Br. 4
Diljem svijeta.
Riječko pitanje. Imamo pravo, da sumhja-
mo o pravdi svijeta. Najbolja Wilsonova volja
pričinja nam. se danas prostim 'amerikanskim
trikom — i ništa drugo, kojim su htjeli, da na-
rode, željue sunca i slobode, uljuljaju u slatki
san. Istina je, vijesti su nas o pripadnosti Rijeke
stotinu pula prevarile, ali vijesti, koje nam ovih
dana stigoše, uvjeravaju nas, da je Rijeka za nas
propala. Izgleda, da nam se kulturna Europa
ruga. Koli iz Rima, toli iz Pariza i Londona sti-
žu tobož protesti proti D' Annunzi-ju, a on se svi-.
ma smije i ruga. Je li moguće, da je sve ono
poduzeo bez znanja kompetentnih ličnosti, te da
mu se ma kraj nije moglo stali ? Regbi da antanta
ne može javno pogaziti načela, s kojima je vo-
dila rat, pa ih podmuklim načinom provodja.
Svakako još imamo vremena, da vidimo konac
te komedije. Medjutim D' Annunzio pašuje na
Rijeci, diže spomenik kralju Viktoru Emanuelu,
a njegovi arditi stvaraju neopisiv teror na Rijeci,
osobito proti Hrvatima. Sve što može ostavlja
Rijeku, ista djeca razbježala se po Gorskom ko-
taru. Prizori, koji se odigravaju ma Rijeci, još nije
vidio ovaj nesretan grad. Da nas čuju gospoda
ministri, šlo se sada bore za tople stolice, upitali bi
ih što su poduzeli za sjegurnost riječkih Jugo-
slavena ? Je li otpravljen koji protest na mirovnu
konferenciu ? Talijanski ministar Tittoni vratio se
je u Rim sasvim zadovoljan sa svojim radom u
Parizu, hvaleći se, da je spasio Rijeku majci Ita-
liji pomoću blagonaklonosti Clemenceau-a i Lloyd
Georgea. Istina ie, Wilson još nije pristao na ta-
lijansko dijeljenje svijeta, ali Tittomi izjavljuje,
da se na Wilsona me će ni obazirati. Baš smo
znatiželjni, kako će se razviti dogadjaji budućih
dana; hoće li još koii dement doći, da su Tali-
jani tekar dobri glumci, i da Rijeka pripada nama!
Wilsen. Kad je ono nastao slom, nastalo je
urnebesno klicanje Wilaonu. Svijet:ga jesmatrao+
nstva. Bilo ih je,
koji su ga smatrali ravnim K & našlo ih se,
koji su mu pjevali: sv. Wilsone, moli za nas!
Osobito mii Hrvati, koji smo najziše stradali od
tirjanske more, upirasmo oči u. Wilsona. Ulice,
trgovi, hotela, kavane ild. sve, sve okrstismo i-
imenom Wilson. Čekali smo, što će reći buduć-
nost, hoće li ispuniti svoje mesijsko zvanje; ne
će li se i njegovi ideali razbiti o hridi svjetskog
egoizma. Wilson regbi, da je proživio svoj vijek,
kao da je prešao u povijest, na njega se malo
računa, prema onoj našoj: Kad boj biti, gdje si
Marko, kad plijen dijelit, ne znamo te Marko
Usprkos njegovih agitacija položaj mu je i u
Americi regbi uzdrman. Šteta! On je bio jedini
u koga se pouzdavasmo, bez njega već ne zna-
mo, čijem da s: suda utečemo.
otkupiteljem zlopal nog čovječa
Rusija. Ofensiva Kolčakove| armeje napre-
duje usprkos velikog otpora boljševika. Boljševici
žurno dopremaju reserve iz Tamare, i sile selja-
ke, da kopaju strjeljačke jarke. Osobito Poljaci
imadu sjajnih uspjeha, tako da je fronta na Dvini
skoro prestala opstojati. Sibirski kozaci svom si-
lom navaljuju i gone neprijatelja, koji ostavlja
na hiljade zarobljenika, topova, slrojnih pušaka,
zalihu živeža, municije, automobila i drugog rat-
nog materijala. Rumunji pak javljaju sa svoje
ironte, da su prešli Dnjestar, zauzeli cijelu dnje-
štarsku irontu i zarobili 300 boljševika, te ća su
tamo boljševici u rasulu. Uslijed njihova poraza
kod Kijeva, odlučio je Trocki, da osobno pre-
uzine zapovjedništvo nad crvenim četama.
Irska. Ta zemlja mučenika ne može ni u
vijeku najveće slobode da izbaci taj naziv. Svima
NARODNA _ SVIJEST
narodima više manje sviće zora slobode, samo
ta je putnica ne vidi. Njezin je rodjak Wilson
zagovarao svačiju slobodu, samo šteta, da je za-
boravio na Irsku. Malo ima pokrajina, gdje se
tako često dižu revolucije za otkup slobode kao
u Irskoj. Ipak engleški tigar ne pušta svoje žrtve
iz pandža. I zadnjih je dana buknula revolucija,
koja sve to više rašte, krv se tamo opet lijeva.
Nek bude samo za slobodu ovog mučeničkog
naroda |
Turska. Tom golemom nekada divu euro-
pejski narodi spravljaju sprovod. Sve je gotovo,
samo i složni, kakav da mu pogreb sprave.
Neki bi htjeli što svečanije, a neki sasvim prosto.
SK bi htjela, da se. uzme tog nekada o-
gromuog diva, da ga se naprosto zakopa, a da
mu se ni spomen-ploča ne stavi. Po francuskom
receptu carstva bi iurskoga moralo nestati. Europ-
ska bi se Turska predala Grcima, Arinenija bi
bila proglašena slobodnom, Sirija pod francus-
kim, a Mezopotamija, Palestina, Arabija pod en-
gleskim mandalom. Radi ove diobe nastao je bio
spor medju Engleskom i Francuskom, ali po br-
zojavima iz Pariza, spor je izgladjen, francuski
je plan prodro. Medjutim stižu vijesti iz Arme-
nije, da su Turci tamo podigli silni progon proti
kršćanima. Misionare poubijaše, crkve razoriše,
kršćane spališe žive po Gi selima. Žalosno!
Razno.
Odlazak irancuskih
čete dobile su (zapovjed, da ostave magjarsku.
Ta odredba u savezu je sa sveopćim razoruža-
vanjem Francuske.
Trgovačka akademija u Splitu. Ministar-
stvo trgovine i industrije potpisalo je dekret,
kojim se osniva trgovačka akademija sa abituri-
jentskim kursom u Splitu.
Bivši car Karlo čezne za Španjolskom.
Švicarske novine donose, da je bivši car Karlo
izrazio želju, da se preseli u Španjolsku.
četa. Sve francuske
Kristijanija u plamenu. U Kristijaniji bu-
knuo je grdan požar, kakav se;ne pamti u po-
vijesti glavnog grada Norveške. Vatra se pojavila
u jednoj fabrici strojeva, pilje strašnom brzinom
zahvatila obližnja stovarišta drva i magaze. Va-
irogasci su sasvim nemoćni, pred sve to većim
morem plamena.
Po posljednjim vijestima požar se još uvi-
jek širi, tako da još nije nikako moguće proci-
jeniti štete.
Riječki bjegunac. Consiglio nazionale
s D' Annuuzijem na čelu izdao je tjeralicu i ucje-
nu na glavu riječkog župnika Don Kukovića,
koji je rad terora s drugim Hrvatima ostavio
Kijeku+ |
Liječnik na 1000 duša. Izašla je naredba
ministarstva, da se u buduće ne smije dati do-
zvola za liječničku praksu, ako ne jednom liječ-
niku na 1000 duša. To je pametno.
Ima gradova i gradića, gdje je liječnika na
pretek, dok mnoga sela ne mogu imati lječničke
pomoći ni u najaužnijim slučajevima.
Kaez Mihajlo ruzki car. Po pariškim vi-
jestima pobjegao je Kuez Mihajlo brat bivšeg
ruskog cara iz tamnice u Permur. Sada se na-
lazi u Kolčakovom glavnom stanu. Misli se,
da će ga proglasiti carem.
Vatikan i Poljska. Izmedju vatikana i Polj-
ske vode se pregovori za konkordat.
Bivši Car Vilim. Rekbi da su odustali od
nakane da se Vilima pozove pred ratni sud bu-
dući mu mirovna konferenca odredila za bora-
vište grad Hamburg.
npr. u našem gradu zatvorile 5., a
Su;
Perzija priznala Jugoslaviju. Perzijska
vlada zvanično je priznala kraljevstvo SHS. Po-
slanik Perzije prispjet će kroz nekoliko dana u
Beograd radi predaje akreditiva.
Kako se kod nus gospodari ? U Solunu
leži roba za našu državn: 78,000 pari cipela i
&00.000 metara štofa + platna. Radi transportnih
sredstava od mjeseca svibnja nije se pobrinulo,
da se ta roba pospremi i uveze, a tako je nužna.
Ajdemo svi u žandare. Pitanje žandarskih
plaća uredjeno je riješenjem ministarskog sa-
vjeta. Žandari će imati do 300 dinara mjesečno
osobno, stan i odijelo besplatno, a za hranu od-
bijat će im se izvjesna vilo neznatna svota.
Gradske vijesti.
Javna skupština na Brsaljama. U prošli
je četvrtak održana na Brsaljama velika javna
skupština, na kojoj je kritikovan rad narodnoga
predstavništva. Skupštini je predsjedao Dr. Filip
Smolčić. I dok je prvi govornik donekle imao ten-
denciju, da skupštini dade stranački biljeg, drugi
su joj govornici dali ispravno izvanstranačko o-
bilježje. Glavnim je govornikom bio Dr. Ljubo,
Leontić. Sa skupštine je poslan protest na pre-
sjednika nar. predstavništva. Ako je i u koliko
je g. Dr. Leontić u svom govoru aludirao na
pisanje našega lista, mi mjesto odgovora upo-
zoravamo na jednu Rozeveltovu izreku, u kojoj
veli, da imade razlike medju idealistom i onim
koji praktičnim načinom radi, da svoj ideal u
višoj ili manjoj mjeri ostvari, ali razlika je sa-
mo u tome, da je onaj prvi nepraktičan, a ne u
tome, da ima veći ideal, jer ideal onoga dru-
goga može biti još veći«.
Državna zaštita djece. Za općinu dubro-
vačku ustanovio seje »mjesni odbor« za državnu
zaštitu djece do 16 godine, koja trebaju moralne
ili materijalne zaštite. Odborskim predsjednikom
izabran je gosp. Eduard Nutrizio, pupilarni su-
dac, Za cijeli kotar opstoji opet kotarski odbor,
za pokrajinu pokrajinski u Spljetu, pak središnji
na ministarstvu u Beogradu. Ova važna institu-
cija ne bi se samo smjela osušiti na odborima,
jer ni odbor ne može ništa, ako nema potrebitih
sredstava i načina, kako da pomogne zapuštenoj
djeci. Za cijelu je državu u tu svrhu dotirano
milijun kruna, od toga otpada na Dalmaciju sto
tisuća kruna, što je prema dosadanjim potrebama
veoma neznatna svota.
Otvor srednjih škola u gradu slijedio je
u nedjelju sa svečanom ,službom Božjom, a u
ponedjeljak već je započela redovita pouka u
svim srednjim školama. Jedino trgovačka škola
odgodila je svoj otvor do prvog oktobra. Radi
se naime o tom, da bude podignuta na akademiju.
Cijene školskih knjiga, i io starih i već
dosta rabljenih, jer novih nema, užasno su po-
skočile. Za već istrošenu šk. kujigu plaća se i
peterostruko od njezine prvobitne cijene. _
Praznici pučkih škola u gradovima, gdje
ima srednjih škola, imaju se ravnati po srednjim
školama. Tako glasi nekakva naredba, koja se
pak nikada ne 'provagja. Srednje su se škole
pučke istom
16. jula. Srednje su se otvorile 22. a pučke već
16. septembra. Ovo stvara neprilike roditeljima,
koji imaju djece i na pučkim i na srednjim ško-_
lama, a na. ometu je i samoj pouci, pa ne zna-
mo, zašto se ne vrši ova naredba jednakosti.
Neprilike naših učenika ove su se ;godine
najjače pojavile. Ne samo, što nema šk. knjiga, a
što su stare knjige kao i pisaći pribor toli ne-
| POMORS
KA BANKA U.
Ukamaćuje novac sa 4% i 49, —
“Obavlja! sve oo transakcije najkulatnije. — Kupuje i prodaje sve vrsti rabe za svoji tugi račun.
-1-Glavno.. > Zastupstvo i Industrije Zenica za Doci
Grčku.
GRUŽU |J
SR ol Gi
==
DE oO