* O Sl i Dr. Trumbić, N. Pašić, dr. Smodlaka i dr. Ribarž su već prisjeli u Beograd te će kriza, na- damo se, već ove sedmice biti riješena. Novine nagadjaju, da će u jednoj konferenciji Protić, Pašić, Trumbić, Korošec, Tavčar i Smodlaka sva važna pitanja raspraviti, a onda, da će se osno- vati ministarstvo, u kojem će biti zastupane sve stranke i koje će izvesti zemlju izovih neprilika. Za srednjoškolsku , mensu“ u Dubrovniku. Teške posljedice nemilog rata još se osje- čaju i drugovdje i u našem gradu, a najteže su za manje imućne i za siromahe: Medju one pak, koji i još teže: nego "drugi to osjećaju, spada bez sumje učeća siromašna mladež, koja cadi nauke i odgoja svoga ima da boravi za deset mjeseca daleko od svoje kuće u gradovima na- šim, le uz teške žrtve svojih roditelja i svojte doprinaša i svoje žrtve, što sve liaži njihov slan, hranjenje, odijevanje i obuvanje, školovanje. Da i hranjenje je još skupo, a kako će biti u tomu pogledu nastajne zime, to pitanje zabrinjuje sva- ko ozbiljno čeljade. Ove misli vrzaju se i ovih dana, na počeiku škole po pameti mnogih od školske mladosti obojeg spola, te uzdanice naše, a te iste misli zanimaju i zabrinjuju i njihove “starješine, prijatelje, dobročinitelje, kojih Bogu hvala u našem gradu ne manjka. Što se može -u Zagrebu — misli se medju nama — zašto se to ne bi moglo uvesti i u Dubrovniku ? Ovo je baš grad, koji je prvi došao do iiekih ideja i djela na filantropičnom, karitativnom polju. I eto po- malja se pred očima našim jedna ideja spasite- ljica, velika a i dosta teška: da se jakim i traj- nim doprinosima i ujedno intenzivnim radom mnogih u Dubrovniku osnuje i uzdrži »/mensa«, gdje će srednjoškolska, manje imućaa mladež obojeg spola moći imati hrane u potrebnoj ko- likoći i kakvoći, dijelom gratis a dijelom za u- mjerenu cijenu, i to za vrijeme školske godine. Iznašamo ovo crta u javnost, radosni da se za tu zgodnu i dobru uamisao već radi, sada vara- najprvo piomišijanjem i izmjeničnim dog njem, dok se stvar ova dobro zamišljena i zrela mogbude iznijeti pred širu javnost u svrhu što bržeg njenog ostvarenja. Iz Župe. I F. ubroju 2. »Nar. Svijesti« odgovaramo u kratko: 1. da mi nije- smo protivni osnovama kupališnog i hotelskog češko-dubrovačkog društva, već naprotiv, da_želj- no čekamo započetak odnosnih radnja na Sre- brnomu;; 2. da, što se tiče visokih nadnica, ove nijesu kod nas više nego li drugdje; 3. da se posjednici Goričine ne bi protivili njezinu po- šumljenju, kada bi je ugl. društvo pošumilo drvećem, koje im neće onemogućiti pašu i kad bi se io pošumljenje izvršilo postepeno u više godina. Prama ovomu ne može se reći, da pu- ćanstvo Župe ne shvaća kako treba slavensku uzajamnost. Šjo je pak društvo imalo koju ne- ugodnost od strane koiih pojedinaca, to svaki od nas žali i osugjuje. — Jedan za sve. Siz Zapeć I D. Lastva. Naš narod po naravi bistar i inteligentan a poučen iskustvom u ovom ratu, uvidio je, da narod bez kulture nej vrijedi ništa. Jedino sre- dišie, gdje je ovo maleno, ali ubavo mjestance pružalo prigode svojim mješćanima, da se sa- staju i pozabave čitanjem korisnih knjiga i li- stova, .bile su malene prostorije hrvatske čita- onice. Ushićeni mad uspjelom zabavom, koja se priredila početkom godine, došlo se do ideje, da se grade nove Netko novcem, netko Gtarijie prostorije. nadnicama odlučili smo zidati i to što prije novu: zgradu, pa se osnovao za to i posebni odbor. Trošak je darias silan i zato mam je od potrebe novaca. Uprava je stoga dne 7. t, mj. priredila javnu zabavu sa izletom iz Kotora i Ercegnovoga i mjesnog tamburaškog društva bila je javna “dit a pama Svijest o“ jedinstvu NARODNA SVIJEST tombola sa zgodicima, otvor umjetne galerije, u kojoj je bilo vidjeti lijepih stvari, osobito naro- dnu nošnju i starine koje su Francuzi zanima- njem gledali, — te amerikanska dražba i šaljiva pošta. Zabava je uspjela prelijepo, i ako je sitna kiša hljela da nam veselje omete. Naroda je bilo dosta. Izletnici se povratiše kasno u noći zado- voljni svojim kućama, hvaleći se, da je ova sve- čanost bila jedna izmedju najboljih u Boki. Bila je lijepa i dobit sve u korist fonda nove zgrade. Iz Konavala. »Narodnu Svijest« primili smo objeručke. Fala Bogu, da jedan put imamo list, koji brani seljaka i njegova prava, i koji nas u ovo mutno doba upućuje na gobro. Nadamo se da će nas »Narodna Svijest« braniti od svih onih namet- nika, koji bi nas htjeli izrabljivati u svoje stra- načke i lične svrhe. Sve je u nas, gosp. uredniče, oduševljeno za vaš, a i naš list, koji smo oče- kivali kao ozebao sunce. Nastojat ćemo širiti list u svaku kuću i kupiti za njegov fond, a vi u- drite zapoćetom stazom. Uvjereni smo, ako ne budemo prosvijetljeni, da će nam biti zlo i na- opako. Sada u našoj slobodnoj domovini trebalo bi, da gospoda malo drukčije gledaju na seljaka i da nastoje ga izobrazit i upulit u svemu, što će mu biti od.koristi. Otvaraju se i kod nas oči; hoćemo da budemo svoji na svome i sami sebi vas pozdravljamo i že- gospodari. U to ime mi limo vam svaku sreću u započetoni radu za do- bro našeg naroda, a osobito, do sada, zapušte- nog seljaka-težaka. — Konavljani. Zaton. G. Usedniče ! »Narodna Svijest« kod nas je vrlo rado primljena! i čitana. Ufamo da će i u- naprijeda proslijediti započetom stazom i da će joj bit glavnim mjerilom u radu jezgra našega naroda -— seljaci. Zaostali nijesmo, ali tre- ba nam ipak dobra šliva i razložite novine, koja će, stojeći na podloz e mauke, bi- našega naroda, od Balkana do Triglava; koja će se brinuti za interese i put nam kazati k pravoj: prosvjeti. Ufamo da ste vi to i želimo da ovo svak zavoli kao i mi. Ovogodišnji mam prihodi nijesu najbolji. Ne može se baš nitko pohvalit groždjem, nešto je slab rod, a nešto maća uzrokom da nam »badnji« nijesu puni. Ribanje slabo kao malo kad do sada, mučili smo se cijelo ljeto, a za- služili gotovo ništa. Čujemo o nekakvim držav- nim potporama ribarima i ribarskim zadrugama, ali nijesmo u stvar dobro upućeni, pa molimo g. urednika, da nas o tom podrobnije obavijesti. Ufam, g. Uredniče, da će te rado primiti naš glas. Korčula. (Traži »un cantuccio in Italia«). Nemoralni ljudi, koji su se prodali tudjincu za Judin novac, te mu služe ili kao špijuni ili su se izjavili za ni, počeli su osjećali, da im je vruće pod no- gama, te misle kako bi se uklonili pravednom narodnom bijesu. Pred nekoliko dana, izmedju zapovjednika admirala Piazze i gospodje Ines žene Mitre Dimitri, poreznog činovnika, a sestre glasovitog Čulić-a, 'koji se je htio uvući kod mi- nistarstva u Beogradu, razvio se je ovaj razgo- vor u talijanskom jeziku: Gospodia Ines: »Dobar dan, g. zapovjed- niče, što je novo ?« — Zap.: »Korčula je za mas izgubljena; mogu vam za sigurno kazati, da će je predati Jugoslaviji.« — G.dja Ines: »Nadam se, da će se u Italiji i ža mas naći koji bužarak (un cantuccio). Zap.: »Italija je velika I« A mi velimo: »Sretan putl«5 Iz Rata. Evo nam se bliži jematva. Izgleda srednji rod groždja. — Još imamo starog vina. — Uopće ova godina ne izgleda loša. — Pod svijeću hi- taju prilično srdjele. — Naravno i kod nas vlada nesnosna skupoća. — Robe fali. Nadamo se, da idemo na bolje. — Nije nam drago cjepidlača- renje naših u Beogradu, sad kad bi svi morali držati za jedan štap. — »MNarodnu Svijest« pri- Pr. 4 mili smo rado, jer njezin program odobravamo. — Grehota, što me izlizi više puta sedmično. , Ovih je dama došlo malo kiše, pa rekbi da će zahladiti. — Ne bi nam bila draga velika kiša sada u jematvi, jer bi ista mogla škoditi vrsti vina. Nas vrlo zanima kmetsko pitanje, ali o tome ćemo Vam drugi put. Posmatrač. Iz Jugoslavije. Nova imenovanja.. Demokratsko je inini- starstvo prijč svoga otstupa imerfovalo 800 či- novnika svojih stranačkih pristaša. Općinski izbori. Prije nego što će se iz- vršiti izbori poslanika za konstituantu, izvršit će se i općinski izbori u cijelom našem kraljevstvu. Već se spremaju izborne listine po općinama. Kolonizacija počela. Kako novine javljaju kolonizovano je u Cabrini u Slavoniji na dobro grofa Jankovića nekih 200 obitelji iz gorskog kotara (u Hrvatskoj). Engleski jezik ma našim srednjim ško- lama. Javljaju iz Beograda, da će se na svim srednjim školaima našć države uvesti engleski je- zik. Učitelji će doći iz Engleske. Izbori za konstituantu. Sadašnji narodni poslanici iiepokazuju onoliko ozbiljnosti, koliko bi u prilikama, u kojim živimo, morali pokazati. To je isto stanje bilo i u Njemačkoj, kao i u Njemačkoj Austriji prije konstituante, kad su pan- germani pašovali. Medjutim su iza izbora te zem- lje pokazale ozbiljno shvaćanje položaja. Naša se država nalazi danas u stanju, u kojem bi se nalazila i Austrija, da nije provela izbore. Nužda bi bila, Jad ni poslanici ne pokazuju ozbiljnosti, da se raspišu izbori za konstituantu. Megjutim je bivši ministar za konstituantu izradio vrlo na- zadnu izbornu osnovu, koja veli, da će se izbori za konstitnantu vršiti pet mjeseci iza kako ovaj zakon stupi ma snagu. Zakon će pak stupiti na snagu mjesec dana po demobilizaciji, a ustavo- tvorna skupština, da će bili sazvana mjesec dana iza izbora. Dakle da bi se već danas izvršila demobilizacija, konstituanta bi bila sazvana tek do 7 mjeseci. Narod bi morao dakle u najbo- ljem slučaju čekati još :7 mjeseci dok prestane ona bezglavost i nered, koji sada vladaju. Navala Talijana na Trogir. U noći na 23. t: mj. Talijani su nenaduo s oklopljenim au- tomobilima okupirali Trogir i počeli da uzimlju u svoje ruke upravu mjesta. Naši se energično odupriješe. Netom se ta vijest proširila krenula je naša vojska marširajući put Trogira. U Splitu su se formirale dobrovoljačke čete, koje se za- kleše, da će svi do jednoga izginuti, nego li pre- dati naše krajeve tudjincu. Uz to je došao u Tro- gir i američki ratni brod iz Splita s 200 oboru-| žanih vojnika, koji se iskrcaše. Trogirani ma to | pograbiše oružje, te zajedno s našom vojskom izagnaše Talijane i zarobiše talijanskog zapo-| vjednika i jedan oklopljeni automobil s trojicom | vojnika. Red je uspostavljen: Pripreme za izmjenu kruna. Doskora bit će krune izmjenjene novim novcem. Već su sve filijalke austro-ugarskih: banka dobile naredbu,| da pripreme tesore i osiguraju slraže radi pri- jenosa novog državnog novca, koji će im se u većim količinama poslati mjesto austrijskih kruna. | Jugoslavenska se mornarica umanjuje.| Javlja se iz Kotora, da je ondje »radi nevremeua«(| potonuo ratni brod »Franz Josepli«, koji je imao pripasti Jugoslaviji. Leži. na 40 m. dubine. Na, njemu je stajala municija za sve ratne brodove, a stražili su ga francuski vojnici, koji su se svi spasili. Lako je pogoditi to »slučajno« potonuće, kad pomislimo na slučaj sa »Viribus Umitis«, Regent Aleksandar putuje u Zagreb i Ljubljanu. Kraljević Aleksandar pohoditi će zaj kratko vrijeme Zagreb i Ljubljanu. Ovi gradovi spremaju svečani doček svojem vladaru., i Jugoslavenske banknote, U Zagrebu štam- paju se.jugoslavenske banknote. .Na. jednoj će strani biti francuski natpis, a ma drugoj matpis| slovima ćirilskim i latinskim. 8