Br. 8' Nepovoljne glasine kolaju o našoj općini, da je slabo bila vodjena, da je upala u veliki dug i dr. Ovih smo dana imali prigodu govoriti sa lo koja je dobro upućena u općinske posle, te nam je izjavila, da je mnogo vike ni za što. Po njezinoj izjavi općina bi dugovala oko 3000 K. A treba uzeti u obzir, da kroz cijelo ratno vrijeme nije bio povišenu općinski prirez ni za jedan heler. Osim toga općini pripada di- videnda od centralne aprovizacije u Dubrovniku oko 80.000 K. U noći 10 o. mj. oko 11 sati masta veliki požar sa slrane Sustjepana tik do samih kuća. Vjetar je silno puhao i vatra se je rapidno širila, tako da se je bilo bojati, da ne zahvati i same kuće. Usprkos silnog vjetra vatru je uspjelo lo- kalizirali, te srećom nije zahvatila kuće. Požar je nastao uslijed izbacivanja iskara iz željezničke lokomotive. Ovo je stoti put, da se ista stvar dogadja. Bi li se moglo tomu doskočiti ? Još nešto. Naša vam je Rijeka uvijek puna senzacija, a te donose naše 'mljekarice i proda- vačice iz grada i Gruža. Kogod im za šalu što- god luda reče, a one to uzmu za golu istinu, pa o tome govori cijela Rijeka, a na stvari ni truna istine. Preporučamo uopće, da se ne nasjeda takvim bombama. iz Jugoslavije. Punoljetnost. Po srpskom i crnogor- skom zakonu panoljetan je onaj, koji je navršio 21 godinu života. Po austrijskom zakonu, koji je vrijedio kod nas, pa i u Hrvatskoj, kao i u Bosni i Hercegovini čovjek bi postigao puno- ljetnost 24. godinom života. Ta se je razlika morala izjednačiti tim više što bi u tom bili o- samljeni. Naši susjedi Nijemci i Talijani kao i Francuzi dosegli bi punoljetnost s 21 godinom ; Svajcari pak s dovršnom 20 godinom. Tako je i mjere, te odredila, da je punoljetan, ko ispuni 21 godinu. Zakonom od 31. jula 1919. koji je bio objavljen 2. septembra u »Službenim Novinama« uzakonjeno je za cijelo kraljevsivo Srba Hrvata i Slovenaca, da postaje punoljetnim svaki naš državljanin već .prvim danom iza kako je dovr- šio 21. godinu. Za natrag zakonne vrijedi. Stoga svi koji su bili 2. septembra stariji od 21 ili mladji od 24 god. postali su punoljetnima 2. septembra 1919. Pozdravljamo taj zakon kao vrlo važan korak na putu a zakona u Ju- goslaviji. v Krekova socijalno-politička škola. Za uspješan javni rad zahtjeva se prije svega po- znavanje društvenih odnošaja, kao i zakona na kojima je osnovano ljudsko društvo. Naš je naj- veći poznavaoc svih društvenih odncj-ja bio dr. Krek. On je svake godine sakupljao mlade ljude oko sebe, te bi im održao po nekoliko pre- davanja o najvažnijim 'socijalnim i političkim pi- tafijima. Medjutim je dr. Krek umro, a potreba je ovakovih predavanja u velike. Stoga su se meki. narodni poslanici, biskupi i druge neke istaknute ličnosti obratile na marod, da svojim doprinosima omogući podignuće »Krekove škole«, koja će nam odgajati valjane javne radnike za sretnu budućnost cijele Jugoslavije. Ivo“ Vojno vić, načelnik umjetničkog odi- eljenja ministar. prosvjete ? Kod ministarstva O će biti organizovano posebno umjet- ničko odjeljenje, koje će se baviti isključivo umjetničkim pitanjima cijelog našeg kraljevstva. Za načelnika će biti, kako naše novinstvo javlja, menovan naš dični sugradjanin ra Ivo Vojnović. u Rusiji. I njemačka je Austrija slijedila te pri- | NARODNA _ SVIJEST Diljem svijeta. Sa konferencije mira. Ovih je dana pot- pisala antanta mirovni ugovor s Njemačkom-Au- strijom. Uvjeti su, osobito gospodarski, takvi, da ih Austrija, po izjavi državnoga tajnika Bauera, ne će moći izvršiti, Tačka 60. ugovora, koja se tiče i narodnih manjina u Jugoslaviji, vrijedja suverenitet naše države. Stoga naša mirovna de- legacija nije još potpisala ugovora. Predsjednik se naše delegacije Pašić nije pri tom držao onih uvjeta, što mu ih je naša vlada poslala, nego je svoje držanje obrazložio motivima, koji nijesu principijelne naravi. I iako osim krize u unutar- njoj, imamo krizu i u vatijskoj politici. Pitanje Rijeke. Konferencija mira oteže sa riješenjem ovoga problema, Riječki su talijanaši postali nervozni, pa pod vodstv6m: šarlatana D' An- nunzia le uz sudjelovanje pobunjenih talijanskih vojnika, proglasiše prisajedinjenje Rijeke Italiji. Ujedno zarobiše englesku posadu. Razvoji se ovoga incidenta očekuju sa napetošću. Čeho.Slovačka. Iza proglašenja republike češki su framasoni izdali najdrakonskije zakone proti katoličkoj vjeri. Očekivala se reakcija, koja je izbila zadnje vrijeme u Slovačkoj pod vodstvom zastup. Hlinke. Zadnje se vrijeme otkrila urota visokog plem- stva u Pragu, kojoj je bila svrha, da 'uspostavi monarhijd. Rusija. Iz države vječnih kaosa neprestano sližu najnepouzdanije vijesti, a_da se ne zna ni kada ni kako će svršiti ruska tragedija. Boljše- vici čas pitaju mir i pregovore, a čas navaljuju, gube ili dobivaju. Sad se čuje, da će antanta uskratiti Rusiji odašiljanje municije, a sada se čita, da kreće englesko brodovlje na Kronstad, gdje će započeti glavna anlantina akcija. Klanje i nesredjenost u Rusiji naravski da dobro dolazi mnogima, te se za odulje vrijeme ine će bojati nekada toli ogromnog kolosa. Bugarska. Atentat Bugara na Slavjane gadno im se osvećuje. U kolu su slavjanskom mogli biti veliki i snažni, a danas trpe od silne nedaće, Tracija će pripasti Grčkoj, a ne njima, kao što bi po naravnom zakonu morala. Dobruču teško da dobiju od Rumunjske, a dosudjen im je tekar mali izlaz na egeisko more. Jugoslavija dobiva ispravak granice kraj Sofije i na Strumici. Čuje se, da će odzvoniti doskora i caru Borisu, a s njim da će nestati i zadnjeg Koburga. Daj, Bože, da varalice ostave bratski bugarski narod, te da čim prije bude jedno jugoslavensko i stado i pastir! Njemačka Austrija. (Prava manjina). Mi- rovni ugovor izmedju nas i Njem. Austrije, koji je utanačen bez nas, nosi neki čudni članak 51. Taj članak nosi-naslov: »o pravu manjina« i odredjaje za manjine tudje vjere i narodnosti dalekosežne pravice u našoj zemlji. Ne smije im se omedjašiti njihovog zaslona niti u privatnom niti u trgovinskom općenju, niti u časopisima mu u knjigama niti na javnim sastancima. Glede općenja s uredima i javnim vlastima narodnosti će dobiti primjerene polakšice. U krajevima, gdje su te manjine u zaatnoj mjeri, dobiti će i pra- vedni dio javnih dohodaka za ovu svrhu. Velesile zahtjevaju od nas da priznamo bez debate . medjunarodni značaj, t. j. sve bez, da ni tih odredaba u vlastitoj zemlji bez privole većine u savezu naroda ne smijemo promjeniti. Svakomu članu saveza naroda (za nas je to o- sobito Italija) moramo priznati pravo da smije upozoriti savez pr na kršenje ili pozihelj Sina U ovih odredaba. Savez naroda ima pravo, a poduzme sve korake, da se poštuje ugovor. Ova je ustanova doista čovjekoljubiva, i mi ne bismo imali ništa protiv nje, kad bi za sve jednako vrijedila. Ali Pariz odredjuje šibe za ma- le narode a iie za velike. lltalija je podjarmila poi milijuna našeg naroda, ipak nije preuzela odgo- vornosti za manjine u svojem kraljevstvu. To je nažalost »samoopredjeljenje«, sloboda XX. vijeka, pravda svijeta! Mi i Rumunjska dugo se opiras- mo potpisu, ali skučismo glavu, da se ponovi igra izmedju vebribe i ribice. Rumunjska. Još se ne može znati, kako će svršiti sukob izmedju antanle i Rumunjske. Rumunji postadoše junaci preko noći, oni znadu biti veliki pobjeditelji, kao i njihova braća Tali- lijani, u vrijeme primirja, kad im neprijatelj o- \vara vrata. Zamarširali 8u duboko u Madjarsku, ne pitajući pri tome, što će svijet reći, Predstoji prekinuće diplomatskih odnošaja izmedju nje i antante; do česa ne će po svoj prilici doći, jer se srce u Rumunja znade prestrašiti. Preima na- ina se nemilo kosiruši. Ona slijepo slijedi ko- rak svoje latinske braće: Erit nobis — bit će nama, zaboravljajući kako se svaka nepravda sa- ma sebi osvećuje. Ona ni da bi čula o prego- vorima glede Banata s nama; veli, da će Banat tražiti od Madjarske a ne od nas. Albanija. Hvala Bogu, da se našao At- banas, kad se nijesmo znali naći mi, da na- šom prekomorskom susjedu pokažemo junački brk. Talijani mislili da su Arbanasi Hrvati, _ te stali jašiti preko Albanije, naravski za svoj to- bolac. Ljutom Arnautu dodijalo, te u augustu podigao ustanak na nemilog gosta, koji mora na vrat na nos da se povlači. Gradske vijesti. Pnredavsnje Drea Ante Tresičća. Pavičića. U petak je u 8 sati na večer odr- žao u dvorani mjesnog »Sokola« narodni posla- nik < zik Dr. A. Tresić-Pavičić dobro posje- RTU edavanje o budućnosti naše države. Pri- rodno nam bogatstvo naše, kako reče, osjegurava najpovoljnije uvjete za gospodarski i duševni na- predak te sretnu budućnost. Predavač se je osvr- nuo i na heke separatističke pojave medju hr- vatskim dijelom našega naroda. Objektivnost bi zahtjevala, da je upozorio na slične pojave i me- dju srpskim elementom. Primjeri su:nam : Gjor- gje Cokorilo i 7 ša Tomić, čijom se brošurom i talijanski delegati na mirovnoj konferenciji slu- že, da ospore naša prirodna prava. Sudimo sva- komu istom mjerom ! Premještaj. Dosadašnji upravitelj žen- skog mjesnog preparandija gosp. Antun Kriletić dodijeljen je. SUI vladi u Spljetu. Napa''s Na posljednjem putovanju parobroda Naš iz Splita za Dubrovnik, nalazio se na parobrodu megju ostalim putnicima i g. major Svetolik Popović. Kad je parobrod prispio petak u večer u Kor- čulu ukrcaše se neke preparandkinje s kojima se major prijateljski razgovarao. Opazilo se kako ga jedan talij. časnik oštro gleda, Neopaženo približi se g. majoru fakin Piantanida, te ga stade grditi govoreći, da Korčula neće nikad biti ju- goslavenska; pače poče prijeliti da će ga u more. baciti. Priskočivši karabinijeri povukoše natrag napadača, a za tim jedan tal. časnik pozove g majora na mjesnu talij. komandu. Tu bi ispitan. pa od jednog karabinijera natrag na brod odve- den. Stvar bi od korčulanskih Hrvata preko Ore- bića javljena brzojavno u Dubrovnik, kamo je i g. major s »Našim« kasnije prispio. Začudno je da tal. vlast nije našla zgodnim, da bezobraznog napadača pozove na red. Slo bi bilo, da se koji Hrvat usudi ma samo mrko pogledati kojeg tal. .pai poe MOI ? Očevidac. : | POMORSKA BONKA U: GRUŽU. | Alu < | . Ukamaću'e novac sa 4% i 4%, —. —: Oj» u: sve bankovne transakcije najkulatnije. — Kupuje i prodaje sve vrsti robe za svoj i tugi račun. 10 | .Glavno Zastupstvo Zelje Industrije Zenica za Dalmaciju, Grčku. Albaniju i Italiju. ( \ -i na jug. majora Popovića. pie o esteta AAS. ŠAR iro a o i. I ENE DI