnjim još na žalost
mutnim evropejskim odnosima, u ovoj dizorijentaciji

pojmova, u ovoj općoj disharmouiji jedna je kula ipak

sigurna okolo koje duhovi, ma bilo koje narodnosti,
ma bilo kojeg mišljenja, mogu se okupljati na obranu
ideala čovječanstva, a to je nauka. Nauka, ta jaka so-
cijalna veza što se diže kao svjetionik u ovim tminama
i svima nama jednako svijetli, samo ona može da iz-
ravna sve narodne, vjerske i plemenske opreke te po-
vede narode putem prave prosvjete i time učvrsti
uvjerenje, da su svi ljudi i narodi na ovoj zemlji
braća pozvana da zajednički porade na dobrobit cije-
loga čovječanstva.

Jadranska plovidba kupuje dva nova paro-
broda. Uprava Jadranske plovidbe povela je prego-
vore za kupfiju dvaju velikih parobroda od 4 do 5.000

_ tona. 'Ti će parobrodi biti izgragjeni u Eagleskoj, pa

će vjerojatno već narednog mjeseca doploviti u naše

_ vode. Time će trgovačka mornarica biti znatno poja-

\čana. Oba parobroda podržavat će službu na prugama
izmegju Jadranskog i Crnog mora.

NARODNA SVIJEST

Iz Hrvatske Pučke Stranke.

Sastanci HPS po Hrvatskoj i Slavoniji. Zadnjih
dana odižala je HPS veliki broj sastanaka diljem Hr-
vatske i Slavonije. Tako su održani sastanci u Gjur-
gjevcu, Buzinu, Lagjevcu, Bučici, Kulusjevcima, Zla-
taru, Varaždinu i Sv. lliji, Održani su takogjer veći
kotarski sastanci u Šidu, Djakovu, Krapini, Velikoj
Gorici i u drugim kotarima. U Megjumurju se opaža
veći talas u prilog HPS i tamo stranka istupa uobim
kotarima. Svugdje se opaža veliki porast i napredak
stranke.

Sastanak Pokrajinskog vodsiva HPS za Her-
cegovinu. 12. o. mj. održan je u Mostaru sastanak
pokrajinskog vodstva HPS za Hercegovinu, kome je
prisustvovao i glavni predsjednik stranke g. Stjepan
Barić. Stranka stupa samostalno u oblasne izbore te
je prikazala listu za srez mostarski, ljubuški i stolački.

Novi načelnik Krka — pučanina. U Krku je 8.
o. mj. na sjednici općinskog vijeća izabran novim na-
čelnikom g. Nikola Brušić, pristaša Hrv. Pučke stranke.
U vijeću ima 8 vijećnika pristaša HPS.

Hrv. Pučka Stranka drži po svim većim mjestima
izborne sastanke. Tako su prošlih dana održani sa-
stanci u Srilju, Čaporicama, Donjim Kaštelima, Baja-
giću, Ramljanima i Potravlju. Svuda narod najoduše-
vljenije stupa u organizacije HPS.

 

Izborni vijesik
kandidature u dubrevačkom srezu.

Za grad Dubrovnik prikazano je 4 liste i to:
I. Radićevaca sa kandidatom inž. Fr. Kolumbićem ;
ll. Davidovićevaca sa kand. Dr. Arturom Saraca ; III.
Radikala i Pribićevićevaca sa Dr. Matijom Vidoevi-
ćem ; IV. Jedne grupe federalista sa Stjepom Bjelovu-
čićem Ivovim.

Za srez Dubrovnik predano je 6 lista i to: I.
Federalistička, II. Radićevska, III. Davidovićevska, IV.
Hrv. Pučke Stranke, V. Radikalsko-pribićevićevska, i
VI. seljačka-radnička. š

Za srez Korčulu prikazane su 4 liste i to: I.
Hrv. bloka, Il. Radićevaca,.Ill. Pribićevićevaca, IV. Da-
vidovićevaca. — Za varoš Blato prikazano je 3 liste.

Kandidature u korčulanskom kotaru. U pos-
ljednjem našem broju smo donijeli da je nosilac Davi-
dovićeve liste g. Ante Škrabalo adv. kandidat; dočim
je bila ista kandidatura u posljednjem vremenu izmje-
njena, tako da je sad nosilac te liste Aristid Vučetić
geometar, Ta se izmjena učinila pošto se je tvrdilo
da g. A. Škrabalo-nije bio sve tri posljednje godine

u ovoj oblasti, što je potrebito svakom nosiocu liste.

Koliko je kaudidatskih lista u Dalmaciji ?
Šibenskom Okružnom Sudu prikazano je usve 30 kan-
didacijonih lista, splitskom 47, a dubrovačkom 17.
Samo HPS. i HSS. (zvanična) istupaju samostalno u
svim izboraim jedinicama sjeverne i srednje Dalmacije.
Radićevci idu pocijepani sa dvije liste u gradu i srezu
Šibeniku. Preko-Biogradu, Splitu (grad i srez) i Sinju.
Disidenti HSS idu u gradu i srezu Splitu skupa sa
radnicima. Federaliste istupaju u gradu i stezu Splitu,
Sinju, Drnišu, Imotskom i Dubrovniku. Za grad Split
predano je 6 lista : radikali i samost. demokrati (skupa),
davidovićevci, federaliste, pučani i 2 HSS (zvanična
i disidentska.)

Hrvatski Katolički Blok u Zagrebu. 17. o. mj.
održalo se u Zagrebu skupno zborovanje pristaša HPS
i Saveza hwv. kršć. socijala, kome je predsjedao g. Ni-
kola Jagatić. Govorio je sveuč. prof. Dr. Bakšić, koji
je pozvao zagrebačke katolike na složan nastup u
obranu katolicizma. Odlučilo se, da će u gradu Za-
grebu skupno nastupiti HPS i hrv. kršć. socijali. No-
sioc liste ,hrv. kat. bloka“ je g. Aleksander Šipeh,
trg. pomoćnik, a drugi Dr. J. Andrić, urednik »Seljač-
kih Novina«.

HPS. u Subotici. Pučka Stranka u Subotici na-
stupa skupa s drugim opozicijonalnim strankama pod
imenom , Gragjanski blok“. Nosioc liste u Subotici je
bivši poslanik Jug. Kluba g. Miša Prpić.

HPS. u Hrvatskoj i Slavoniji prikazala je za

oblasne izbore preko 50 lista; prema tome u večini š

kotareva.

 

RAZNE VIJESTI. )

Vrijednost katoličke štampe. Katolički list
»Western  Catholich« (Illinois) piše: ,Da je Meksiko

imao 40 ili 50 muževnih katoličkih novina, ne bi mogao “

Calles uraditi ono što je uradio. Vječno straženje i
budnost, to je cijena za slobodu. A katolička je štampa
onaj budni stražar, uvijek spreman da okrene oružje

Str. 3.
proti neprijatelju, koji se pojavi. Za ovaj propust i
nemar katoličke štampe plaća katolički Meksiko visoku
i krvavu plaću.

Katolička Akcija u Španjolskoj. Primas Španije
kardinal Reig iz Toleda nedavno je izaslao pastirsko
pismo, koje radi o provagjanju Katoličke Akcije. U
svojim izvodima poziva se na slična pisma, koja su
ponovno u Italiji izašla o Katoličkoj Akciji. Katoličku
Akciju stavlja u dužnost svima ketolicima, koji treba
da na razne mačine, prema svojim silama i staležu,
sudjeljuju u Katoličkoj Akciji.

Nov oratorij. Madžarski je glazbenik Beretovas
uglazbio krasan glazbeni oratorij, koji prikazuje Život
sv, Frana Asiškoga, te koji je postigao veliki uspjeh
u Pešti, Rimu, Napulju, Salzburgu i drugim evropskim
gradovima.

Nova katolička crkva u Hamburgu. U prvu
nedjelju Došašća, 28. pr. mj., posvetie/ je, biskup Dr.
Berning, apoštolski vikar sjeveronjemačkih misija, novu
katoličku crkvu u Hamburgu. Zemljište je(za ovu crkvu
bilo nabavljeno tek prošle godine, a 3 Juna?ove go-
dine bio je postavljen temeljni kamen. Gradnja je eto
kroz same 5 mjeseca bila izvršena u lijepom stilu
renaissance po planu arhitekta H. Renarda i J. v. Ge-
istena. Ovo je osma katolička crkva u Hamburgu,
a posvećena je na čast sv. Jelisavele.

Marconi kod sv. Oca. Na 25. pr. mj.ibio je
uvaženi i slavljeni izumitelj bežične telegrafije Marconi
primljen od sv. Oca u privatnu audijenciju, poslije
koje mu je Pio XI. uručio veliku zlatnu medalju.
Sv. Olac se je vrlo zanimao za njegova nova otkrića
na polju telegrafskih valova.

Obraćenja u Sjedinjenim Državama. Engleška
revija ,Catholich Times“ javlja, da se obraćenja na
katoličku vjeru u Sjedinjenim Državama Sjeverne Ame-
rike mogu mirne duše računati na godišnje: 80.000,
pa nadodaje, da u tom smislu silno koristi radio-te
legrafija, pomoću koje katoličke istine dopiru i do
onih krugova, koji inače ne bi nikako slušali riječ Božju

Obraćenje rumunjskog učenjaka. Rumunis.
sveučilišni profesor, upravitelj zvjezdarne u Bukur
Nikola Cocolesco prešao je nedavno na katoličkig q:
Njega je god. 1923. bio pozvao: sabor istočnih aesje-
dinjenih crkava u Carigrad, da kao astronom izraze
sveje mnijenje o reformi koledara.

Nema reforme kalendara. Kako je poznato,
bila je Liga Naroda g. 1924. imenovala osobitu ko-
misiju stručnjaka za proučavanje ovog pitanja. Sada
javljaju iz Ženeve, da je ta komisija iznijela prošlih
dana pred Ligu Naroda svoje izvješće, iz kojega se ra-
zabire, da od svega nema“ ništa, jer je nemoguće ; po-
stići u tom pitanju saglasnost svih religijoznih _kon-
fesija. I tako se reforma skida s dnevnog reda.

Orijaški svjetionik na vrhuncu Etre. Javljaju
rimski listovi, da se ozbiljno radi oko plana gradnje
gorostasnog svjetionika na vrhuncu vulkanske tne.
Snaga bi mu imala da bude odžjednog bilijona svi-
jeća, a služio bi u glavnom za vazduhoplovstvo (aero-
nautiku) jer bi mu se sjaj jasno vidio nad'cijelim Sre-
dozemnim Morem. Kao motorna snaga za električnu
svjetlost upotrebio se, uz druga sredstva, i vjetar, ko-
jega ima uvijek u izobilju na onoj visini od23000_m.

Veličina otoka u km?. I. evropskih : Špicberg
39.000, Sicilija 25.000, Sardinija 24.000, Cipar 9.000,
Korsika 8.000, Kreta 8.000, Zjčlland 6.000, Eubea 3.000,
Mallorca 3.000, Krf 712, Kefalonija 689, Zante 394,
Kitera 277, Itaka 94; Istarskih: Cres 400, Krk 378,
Lošinj 75; Il. dalmatinskih: Brač 394, Pag 288,
Hvar 287, Korčula 259, Rab 175, Mljet 99, Vis 85,
Šolta 54, Lastovo 41, Čiovo 18.

Nove talijanske podmornice. ltalija je u ime
mira i razoružanja sagradla dvije nove podmornice
sa 825. iona deplasmana.

= Španjolski diktator obolio. Javljaju iz Madrida,
da su liječnici pronašli, da Primo de Rivera boluje
od šećerne bolesti. .- RESE iš

Koliko vrijedi naš novac? Dolar 56:70, engl.

funta 275 —, fr. franak 2:28, talij. lira 2:57, čeh. kruna
1:56, austr. šiling 8, njem. marka 13:50. i

sme

: i
Došle su knjige društva sv. Jerolima za do-:

 

| životne članove i to četiri knjige redovitog izdanja 20.

| Din., a četiri vanrednog izdanja 20 Din. To je samo.
\ pola cijene inače je knjižarska cijena dvostruka. Novi
[ia još se uvijek mogu upisati. :Upisnina 7 Din..
\ jednom za uvijek. i
,Danica 1927.“ Ovaj našem narodu najmiliji:
| kalendar već je stigao. Članovi društva sv. Jeronina;

\dobivaju ,Danicu“ za 6 Dinara, a knjižarska joj je
čijena 10 Dinara. Prošle je godine zapadala 12 Din. i

I

SNA
d

ikoni