Br. 8'

Nepovoljne glasine kolaju o našoj općini,
da je slabo bila vodjena, da je upala u veliki
dug i dr. Ovih smo dana imali prigodu govoriti
sa lo koja je dobro upućena u općinske
posle, te nam je izjavila, da je mnogo vike ni
za što. Po njezinoj izjavi općina bi dugovala oko
3000 K. A treba uzeti u obzir, da kroz cijelo
ratno vrijeme nije bio povišenu općinski prirez
ni za jedan heler. Osim toga općini pripada di-
videnda od centralne aprovizacije u Dubrovniku
oko 80.000 K.

U noći 10 o. mj. oko 11 sati masta veliki
požar sa slrane Sustjepana tik do samih kuća.
Vjetar je silno puhao i vatra se je rapidno širila,
tako da se je bilo bojati, da ne zahvati i same
kuće. Usprkos silnog vjetra vatru je uspjelo lo-
kalizirali, te srećom nije zahvatila kuće. Požar
je nastao uslijed izbacivanja iskara iz željezničke
lokomotive. Ovo je stoti put, da se ista stvar
dogadja. Bi li se moglo tomu doskočiti ?

Još nešto. Naša vam je Rijeka uvijek puna
senzacija, a te donose naše 'mljekarice i proda-
vačice iz grada i Gruža. Kogod im za šalu što-
god luda reče, a one to uzmu za golu istinu,
pa o tome govori cijela Rijeka, a na stvari ni
truna istine. Preporučamo uopće, da se ne nasjeda
takvim bombama.

 

iz Jugoslavije.

Punoljetnost. Po srpskom i  crnogor-
skom zakonu panoljetan je onaj, koji je navršio
21 godinu života. Po austrijskom zakonu, koji
je vrijedio kod nas, pa i u Hrvatskoj, kao i u
Bosni i Hercegovini čovjek bi postigao puno-
ljetnost 24. godinom života. Ta se je razlika
morala izjednačiti tim više što bi u tom bili o-
samljeni. Naši susjedi Nijemci i Talijani kao i
Francuzi dosegli bi punoljetnost s 21 godinom ;
Svajcari pak s dovršnom 20 godinom. Tako je i

mjere, te odredila, da je punoljetan, ko ispuni
21 godinu.

Zakonom od 31. jula 1919. koji je bio
objavljen 2. septembra u »Službenim Novinama«
uzakonjeno je za cijelo kraljevsivo Srba Hrvata
i Slovenaca, da postaje punoljetnim svaki naš
državljanin već .prvim danom iza kako je dovr-
šio 21. godinu. Za natrag zakonne vrijedi. Stoga
svi koji su bili 2. septembra stariji od 21 ili
mladji od 24 god. postali su punoljetnima 2.
septembra 1919. Pozdravljamo taj zakon kao vrlo
važan korak na putu a zakona u Ju-
goslaviji. v

Krekova socijalno-politička škola. Za
uspješan javni rad zahtjeva se prije svega po-
znavanje društvenih odnošaja, kao i zakona na
kojima je osnovano ljudsko društvo. Naš je naj-
veći poznavaoc svih društvenih odncj-ja bio
dr. Krek. On je svake godine sakupljao mlade
ljude oko sebe, te bi im održao po nekoliko pre-
davanja o najvažnijim 'socijalnim i političkim pi-
tafijima. Medjutim je dr. Krek umro, a potreba
je ovakovih predavanja u velike. Stoga su se
meki. narodni poslanici, biskupi i druge neke
istaknute ličnosti obratile na marod, da svojim
doprinosima omogući podignuće »Krekove škole«,
koja će nam odgajati valjane javne radnike za
sretnu budućnost cijele Jugoslavije.

Ivo“ Vojno vić, načelnik umjetničkog odi-
eljenja ministar. prosvjete ? Kod ministarstva
O će biti organizovano posebno umjet-
ničko odjeljenje, koje će se baviti isključivo
umjetničkim pitanjima cijelog našeg kraljevstva.
Za načelnika će biti, kako naše novinstvo javlja,
menovan naš dični sugradjanin ra Ivo Vojnović.

u Rusiji. I njemačka je Austrija slijedila te pri- |

NARODNA _ SVIJEST

Diljem svijeta.

Sa konferencije mira. Ovih je dana pot-
pisala antanta mirovni ugovor s Njemačkom-Au-
strijom. Uvjeti su, osobito gospodarski, takvi, da
ih Austrija, po izjavi državnoga tajnika Bauera,
ne će moći izvršiti, Tačka 60. ugovora, koja se
tiče i narodnih manjina u Jugoslaviji, vrijedja
suverenitet naše države. Stoga naša mirovna de-
legacija nije još potpisala ugovora. Predsjednik
se naše delegacije Pašić nije pri tom držao onih
uvjeta, što mu ih je naša vlada poslala, nego je
svoje držanje obrazložio motivima, koji nijesu
principijelne naravi. I iako osim krize u unutar-
njoj, imamo krizu i u vatijskoj politici.

Pitanje Rijeke. Konferencija mira oteže sa
riješenjem ovoga problema, Riječki su talijanaši
postali nervozni, pa pod vodstv6m: šarlatana D' An-
nunzia le uz sudjelovanje pobunjenih talijanskih
vojnika, proglasiše prisajedinjenje Rijeke Italiji.
Ujedno zarobiše englesku posadu. Razvoji se
ovoga incidenta očekuju sa napetošću.

Čeho.Slovačka. Iza proglašenja republike
češki su framasoni izdali najdrakonskije zakone
proti katoličkoj vjeri. Očekivala se reakcija, koja
je izbila zadnje vrijeme u Slovačkoj pod vodstvom
zastup. Hlinke.

Zadnje se vrijeme otkrila urota visokog plem-
stva u Pragu, kojoj je bila svrha, da 'uspostavi
monarhijd.

Rusija. Iz države vječnih kaosa neprestano
sližu najnepouzdanije vijesti, a_da se ne zna ni
kada ni kako će svršiti ruska tragedija. Boljše-
vici čas pitaju mir i pregovore, a čas navaljuju,
gube ili dobivaju. Sad se čuje, da će antanta
uskratiti Rusiji odašiljanje municije, a sada se
čita, da kreće englesko brodovlje na Kronstad,
gdje će započeti glavna anlantina akcija. Klanje
i nesredjenost u Rusiji naravski da dobro dolazi
mnogima, te se za odulje vrijeme ine će bojati
nekada toli ogromnog kolosa.

Bugarska. Atentat Bugara na Slavjane gadno
im se osvećuje. U kolu su slavjanskom mogli
biti veliki i snažni, a danas trpe od silne nedaće,
Tracija će pripasti Grčkoj, a ne njima, kao što
bi po naravnom zakonu morala. Dobruču teško
da dobiju od Rumunjske, a dosudjen im je tekar
mali izlaz na egeisko more. Jugoslavija dobiva
ispravak granice kraj Sofije i na Strumici. Čuje
se, da će odzvoniti doskora i caru Borisu, a s
njim da će nestati i zadnjeg Koburga. Daj, Bože,
da varalice ostave bratski bugarski narod, te da
čim prije bude jedno jugoslavensko i stado i pastir!

Njemačka Austrija. (Prava manjina). Mi-
rovni ugovor izmedju nas i Njem. Austrije, koji
je utanačen bez nas, nosi neki čudni članak 51.
Taj članak nosi-naslov: »o pravu manjina« i
odredjaje za manjine tudje vjere i narodnosti
dalekosežne pravice u našoj zemlji. Ne smije im
se omedjašiti njihovog zaslona niti u privatnom
niti u trgovinskom općenju, niti u časopisima
mu u knjigama niti na javnim sastancima. Glede
općenja s uredima i javnim vlastima narodnosti
će dobiti primjerene polakšice. U krajevima, gdje
su te manjine u zaatnoj mjeri, dobiti će i pra-
vedni dio javnih dohodaka za ovu svrhu.

Velesile zahtjevaju od nas da priznamo
bez debate . medjunarodni značaj, t. j. sve bez,
da ni tih odredaba u vlastitoj zemlji bez privole
većine u savezu naroda ne smijemo promjeniti.
Svakomu članu saveza naroda (za nas je to o-
sobito Italija) moramo priznati pravo da smije
upozoriti savez pr na kršenje ili pozihelj

Sina

U ovih odredaba. Savez naroda ima pravo,
a poduzme sve korake, da se poštuje ugovor.
Ova je ustanova doista čovjekoljubiva, i mi
ne bismo imali ništa protiv nje, kad bi za sve
jednako vrijedila. Ali Pariz odredjuje šibe za ma-
le narode a iie za velike. lltalija je podjarmila poi
milijuna našeg naroda, ipak nije preuzela odgo-
vornosti za manjine u svojem kraljevstvu. To je
nažalost »samoopredjeljenje«, sloboda XX. vijeka,
pravda svijeta! Mi i Rumunjska dugo se opiras-
mo potpisu, ali skučismo glavu, da se ponovi
igra izmedju vebribe i ribice.

Rumunjska. Još se ne može znati, kako
će svršiti sukob izmedju antanle i Rumunjske.
Rumunji postadoše junaci preko noći, oni znadu
biti veliki pobjeditelji, kao i njihova braća Tali-
lijani, u vrijeme primirja, kad im neprijatelj o-
\vara vrata. Zamarširali 8u duboko u Madjarsku,
ne pitajući pri tome, što će svijet reći, Predstoji
prekinuće diplomatskih odnošaja izmedju nje i
antante; do česa ne će po svoj prilici doći, jer
se srce u Rumunja znade prestrašiti. Preima na-
ina se nemilo kosiruši. Ona slijepo slijedi ko-
rak svoje latinske braće: Erit nobis — bit će
nama, zaboravljajući kako se svaka nepravda sa-
ma sebi osvećuje. Ona ni da bi čula o prego-
vorima glede Banata s nama; veli, da će Banat
tražiti od Madjarske a ne od nas.

Albanija. Hvala Bogu, da se našao At-
banas, kad se nijesmo znali naći mi, da na-
šom prekomorskom susjedu pokažemo junački
brk. Talijani mislili da su Arbanasi Hrvati, _ te
stali jašiti preko Albanije, naravski za svoj to-
bolac. Ljutom Arnautu dodijalo, te u augustu
podigao ustanak na nemilog gosta, koji mora
na vrat na nos da se povlači.

 

Gradske vijesti.

Pnredavsnje Drea Ante Tresičća.
Pavičića. U petak je u 8 sati na večer odr-
žao u dvorani mjesnog »Sokola« narodni posla-
nik < zik Dr. A. Tresić-Pavičić dobro posje-

RTU edavanje o budućnosti naše države. Pri-
rodno nam bogatstvo naše, kako reče, osjegurava
najpovoljnije uvjete za gospodarski i duševni na-
predak te sretnu budućnost. Predavač se je osvr-
nuo i na heke separatističke pojave medju hr-
vatskim dijelom našega naroda. Objektivnost bi
zahtjevala, da je upozorio na slične pojave i me-
dju srpskim elementom. Primjeri su:nam : Gjor-
gje Cokorilo i 7 ša Tomić, čijom se brošurom
i talijanski delegati na mirovnoj konferenciji slu-
že, da ospore naša prirodna prava. Sudimo sva-

komu istom mjerom !

Premještaj. Dosadašnji upravitelj žen-

skog mjesnog preparandija gosp. Antun Kriletić

dodijeljen je. SUI vladi u Spljetu.

Napa''s
Na posljednjem putovanju parobroda Naš iz Splita
za Dubrovnik, nalazio se na parobrodu megju
ostalim putnicima i g. major Svetolik Popović.
Kad je parobrod prispio petak u večer u Kor-
čulu ukrcaše se neke preparandkinje s kojima
se major prijateljski razgovarao. Opazilo se kako
ga jedan talij. časnik oštro gleda, Neopaženo
približi se g. majoru fakin Piantanida, te ga stade
grditi govoreći, da Korčula neće nikad biti ju-
goslavenska; pače poče prijeliti da će ga u more.
baciti. Priskočivši karabinijeri povukoše natrag
napadača, a za tim jedan tal. časnik pozove g
majora na mjesnu talij. komandu. Tu bi ispitan.
pa od jednog karabinijera natrag na brod odve-
den. Stvar bi od korčulanskih Hrvata preko Ore-
bića javljena brzojavno u Dubrovnik, kamo je i
g. major s »Našim« kasnije prispio. Začudno je
da tal. vlast nije našla zgodnim, da bezobraznog
napadača pozove na red. Slo bi bilo, da se koji
Hrvat usudi ma samo mrko pogledati kojeg tal.

.pai poe MOI ? Očevidac. :

 

| POMORSKA BONKA U: GRUŽU. | Alu
< | .  Ukamaću'e novac sa 4% i 4%, —. —:
Oj» u: sve bankovne transakcije najkulatnije. — Kupuje i prodaje sve vrsti robe za svoj i tugi račun. 10
| .Glavno Zastupstvo Zelje Industrije Zenica za Dalmaciju, Grčku. Albaniju i Italiju. (

 

 

 

\

 

-i na jug. majora Popovića.

pie o esteta AAS. ŠAR iro a o i.

I

ENE

DI