* O
Sl i

Dr. Trumbić, N. Pašić, dr. Smodlaka i dr.
Ribarž su već prisjeli u Beograd te će kriza, na-
damo se, već ove sedmice biti riješena. Novine
nagadjaju, da će u jednoj konferenciji Protić,
Pašić, Trumbić, Korošec, Tavčar i Smodlaka sva
važna pitanja raspraviti, a onda, da će se osno-
vati ministarstvo, u kojem će biti zastupane sve
stranke i koje će izvesti zemlju izovih neprilika.

Za srednjoškolsku , mensu“ u Dubrovniku.

 

Teške posljedice nemilog rata još se osje-
čaju i drugovdje i u našem gradu, a najteže su
za manje imućne i za siromahe: Medju one pak,
koji i još teže: nego "drugi to osjećaju, spada

bez sumje učeća siromašna mladež, koja cadi
nauke i odgoja svoga ima da boravi za deset
mjeseca daleko od svoje kuće u gradovima na-
šim, le uz teške žrtve svojih roditelja i svojte
doprinaša i svoje žrtve, što sve liaži njihov slan,
hranjenje, odijevanje i obuvanje, školovanje. Da
i hranjenje je još skupo, a kako će biti u tomu
pogledu nastajne zime, to pitanje zabrinjuje sva-
ko ozbiljno čeljade. Ove misli vrzaju se i ovih
dana, na počeiku škole po pameti mnogih od
školske mladosti obojeg spola, te uzdanice naše,
a te iste misli zanimaju i zabrinjuju i njihove
“starješine, prijatelje, dobročinitelje, kojih Bogu
hvala u našem gradu ne manjka. Što se može
-u Zagrebu — misli se medju nama — zašto se
to ne bi moglo uvesti i u Dubrovniku ? Ovo je
baš grad, koji je prvi došao do iiekih ideja i djela
na filantropičnom, karitativnom polju. I eto po-
malja se pred očima našim jedna ideja spasite-
ljica, velika a i dosta teška: da se jakim i traj-
nim doprinosima i ujedno intenzivnim radom
mnogih u Dubrovniku osnuje i uzdrži »/mensa«,
gdje će srednjoškolska, manje imućaa mladež
obojeg spola moći imati hrane u potrebnoj ko-
likoći i kakvoći, dijelom gratis a dijelom za u-
mjerenu cijenu, i to za vrijeme školske godine.
 Iznašamo ovo crta u javnost, radosni da se
za tu zgodnu i dobru uamisao već radi, sada
vara-

 

 

najprvo piomišijanjem i izmjeničnim dog
njem, dok se stvar ova dobro zamišljena i zrela
mogbude iznijeti pred širu javnost u svrhu što
bržeg njenog ostvarenja.

  

 

Iz Župe.

I F. ubroju 2. »Nar.
Svijesti« odgovaramo u kratko: 1. da mi nije-
smo protivni osnovama kupališnog i hotelskog
češko-dubrovačkog društva, već naprotiv, da_želj-
no čekamo započetak odnosnih radnja na Sre-
brnomu;; 2. da, što se tiče visokih nadnica, ove
nijesu kod nas više nego li drugdje; 3. da se
posjednici Goričine ne bi protivili njezinu po-
šumljenju, kada bi je ugl. društvo pošumilo
drvećem, koje im neće onemogućiti pašu i kad
bi se io pošumljenje izvršilo postepeno u više
godina. Prama ovomu ne može se reći, da pu-
ćanstvo Župe ne shvaća kako treba slavensku
uzajamnost. Šjo je pak društvo imalo koju ne-
ugodnost od strane koiih pojedinaca, to svaki
od nas žali i osugjuje. — Jedan za sve.

 

Siz Zapeć I

 

 

D. Lastva.

Naš narod po naravi bistar i inteligentan
a poučen iskustvom u ovom ratu, uvidio je, da
narod bez kulture nej vrijedi ništa. Jedino sre-
dišie, gdje je ovo maleno, ali ubavo mjestance
pružalo prigode svojim mješćanima, da se sa-
staju i pozabave čitanjem korisnih knjiga i li-
stova, .bile su malene prostorije hrvatske čita-
onice. Ushićeni mad uspjelom zabavom, koja se
priredila početkom godine, došlo se do ideje, da

se grade nove Netko novcem, netko

Gtarijie
prostorije.

nadnicama odlučili smo zidati i to što prije novu:

zgradu, pa se osnovao za to i posebni odbor.
Trošak je darias silan i zato mam je od potrebe
novaca. Uprava je stoga dne 7. t, mj. priredila
javnu zabavu sa izletom iz Kotora i Ercegnovoga
i mjesnog tamburaškog društva bila je javna

“dit a pama Svijest o“ jedinstvu

NARODNA SVIJEST

tombola sa zgodicima, otvor umjetne galerije, u
kojoj je bilo vidjeti lijepih stvari, osobito naro-
dnu nošnju i starine koje su Francuzi zanima-
njem gledali, — te amerikanska dražba i šaljiva
pošta. Zabava je uspjela prelijepo, i ako je sitna
kiša hljela da nam veselje omete. Naroda je bilo
dosta. Izletnici se povratiše kasno u noći zado-
voljni svojim kućama, hvaleći se, da je ova sve-
čanost bila jedna izmedju najboljih u Boki. Bila
je lijepa i dobit sve u korist fonda nove zgrade.
Iz Konavala.

»Narodnu Svijest« primili smo objeručke.
Fala Bogu, da jedan put imamo list, koji brani
seljaka i njegova prava, i koji nas u ovo mutno
doba upućuje na gobro. Nadamo se da će nas
»Narodna Svijest« braniti od svih onih namet-
nika, koji bi nas htjeli izrabljivati u svoje stra-
načke i lične svrhe. Sve je u nas, gosp. uredniče,
oduševljeno za vaš, a i naš list, koji smo oče-
kivali kao ozebao sunce. Nastojat ćemo širiti list
u svaku kuću i kupiti za njegov fond, a vi u-
drite zapoćetom stazom. Uvjereni smo, ako ne
budemo prosvijetljeni, da će nam biti zlo i na-
opako. Sada u našoj slobodnoj domovini trebalo
bi, da gospoda malo drukčije gledaju na seljaka
i da nastoje ga izobrazit i upulit u svemu, što će
mu biti od.koristi. Otvaraju se i kod nas oči;
hoćemo da budemo svoji na svome i sami sebi
vas pozdravljamo i že-

 

 

gospodari. U to ime mi
limo vam svaku sreću u započetoni radu za do-
bro našeg naroda, a osobito, do sada, zapušte-
nog seljaka-težaka. — Konavljani.

Zaton.

G. Usedniče ! »Narodna Svijest« kod nas je
vrlo rado primljena! i čitana. Ufamo da će i u-
naprijeda proslijediti započetom stazom i da će
joj bit glavnim mjerilom u radu jezgra našega
naroda -— seljaci. Zaostali  nijesmo, ali  tre-
ba nam ipak dobra šliva i razložite novine,
koja će, stojeći na podloz e mauke, bi-
našega naroda,
od Balkana do Triglava; koja će se brinuti za
interese i put nam kazati k pravoj: prosvjeti.
Ufamo da ste vi to i želimo da ovo svak zavoli
kao i mi.

Ovogodišnji mam prihodi nijesu najbolji.
Ne može se baš nitko pohvalit groždjem, nešto
je slab rod, a nešto maća uzrokom da nam
»badnji« nijesu puni. Ribanje slabo kao malo
kad do sada, mučili smo se cijelo ljeto, a za-
služili gotovo ništa. Čujemo o nekakvim držav-
nim potporama ribarima i ribarskim zadrugama,
ali nijesmo u stvar dobro upućeni, pa molimo
g. urednika, da nas o tom podrobnije obavijesti.
Ufam, g. Uredniče, da će te rado primiti naš glas.

Korčula.

(Traži »un cantuccio in Italia«). Nemoralni
ljudi, koji su se prodali tudjincu za Judin novac,
te mu služe ili kao špijuni ili su se izjavili za
ni, počeli su osjećali, da im je vruće pod no-
gama, te misle kako bi se uklonili pravednom
narodnom bijesu. Pred nekoliko dana, izmedju
zapovjednika admirala Piazze i gospodje Ines
žene Mitre Dimitri, poreznog činovnika, a sestre
glasovitog Čulić-a, 'koji se je htio uvući kod mi-
nistarstva u Beogradu, razvio se je ovaj razgo-
vor u talijanskom jeziku:

Gospodia Ines: »Dobar dan, g. zapovjed-
niče, što je novo ?« — Zap.: »Korčula je za mas
izgubljena; mogu vam za sigurno kazati, da će
je predati Jugoslaviji.« — G.dja Ines: »Nadam
se, da će se u Italiji i ža mas naći koji bužarak
(un cantuccio). Zap.: »Italija je velika I«

A mi velimo: »Sretan putl«5

 
  

  

Iz Rata.

Evo nam se bliži jematva. Izgleda srednji
rod groždja. — Još imamo starog vina. — Uopće
ova godina ne izgleda loša. — Pod svijeću hi-
taju prilično srdjele. — Naravno i kod nas vlada
nesnosna skupoća. — Robe fali. Nadamo se, da
idemo na bolje. — Nije nam drago cjepidlača-
renje naših u Beogradu, sad kad bi svi morali
držati za jedan štap. — »MNarodnu Svijest« pri-

Pr. 4

mili smo rado, jer njezin program odobravamo.
— Grehota, što me izlizi više puta sedmično.

, Ovih je dama došlo malo kiše, pa rekbi da
će zahladiti. — Ne bi nam bila draga velika kiša
sada u jematvi, jer bi ista mogla škoditi vrsti
vina. Nas vrlo zanima kmetsko pitanje, ali o tome
ćemo Vam drugi put. Posmatrač.

Iz Jugoslavije.

Nova imenovanja.. Demokratsko je inini-
starstvo prijč svoga otstupa imerfovalo 800 či-
novnika svojih stranačkih pristaša.

Općinski izbori. Prije nego što će se iz-
vršiti izbori poslanika za konstituantu, izvršit će
se i općinski izbori u cijelom našem kraljevstvu.
Već se spremaju izborne listine po općinama.

Kolonizacija počela. Kako novine javljaju

kolonizovano je u Cabrini u Slavoniji na dobro
grofa Jankovića nekih 200 obitelji iz gorskog
kotara (u Hrvatskoj).

Engleski jezik ma našim srednjim ško-
lama. Javljaju iz Beograda, da će se na svim
srednjim školaima našć države uvesti engleski je-
zik. Učitelji će doći iz Engleske.

Izbori za konstituantu. Sadašnji narodni
poslanici iiepokazuju onoliko ozbiljnosti, koliko
bi u prilikama, u kojim živimo, morali pokazati.
To je isto stanje bilo i u Njemačkoj, kao i u
Njemačkoj Austriji prije konstituante, kad su pan-
germani pašovali. Medjutim su iza izbora te zem-
lje pokazale ozbiljno shvaćanje položaja. Naša
se država nalazi danas u stanju, u kojem bi se
nalazila i Austrija, da nije provela izbore. Nužda
bi bila, Jad ni poslanici ne pokazuju ozbiljnosti,
da se raspišu izbori za konstituantu. Megjutim
je bivši ministar za konstituantu izradio vrlo na-
zadnu izbornu osnovu, koja veli, da će se izbori
za konstitnantu vršiti pet mjeseci iza kako ovaj
zakon stupi ma snagu. Zakon će pak stupiti na
snagu mjesec dana po demobilizaciji, a ustavo-
tvorna skupština, da će bili sazvana mjesec dana
iza izbora. Dakle da bi se već danas izvršila
demobilizacija, konstituanta bi bila sazvana tek
do 7 mjeseci. Narod bi morao dakle u najbo-
ljem slučaju čekati još :7 mjeseci dok prestane
ona bezglavost i nered, koji sada vladaju.

Navala Talijana na Trogir. U noći na
23. t: mj. Talijani su nenaduo s oklopljenim au-
tomobilima okupirali Trogir i počeli da uzimlju
u svoje ruke upravu mjesta. Naši se energično
odupriješe. Netom se ta vijest proširila krenula
je naša vojska marširajući put Trogira. U Splitu
su se formirale dobrovoljačke čete, koje se za-
kleše, da će svi do jednoga izginuti, nego li pre-
dati naše krajeve tudjincu. Uz to je došao u Tro-
gir i američki ratni brod iz Splita s 200 oboru-|
žanih vojnika, koji se iskrcaše. Trogirani ma to |
pograbiše oružje, te zajedno s našom vojskom
izagnaše Talijane i zarobiše talijanskog zapo-|
vjednika i jedan oklopljeni automobil s trojicom |
vojnika. Red je uspostavljen:

Pripreme za izmjenu kruna. Doskora bit
će krune izmjenjene novim novcem. Već su sve
filijalke austro-ugarskih: banka dobile naredbu,|
da pripreme tesore i osiguraju slraže radi pri-
jenosa novog državnog novca, koji će im se u
većim količinama poslati mjesto austrijskih kruna. |

Jugoslavenska se mornarica umanjuje.|
Javlja se iz Kotora, da je ondje »radi nevremeua«(|
potonuo ratni brod »Franz Josepli«, koji je imao
pripasti Jugoslaviji. Leži. na 40 m. dubine. Na,
njemu je stajala municija za sve ratne brodove,
a stražili su ga francuski vojnici, koji su se svi
spasili. Lako je pogoditi to »slučajno« potonuće,
kad pomislimo na slučaj sa »Viribus Umitis«,

Regent Aleksandar putuje u Zagreb i
Ljubljanu. Kraljević Aleksandar pohoditi će zaj
kratko vrijeme Zagreb i Ljubljanu. Ovi gradovi
spremaju svečani doček svojem vladaru., i

Jugoslavenske banknote, U Zagrebu štam-
paju se.jugoslavenske banknote. .Na. jednoj će
strani biti francuski natpis, a ma drugoj matpis|
slovima ćirilskim i latinskim. 8