Br. 82. Iz Jugoslavije. Situacija. Svi dogovori g. Uzunovića da sastavi širu koncentracionu vladu nijesu uspjeli. Značajna je i od zamašnog utiska bila izjava Dra Korošca od 21: tek., koju je dao u Beogradu, da pravilno informira općinstvo o toku krize, Dr. Korošec je naglasio : Slo- venci su još jednom razočarani. Od njih se traži da se odreku bitnih točaka svog programa. To je nasilje. Traži se da se odreku ,klerikalizma“ i pautonomizma“, ,Nas ne vodi ni Rim ni episkopat, nego smo orga- nizirana slobodna volja slovenskoga naroda, koji hoće da u širokim samoupravama razvije svoju kulturu, gospodarstvo, napredak i prosvjetu. Mi priznajemo državu i što je dobar državljanin dužan priznati, ali se traži od nas da se odrečemo uvjerenja cjelokupnog našeg naroda. Idemo u narod da mu razložimo kako se nad njim vrši nečuveno nasilje i neka on reče zad- nju riječ I“ Izjava je bila od odlučnog učinka. Već je uoči Badnjeg dana bio u vidu saslav nove vlade ra- dikala, radićevaca i slovenskih pučana. Neke su no- vine i donijele listu ministara. Ali pri sastavu nove vlade g. Uzunović je učinio nekorektnost, te je na svoju ruku postavio za ministra saobraćaja .aktivnog generala g. Svetislava Milosavljevića, a da se prije nije sporazumio sa drugim vladinim grupama. Dr. Korošec nije htio pristati na takovu neparlamentarnu vladu i ispao iz kombinacije za sastav nove vlade, S Dr. Ko- rošcem slaže se cijela opozicija, pa i radikali pašićevci. Megjutim je ipak g. Uzunović sastavio vladu radikala i radtćevaca sa generalom Milosavljevićem u rezori saobraćaja. Sastav nove vlade je pobudio veliko ne- zadovoljstvo u političkim krugovima, te je ocijeniše kao neparlamentarnu i pred znakom zavogjenja vojne diktature, budući su u vladi dva vojna lica. lstiče se, da je ova vlada kratkoga vijeka i da će ona najviše provesti oblasne izbore i donijeti budžet, a nakon toga da će se otvoriti ponovna kriza vlade. Iz opozicionih redova ističe se, da se je ovakovim držanjem i po- stupkom, g. Uzunović potpuno onemogućio za svaku buduću ozbiljniju kombinaciju. Osugjena Starokatolici. «Od Zagrebačkog Suda osugieni su starokatolički svećenici Donković, Zagorac, Niko Kalogjera te Luka Biskupović i Hinko Topić, jer su silom provalili u stenjevačku katoličku crkvu i ondje + obavili starokatoličku. misu. Sud ih je proglasio krivim ču : : : radi smetanja posjeda crkve, te donio odluku, da su se dužni kaniti svakoga daljnjega takvoga i sličnoga čina pod prijetnjom globe od Din. 1000 za svakoga, koja se za slučaj neutjerivosti pretvara u zatvor od 10 dana za svakoga i da su dužni za 8 dana pod pri- jetnjom ovrhe platiti parbene troškove od Din. 1800. Obustava prometa na ličkoj pruzi. Prošlih dana ostao je Split 5 dana bez saobraćaja sa unutrašnjosti zemlje i bez pošte, jer je prekinut promet na pruzi Split-Zagreb uslijed navale snijega. Najljepše je to, da putnici iz Splita za Zagreb kad su došli do Knina i javjleno im da ne mogu dalje, morali su platiti nove karte, da se vrate u Split. Velesajmovi u god. 1927. obdržavat će se u Ljubljani od 2-11 jula, a pokrajinska izložba od 10 19 septembra. U Zagrebu pak bit će IV. proljetna izložba automobila od 1-8 maja skupa sa izložbom gospo- darskih strojeva, radio-aparala i kaloričnom izložbom, sajam uzoraka bit će u drugoj polovini mjeseca augusta. Zahvala Don Frana Bulića. Poznati naš arhe- olog Msgr. Dr. Bulić objelodanio je na posebnom letku svoju zahvalu na čestitke prigodom 80. godišnjice ži- vota. Iz te lijepe zahvale prenosimo ovu značajnu stavku : »Ovi izkazi dokazuju, da u današnjim još na žalost mutnim evropejskim odnosima, u ovoj dizorijentaciji pojmova, u ovoj općoj disharmouiji jedna je kula ipak sigurna okolo koje duhovi, ma bilo koje narodnosti, ma bilo kojeg mišljenja, mogu se okupljati na obranu ideala čovječanstva, a to je nauka. Nauka, ta jaka so- cijalna veza što se diže kao svjetionik u ovim tminama i svima nama jednako svijetli, samo ona može da iz- ravna sve narodne, vjerske i plemenske opreke te po- vede narode putem prave prosvjete i time učvrsti uvjerenje, da su svi ljudi i narodi na ovoj zemlji braća pozvana da zajednički porade na dobrobit cije- loga čovječanstva. Jadranska plovidba kupuje dva nova paro- broda. Uprava Jadranske plovidbe povela je prego- vore za kupfiju dvaju velikih parobroda od 4 do 5.000 _ tona. 'Ti će parobrodi biti izgragjeni u Eagleskoj, pa će vjerojatno već narednog mjeseca doploviti u naše _ vode. Time će trgovačka mornarica biti znatno poja- \čana. Oba parobroda podržavat će službu na prugama izmegju Jadranskog i Crnog mora. NARODNA SVIJEST Iz Hrvatske Pučke Stranke. Sastanci HPS po Hrvatskoj i Slavoniji. Zadnjih dana odižala je HPS veliki broj sastanaka diljem Hr- vatske i Slavonije. Tako su održani sastanci u Gjur- gjevcu, Buzinu, Lagjevcu, Bučici, Kulusjevcima, Zla- taru, Varaždinu i Sv. lliji, Održani su takogjer veći kotarski sastanci u Šidu, Djakovu, Krapini, Velikoj Gorici i u drugim kotarima. U Megjumurju se opaža veći talas u prilog HPS i tamo stranka istupa uobim kotarima. Svugdje se opaža veliki porast i napredak stranke. Sastanak Pokrajinskog vodsiva HPS za Her- cegovinu. 12. o. mj. održan je u Mostaru sastanak pokrajinskog vodstva HPS za Hercegovinu, kome je prisustvovao i glavni predsjednik stranke g. Stjepan Barić. Stranka stupa samostalno u oblasne izbore te je prikazala listu za srez mostarski, ljubuški i stolački. Novi načelnik Krka — pučanina. U Krku je 8. o. mj. na sjednici općinskog vijeća izabran novim na- čelnikom g. Nikola Brušić, pristaša Hrv. Pučke stranke. U vijeću ima 8 vijećnika pristaša HPS. Hrv. Pučka Stranka drži po svim većim mjestima izborne sastanke. Tako su prošlih dana održani sa- stanci u Srilju, Čaporicama, Donjim Kaštelima, Baja- giću, Ramljanima i Potravlju. Svuda narod najoduše- vljenije stupa u organizacije HPS. Izborni vijesik kandidature u dubrevačkom srezu. Za grad Dubrovnik prikazano je 4 liste i to: I. Radićevaca sa kandidatom inž. Fr. Kolumbićem ; ll. Davidovićevaca sa kand. Dr. Arturom Saraca ; III. Radikala i Pribićevićevaca sa Dr. Matijom Vidoevi- ćem ; IV. Jedne grupe federalista sa Stjepom Bjelovu- čićem Ivovim. Za srez Dubrovnik predano je 6 lista i to: I. Federalistička, II. Radićevska, III. Davidovićevska, IV. Hrv. Pučke Stranke, V. Radikalsko-pribićevićevska, i VI. seljačka-radnička. š Za srez Korčulu prikazane su 4 liste i to: I. Hrv. bloka, Il. Radićevaca,.Ill. Pribićevićevaca, IV. Da- vidovićevaca. — Za varoš Blato prikazano je 3 liste. Kandidature u korčulanskom kotaru. U pos- ljednjem našem broju smo donijeli da je nosilac Davi- dovićeve liste g. Ante Škrabalo adv. kandidat; dočim je bila ista kandidatura u posljednjem vremenu izmje- njena, tako da je sad nosilac te liste Aristid Vučetić geometar, Ta se izmjena učinila pošto se je tvrdilo da g. A. Škrabalo-nije bio sve tri posljednje godine u ovoj oblasti, što je potrebito svakom nosiocu liste. Koliko je kaudidatskih lista u Dalmaciji ? Šibenskom Okružnom Sudu prikazano je usve 30 kan- didacijonih lista, splitskom 47, a dubrovačkom 17. Samo HPS. i HSS. (zvanična) istupaju samostalno u svim izboraim jedinicama sjeverne i srednje Dalmacije. Radićevci idu pocijepani sa dvije liste u gradu i srezu Šibeniku. Preko-Biogradu, Splitu (grad i srez) i Sinju. Disidenti HSS idu u gradu i srezu Splitu skupa sa radnicima. Federaliste istupaju u gradu i stezu Splitu, Sinju, Drnišu, Imotskom i Dubrovniku. Za grad Split predano je 6 lista : radikali i samost. demokrati (skupa), davidovićevci, federaliste, pučani i 2 HSS (zvanična i disidentska.) Hrvatski Katolički Blok u Zagrebu. 17. o. mj. održalo se u Zagrebu skupno zborovanje pristaša HPS i Saveza hwv. kršć. socijala, kome je predsjedao g. Ni- kola Jagatić. Govorio je sveuč. prof. Dr. Bakšić, koji je pozvao zagrebačke katolike na složan nastup u obranu katolicizma. Odlučilo se, da će u gradu Za- grebu skupno nastupiti HPS i hrv. kršć. socijali. No- sioc liste ,hrv. kat. bloka“ je g. Aleksander Šipeh, trg. pomoćnik, a drugi Dr. J. Andrić, urednik »Seljač- kih Novina«. HPS. u Subotici. Pučka Stranka u Subotici na- stupa skupa s drugim opozicijonalnim strankama pod imenom , Gragjanski blok“. Nosioc liste u Subotici je bivši poslanik Jug. Kluba g. Miša Prpić. HPS. u Hrvatskoj i Slavoniji prikazala je za oblasne izbore preko 50 lista; prema tome u večini š kotareva. RAZNE VIJESTI. ) Vrijednost katoličke štampe. Katolički list »Western Catholich« (Illinois) piše: ,Da je Meksiko imao 40 ili 50 muževnih katoličkih novina, ne bi mogao “ Calles uraditi ono što je uradio. Vječno straženje i budnost, to je cijena za slobodu. A katolička je štampa onaj budni stražar, uvijek spreman da okrene oružje Str. 3. proti neprijatelju, koji se pojavi. Za ovaj propust i nemar katoličke štampe plaća katolički Meksiko visoku i krvavu plaću. Katolička Akcija u Španjolskoj. Primas Španije kardinal Reig iz Toleda nedavno je izaslao pastirsko pismo, koje radi o provagjanju Katoličke Akcije. U svojim izvodima poziva se na slična pisma, koja su ponovno u Italiji izašla o Katoličkoj Akciji. Katoličku Akciju stavlja u dužnost svima ketolicima, koji treba da na razne mačine, prema svojim silama i staležu, sudjeljuju u Katoličkoj Akciji. Nov oratorij. Madžarski je glazbenik Beretovas uglazbio krasan glazbeni oratorij, koji prikazuje Život sv, Frana Asiškoga, te koji je postigao veliki uspjeh u Pešti, Rimu, Napulju, Salzburgu i drugim evropskim gradovima. Nova katolička crkva u Hamburgu. U prvu nedjelju Došašća, 28. pr. mj., posvetie/ je, biskup Dr. Berning, apoštolski vikar sjeveronjemačkih misija, novu katoličku crkvu u Hamburgu. Zemljište je(za ovu crkvu bilo nabavljeno tek prošle godine, a 3 Juna?ove go- dine bio je postavljen temeljni kamen. Gradnja je eto kroz same 5 mjeseca bila izvršena u lijepom stilu renaissance po planu arhitekta H. Renarda i J. v. Ge- istena. Ovo je osma katolička crkva u Hamburgu, a posvećena je na čast sv. Jelisavele. Marconi kod sv. Oca. Na 25. pr. mj.ibio je uvaženi i slavljeni izumitelj bežične telegrafije Marconi primljen od sv. Oca u privatnu audijenciju, poslije koje mu je Pio XI. uručio veliku zlatnu medalju. Sv. Olac se je vrlo zanimao za njegova nova otkrića na polju telegrafskih valova. Obraćenja u Sjedinjenim Državama. Engleška revija ,Catholich Times“ javlja, da se obraćenja na katoličku vjeru u Sjedinjenim Državama Sjeverne Ame- rike mogu mirne duše računati na godišnje: 80.000, pa nadodaje, da u tom smislu silno koristi radio-te legrafija, pomoću koje katoličke istine dopiru i do onih krugova, koji inače ne bi nikako slušali riječ Božju Obraćenje rumunjskog učenjaka. Rumunis. sveučilišni profesor, upravitelj zvjezdarne u Bukur Nikola Cocolesco prešao je nedavno na katoličkig q: Njega je god. 1923. bio pozvao: sabor istočnih aesje- dinjenih crkava u Carigrad, da kao astronom izraze sveje mnijenje o reformi koledara. Nema reforme kalendara. Kako je poznato, bila je Liga Naroda g. 1924. imenovala osobitu ko- misiju stručnjaka za proučavanje ovog pitanja. Sada javljaju iz Ženeve, da je ta komisija iznijela prošlih dana pred Ligu Naroda svoje izvješće, iz kojega se ra- zabire, da od svega nema“ ništa, jer je nemoguće ; po- stići u tom pitanju saglasnost svih religijoznih _kon- fesija. I tako se reforma skida s dnevnog reda. Orijaški svjetionik na vrhuncu Etre. Javljaju rimski listovi, da se ozbiljno radi oko plana gradnje gorostasnog svjetionika na vrhuncu vulkanske tne. Snaga bi mu imala da bude odžjednog bilijona svi- jeća, a služio bi u glavnom za vazduhoplovstvo (aero- nautiku) jer bi mu se sjaj jasno vidio nad'cijelim Sre- dozemnim Morem. Kao motorna snaga za električnu svjetlost upotrebio se, uz druga sredstva, i vjetar, ko- jega ima uvijek u izobilju na onoj visini od23000_m. Veličina otoka u km?. I. evropskih : Špicberg 39.000, Sicilija 25.000, Sardinija 24.000, Cipar 9.000, Korsika 8.000, Kreta 8.000, Zjčlland 6.000, Eubea 3.000, Mallorca 3.000, Krf 712, Kefalonija 689, Zante 394, Kitera 277, Itaka 94; Istarskih: Cres 400, Krk 378, Lošinj 75; Il. dalmatinskih: Brač 394, Pag 288, Hvar 287, Korčula 259, Rab 175, Mljet 99, Vis 85, Šolta 54, Lastovo 41, Čiovo 18. Nove talijanske podmornice. ltalija je u ime mira i razoružanja sagradla dvije nove podmornice sa 825. iona deplasmana. = Španjolski diktator obolio. Javljaju iz Madrida, da su liječnici pronašli, da Primo de Rivera boluje od šećerne bolesti. .- RESE iš Koliko vrijedi naš novac? Dolar 56:70, engl. funta 275 —, fr. franak 2:28, talij. lira 2:57, čeh. kruna 1:56, austr. šiling 8, njem. marka 13:50. i sme : i Došle su knjige društva sv. Jerolima za do-: | životne članove i to četiri knjige redovitog izdanja 20. | Din., a četiri vanrednog izdanja 20 Din. To je samo. \ pola cijene inače je knjižarska cijena dvostruka. Novi [ia još se uvijek mogu upisati. :Upisnina 7 Din.. \ jednom za uvijek. i ,Danica 1927.“ Ovaj našem narodu najmiliji: | kalendar već je stigao. Članovi društva sv. Jeronina; \dobivaju ,Danicu“ za 6 Dinara, a knjižarska joj je čijena 10 Dinara. Prošle je godine zapadala 12 Din. i I SNA d ikoni