Semrgie
o
SED
slaže sa nastojanjem naše mirovne delegacije,
da dodje do sastava ministarstva, u kojem bi
dile zastupane sve stranke, kao i sa nastojanjem
s. Korošca, koji je sve od početka krize ma-
glašavao potrebu koncentracionoga kabineta. Ako
bi i jedna veća slranka bila isključena iz vlade,
vanjski bi svijet u tome vidio nezadovoljstvo onog
plemena, čiji elementi sastavljaju dotičnu stranku.
U srpskim radikalima vanjski svijet vidi Srbe, u
pučkoj stranci sve skoro Slovence, a i veliki dio
Hrvata, kao i u »Narodnom klubu«.
U današnjim je okolnostima besmisleno na-
glašavati načelo parlamentarne većine. Svim svo-
jim moćima i što većom ozbiljnošću treba, da
podupremo mašu mirovnu delegaciju. A to je
nemoguće uz onakovo strančarenje, kakvo smo
nedavno vidjeli u parlamentu.
U zadnje se je vrijeme nagadjalo, da bi
_ ministarstvo mogli sastaviti radikali, »narodni«
i jugoslavenski klub. Ova je kombinacija bez
sumnje netočna, barem u koliko se tiče jugosla-
venskoga kluba, koji je nedavno, u svojoj po-
slanici na narod, naglasio, da će podupirati sa-
mo onu vladu, koja će biti jaka i sposobna, da
izvede kola naše države iz ovoga blata, n koje
su zapala.
Iz Jugoslavije.
Korčulanski opat. Dosadašnji kanonik zbor-
ne crkve u gradu Korčuli prepošt. msgr. Dn. Mašo
Bodulić, poznat sa svoje učenosti i radinosti, kao
i sa svoga rodoljublja i svećeničke revnosti, i-
menovan je mitronosnim opatom i: natpopom
korčulanskim. Čestitamo ! Ž
Tuže nam se iz Budve: Ima više
mjeseca, da je i amio stiglo ono darova, šlo ih
je Amerika poslala našoj djeci (kakao, cukar,
mlijeko, čokolada), ali aprovizacija to još ne di-
jeli. Bog zna zašto! Bilo bi vrijeme, da se to
već jednom razdijeli ! s
O napadu Talijana na Trogir. Primamo
od. očevidaca slijedeće.potankosti.: 23+-0: mj. o
2 sata po ponoći navalili Talijani . na) Trogir o-
Doružani do zubi, sa 6 automobila, mašinskim
puškama i ručnim granatama i municijom. N.
Fanfogna proglasio se odmah diktatorom, izvje-
sio tal. zastavu, preuzeo sve urede i proglasio
Trogir prisajedinjenim Italiji. Kad se gradjanstvo
probudilo, uzbunilo se muško i žensko, inlado
i staro, a svima su prednjačile žene. Navalili na
od tri
Talijane i odnijeli im oružje i s njime pucali na“
mašinskih pušaka.
Emanuele Filiberti
njih. Zenske su pucale iz
Komandanta, junaka Torre
rem. I opeta, i ako ne ono onako lijepa i ugodna
uhu kao nekada, čula se pjesma na obali široke
morske pučine. — Bila je provejana dahom mr-
tvoga cvijeća i onim šaptom sjetnih čempresa,
kojega se kadgod čuje o zalazu sunca za Petku
u sv. Mihajlu.
Vijekovi novi zaploviše okeanom vremena
i uroniše u njegove dubine, iz kojih se ne vraća
nikada ništa. :
Sunce je ronilo u more, kada je došao On
u duhu novoga seinskoga vjetra na zvijeri, koja
libijskoga lava bokove ima, i stao pred gradska
vrata: — »Otvoril« — Padoše mostovi bijeloga
Grada i vrata se njegova rastvoriše galskome
maču. ž
— Prijestol' se divne Žene srušio za vazdal..
“ Večeras je Placom zvečila mamuza i ječio
smijeh.
Tama. Sjena se na željeznoj ogradi gane i
ogleda svojom okolinom.
Da ste ostavili za sobom barem sjeme, ka-
da ste već imali jednom leći u te rake| — šapne,
popostane ... i izadje iz groblja.
Priklonjeni se vrhovi šutljivih čempresa ga-
nuše, šapnuše nešto jedan drugomu i umukoše
mukom grobova. C
Mir... Mir lapadskoga Mihajla o ponoći;
sna Gospara.i Povijesti; tišine i blijede mjese-
čine isprepletenih oko smirenih _i priklonjenih
vrhova vitkih čempresa, šutljivim granaina i pre-
livenih opustjelim bijelim i mašinom obraslim
pločama grobova i usnulih sarkofaga. Nigdje se
ne miče ništa... Crna se sjena izgubila u noć.
Vir.
5
NARODNA. SVIJEST
zarobili, a vojnici pobjegoše bez puške, revolve-
ra, kaciga, mantelina, automobila, municije, pla-
čući: Imajte milosrdja s mama, i mi smo oci o-
bitelji, prevarili nas! Zapalili talijansku zastavu
i udarali ih po glavi. Ivo Sentinella navalio na
trgu na četu Talijana 8 praznom puškom, oni
podigli ruke i predali mu se vičući: smiluj nam
se. Šime Gujina navalio na jednog, koji odmah
digao ruke, predao im revolver i biciklet. Žena
g. Košćine uhvatila jednog za pušku i otela mu je.
Andro Sentinella navalio na automobil, s kojim
su htjeli Talijani: bježati i morali mu ga predati.
Na zapovijed Fanfogne bila je od Talijana uap-
šena g.dja Medini žena sud. savj. Bogoslava, a
poslije je puštena, kad su vidjeli da se Trogirani
bune. Trogirani je dočekaše srdačnim ovacijama.
S amerikanske strane ponovno se uvjerava da
cijela Dalmacija pripada nama i da će se kroz
kratko vrijeme to objavit. Talijani idu iz Šibenika.
Talijani iz Prapatnice i Pergometa utekoše, čim
doznadoše što se s braćom zbilo. Mora se znati,
da su jumaci, koji su navalili na Trogir pripa-
dali četi »ardita«. To su takozvani vincitori della
guerra mondiale. Direktora Fanfognu i dva mu
sina narod htio liučovati, ali ih spasiše oružnici
napetim revolverima, nu baciše ih u tamnice.
Uhvaćeni su Demicheli Akile i Dudan, koji se
bio sakrio kao prava slika Talijana u bačvu, gdje
dobio i drugu »gobu«, žena Dudana, Tomo Bu-
rić i Velturi, razlupali im kabinet, našli kompro-
milirane spise i izvjesili trobojnicu i zaigrali na-
rodno kolo. Dorija Kaštela došla s glazbama da
proslavi junaštvo Talija. (Ostavismo druge vije-
sti, Dudući već poznate. Op. Ur.).!
, Imat ćemo školovanih detektiva. Ministar:
stvo unutrašnjili djela poslat će u inozemstvo
izvjestan broj mladića, koji će tamo svršiti škole
za detektive i praktično se upoznati s poslom.
Da se više brine za škole i odgoj u njima, da
je ravnopravnost veća, manje bi trebalo detektiva.
Česl bježe iz Bosne. Čehoslovački činovnici
u Herceg-Bosni, obratiše se na ministarstvo u
Prag, da ih primi u državnu službu u Čehoslo-
vačkoj, jer vide silne nerede, nepravednosti, ne-
jednakosti i nebratstva u Herceg-Bosni. Naši još
spavaju i podržavaju taj nered, a odu li Čeho-
slovački činovnici veliki će se dio ureda: zatvoriti.
Godišnjica oslobodjenja. 29. listopada pro-
slavit će Zagreb najsvečanijim načinom godišnji-
cu oslobodjenja. Dodje li regent u ono doba u
Zagreb proslaviće obje zgode! zajedno, inače
svaku po sebi.
Diljem svijeta.
Riječko pitanje. Nema jednog pravog Ju- :
goslavena a pogotovo Hvvata, koji sa zebnjom
u srcu ne prati riječke dogodjaje. Diljem se do-
movine drže skupštine na obranu naše Rijeke,
što više čuje se, da se sakupljaju i dobrovoljačke
čete, koji će zauzeti Rijeku i Dalmaciju istim
sistemom, kojim ih zaposješe i Talijani. Nije
čudo | Rijeka je bilo naše desne ruke. Najveću
povredu poštenja i maravnoga prava počinja
nezasilna ltalija na nama. Službena se ltalija
pere, da nije kriva D' Annunzievima harlekina-
dama. Ona je tobože počela obsjedati Rijeku, ali
to je talijanski trik, a sreća da je u nas bolja
glava, nego li u nje jezik. Dokazano je, da je
D' Annunzio privolom Rima pošao na Rijekc, da
ga službena Italija podpomaže i živežem i nov-
s
cem, a obsjedanje da je prosta šala. Šlo više, 3
isti Nitti sada traži masilno pripojenje Rijeke.
Talijani hoće da svijet stave pred gotovu činje-
nicu. Engleska i Francuska prepuštaju nas tal.
nasilju. Jedini, koji mam još ulijeva nade jest!
Wilson. U zadnjoj noti, upravljenoj Italiji, traži,
da isprazne Rijeku, te da udovolji i Italiji i Ju-
goslaviji, neće da grad ostane pod Italijom, a luka
pod nadzorom naroda, već da učini od Rijeke sa-
svim drugu državu, ali sasvim nezavisnu od Ita-
lije. Sto će nato Mtalija, -još se ne može pred-
vidjeti. Tal. parlamenat: traži prisajedinjenje Ri-
Pi. &
jeke ali sema to ne će odvažati, jer je poznato,
što je Wilson rekao jednom zgodom Orlandu :
Ako Italija uzme Rijeku, ne samo da ne će Ame-
rika poslat nijednog ratnog broda, već nikakva
broda. Predstoji dakle blokada Italije, a svaki,
koji ima i malo pojma o ltaliji, znat će što to
znači, kako će brzo zapovjedati tamo trbuh a
ne D' Annunzijeva pjesma. Siti smo rata, ne
ćemo ga, ali ustreba li, dužnost je svakog Ju-
goslavena, da pritisnemo svoju lavsku šaku o
talijansko tjeme. Stalno je, da su Talijani mini-
rali Kijeku u slučaju, da je moraju napustiti.
Ne smeta, bolje da_je nema, nego da tudjin u
njoj, zapovjeda, a svijet će vidjeti, da su Tal.
junaci Kobarida.
Italija. Dok u nas Talijani uskrsnu pjesmu
pjevaju, dotle se u lialiji čuje mrtvačka korač-
nica; dok ovdje dižu spomenike Viktoru Ema-
nuelu, dotle u Italiji narod svjetina viče: Smrt
Savojskoj kući | I ako se ne varamo, možda nije
daleko vrijeme, kad će Vitorio' Emanuele poći
Vilimovim stazama. Nad Rimom _ proglašen je
prijeki sud. Narod vidi, kamo ga se vodi. On je
sit vojničkog kruha, želi agrarnu reformu, bu-
dući je najgore kmetstvo u llaliji, dapače u toj
blagoslovljenoj zemiji i kruh je poskupio. Kapi-
talisti pritisli radništvo, koje posvuda stupa u
štrajk. Golemi predratni i ratni dugovi ćekaju na
isplatu, a narod hoće, da prestane igrarija, da se
hrana dade njemu, mjesto da se šalje u iedentistične
svrhe. Predstoji kriza kabineta. Hoce im se po-
litičara, & ne pjesnika, da izvuču talijanska kola
iz blata.
Rusija. Zadnje vrijeme stižu sve povoljnije
vijesti o porazu nesretnog boljševizma, te rak-
rane na ruskome tijelu, a čije posljedice ćuti i
primorje Jugoslavije. Da je ostala velika i slo-
žna Rusija rat bi bio prije svršio, mir bi sasvim
drugačije izgledao. A danas se ne čuje ruskog
glasa ni 2 milijona ruskih glava, koje su spa-
sile Francusku i Italiju. Posljednih dana uništene|
su dvije armeje boljševičke vojske. Veliki ih jel:
broj zarobljen a neprocijenjiv je plijen ratnog|
materijala. Finci, Poljaci, Rumunji, Denjikin, |;
Kolčak, svi napreduju. Samo nek ih već jednoć|
skrše |
Francusko-amerikanski odnošaji. Karate-|.
ristični spor bio je nastao medjn ovim dvjemaj;
državama. A zašto tekar? Amerika došla u po-
moć Francuskoj, ona ovu izbavila od smrti, pa ova
još tražila plaću od Amerike. Zahtjevala je nai-
me, da joj Amerika plati 10 milijona za stana-
rinu strjeljačkih jaraka. Amerika je pametno po-|;
pustila, platit će tu svotu, ali zahtieva, da joj|!
Francuska prekupi ratni materijal, jer ga ne može|i
voziti natrag u Ameriku. Istodobno će Amerikaj.
svu svoju industriju dovozit u Francusku, da sel;
podigne vrijednost franka. =
. Po svemu se vidi, da je konačno Amerika|*
nadmudrila Francusku, jer čim se digne vrijed-[
nost franka, podignuti će se i vrijednost onihi;
dviju «miliarda, koje Francuska mora dati zale
amer, r&'at materijal.
Madjarsko-rumunjski odnošaji. Rumunj-|.
ska hoće da iskoristi mutne madjarske prilike u,
svoju korist, privezav ih k sebi vojnom kon-|
vencijom, ekonomskim ugovorima, a po mogu-,
ćnosti i personalnom unijom. U tu svrhu muti|
u Medžarskoj, tražeći da se odreku ideje o i-|
menovanju englez. princa za njihovog kralja,
obećavajući im latinskom perfidnošću sve i sva-
šta. Već su Madjari hipnotizirani, u Rumunjskoj
se nadaju naći svoj spas. Osobito su za Rumunj:
sku oduševljeni velikaši, nadajuć se, da će u
federaciji spasiti svoje posjede u Erdelju, a onda|
će biti spojeni.i sa Madjarskom, te da će se na
lagan način izbaviti onih 12 miljarda, koje je
strahovladar Bela Kun profućkao; Ali nije ni an-|
tanta ioli luda. Ona hoće absolutno. da prekine!
te prenapete rumunjske žice, te zahtjeva, da od-
mah isprazne Budiiipeštu,. te da povrati krivo
ugrabljeni materijal u Madjarskoj. '
Šš