SEO

stelacija mijenja na čudnovat način. Vidjesmo .
do jučer krvni neprijatelji postaju preko noći
najbolji prijatelji. Nu mijenjala se politika kako
mu drago, moje je uvjerenje, da pristup Bugard
u Jugoslaviju nije opet nego pitanje vremena-
Bez njih&e ona krnja i nepotpuna. Balkan bal-
kanskim narodima! Svi Jugoslaveni u jednu
Jugoslaviju !

A dok se to iskoli, hoće nam se reda i ra-
da, kako je dobro rekao onaj govornik. U ovaj
čas sva narodna energija valja da bude upotreb-
ljena za to, da se država osovi na čvrste noge,
da temelji njezini budu tvrdi. Istom onda moći
će se dalje zidati i unutrašnjost zgrade urediti
na najbolji način. S toga valja da za sada budu
stavljena na stranu sva preuranjeno nabačena pi-
tanja, radi kojih megju samim graditeljima mogu
nastati raspre i nemiri.

Kriski Pakt jest i ostaje prvim temelinim
kamenom.zgrade; sve njegove ustanove valja
da budu vršene tačno i savjesno; nijedna od
njih ne smije da bude zanemarena ili izigrana.
Navlaš mi je upozoriti na VI tačku, koja glasi:
»Oba pismena, ćirilsko i latinsko, isto su tako
ravnopravna, i svak se može njima slobodno slu-
žiti na čitavom području kraljevine. Kraljevske
glasti, kao i mjesne autonomne oblasti ovlašte-
ne su i dužne upotrebljavati oba pismena po
želji gragjana.«

Bez sumnje, sasvim u redu ! Nu provagja li
se ovo utanačenje po svim mjestima i gradovima
kraljestva jednako ? Postupa li se tu nepristrano ?
Uvažuju li se u tom pogledu želje i tradicije
gragjanstva ?

Za sada nek bude dosta upit. Salfem inter-
rogasse juvabit ! D. Vice Medini.

 

Italija i Jugoslavija.

Činjenica, da se prošlih dana sastalo u Rimu
krunsko vijeće za prvi put od: g. 1882 dade se
naslućivati, da kralj i njegovi saveznici ozbiljno
giedaju na svijet i Italiju, koja može biti danas
sutra pozorištem najdivljijih borba, te se staviti
u pogibelj, da izgubi sve posljedice pobjede.
Italija, koja po sebi mora znati, kako je teško
tudje ropstvo, koja je stupila u rat tobože za
oslobodjenje malih naroda, u pobjedi je antante
zaboravila sva uzvišena načela. Sramotna pohlepa
za razgraničenjem, nepoznavanje povjesti i etno-
grafije, zamamljive priče o nespašenoj Istri i Dal-
maciji silno je uplivalo na tal. maštu, hipnotizi-
ralo je već i ulicu, koja hoće da cijelu domovinu
povuče u ponor. Tal. vlada znade, da je pjesnik
D' Annunzio ne može spasiti, da joj je on ras-
trovao vojsku, da je izazvao silnu reakciju medju
socijalistima, paciiistima i neutralistima u zemlji;
znade, da joj Amerika, radi njega prijeti bloka-
dom, da joj revolucija prijeti u kući, a Jugosla-
veni da ne će dozvoliti, da jedan ludjak gazi
njihova prava, već da će oružjem znati naučiti
ltaliju kako ima poštovati odredbe mirovne kon-
ferencije. Predvidja da će u najgorem slučaju
D' Annunzio pokazati put Jugoslavenima da do-
dju do Gelovca, Čehoslovacima do posjeda Tje-
šina, Grcima, da zaposjednu Traciju, a generalu
Golizu, da se ustali u baltičkim predjelima i tako
pogaze odluke mir. konierencije. Zato se ona na-
lazi pred alternativom: ili da anektira Rijeku,
da dodje u sukob sa Jugoslavijom, pa povrijedi
sve obzire prema antanti i Americi, da izazove
revoluciju u zemlji, budući narod voli izgubiti
Rijeku nego li da dodje do rata, ili da silom
istupi proti D' Annunziju i time da izazove re-
voluciju sa strane nacijonalista i militarista. Sva-
kako je stalno, da se Italija nalazi u predvečerje
velikih dogadjaja.

Tal. vlada doista dobila povjerenje sa 208
proti 148 glasova, raspustila komoru, raspisala

move izbore i sazvala parlamenat za 1. prosinca.“

Ni to ne pomaže, jer i ovdje vrijedi ona: Tko
vjetar sije, buru žanje.

Jugoslaveni naravski da ne spavaju. Naša
vlada neprestano obavješćuje Pariz, da je polo-
žaj sasvim kritičan. Svijet se boji opet nas, da

 

U

NARODNA SVIJEST

ne bi izazvali svjetsku buru. Mi? Mirni smo ko
jaganjci, ali kad nam nose nož pod vrat, znati
ćemo ga turnuti u srce navalnika. Rimska »Epo-
ca« javlja, da su srpski regularni bataljoni i ju-
goslavenski dobrovoljci zauzeli Sniježnik i prugu
Sv. Petar-Rijeka. Dobrovoljci se javljaju sa svih
'strana. Do danas nijesmo štedili svojih glava za
drugoga, pa ih ne ćemo ni za svoje! Sramota
bi za nas bila, kad bi se bojali Talijana kad ne
bi srnuli na obranu svojih prava protiv ovog ne-
zasitnog gladuše ! Budimo pripravni na sve!

Iz naše uinutrnje politike.

Ministarska se kriza još uvijek povlači. Ni
prisutnost Pašića, ni Trumbića, pak ni želja re-
genta Aleksandra, da se kriza čim prije riješi
do danas nije imala 'uspjeha. Ni zamršeni naš
vanjski položaj ne može da djeluje e da se bar
unutrnja naša politikd sredi. Pregovori se iztile-
dju pročelnika stranaka neprestano vode, da sad
zapnu ili kod demokrata ili kod radikala, dvaju
najačih parlamentarnih stranaka.

Niti demokrati sa socijalistima i Crnogor-
cima, niti radikali sa opozicijonalnim strankama
ne mogu da sastave vlade, koja bi bila sposo-
bna da radi, t. j. da ima apsolutnu većinu tako
zvani »kvorum«. Izmegju demokrata i sindikata
prekinuo je put takav jaz, da njihovi vogje neće
ni ruke jedan drugome da pruže. Uslijed ova-
kovog stanja kušalo se je raznim drugim ekspe-
rimentima, da bi se napokon vlada sastavila i
to bilo pomoću činovničkog ministarstva, bilo
pomoću vojničke diktature, ali ni to nekako neće
da ide. Najviše je bilo izgleda, da će radikali
sa opozicijom sastaviti kabinet, već je bila
predložena regentu : i listina pojedinih  mini-
stara, ali je nije mogao odobriti, jer vlada mne bi
imala potrebite većine. U ovom je slučaju naj-
većma dolazio u obzir hrvatski »Narodni klub«,
te kako sa novom vladom mora nastati i rekon-
strukcija pokrajinskih vlada u Banovini, Bosni i
Dalmaciji, to se je već glasalo, da će hrvatskim
banom. postati Dr. Drinković ili koji drugi član
»Narodnog kluba«. Uza sve napeto očekivanje,
uza svu najpreču potrebu, da se uredi unutrnji
maš položaj, teško će doći do sastava nove vla-
de, ne usvoji li se predlog Dra. Korošeca, da se
sastavi koncentracioni kabinet, u kome bi sve
stranke sudjelovale prema razmjeru svojih članova.

+ To je jedini i pravedni :izlaz, ali ni demo-
krati ni radikali neće da ga prihvate, jer bi htjeli
na svoju ruku provesti izbore za konstituantu i
tako osigurati .svoj vladajući položaj, a osim toga
i osobne su zadjevice takova maha zauzele, da
ne dopuštaju složna rada. Regent je ponovno
povjerio sastav kabineta Draži Pavloviću sa što
širom koalicijom i u što kraćem roku, iza kako
nije uspio ni Protić, ni Trifković, proti kojemu
je bilo najmanje raspoloženja u zastupničkim
krugovima. Skoro ćemo o tom doznati.

 

 

 

Iz Jugoslavije.

— Pišu nam iz Župe: Nazad nekoliko dana
blizu sela Duži u Hercegovini, napalo je; župlja-
ne, koji su išli u Trebinje, četica od 5-6 omrče-
nih ljudi sa samokresima, te ih orobili. Prepo-
ručamo vlastima, da bi stali ma put tim banditima.

— Na Lastovu Talijani uapsiše' ponovno 3
svećenika : Glumi; Santića i Šoljanića, i akade-
mičare : Anticu.i Hropića.

— Po mirovnom ugovoru moradoše Jugo-

slaveni isprazniti Radgonu. Zadnji čas odlučiše,
da ne će predat grada. E

— Profesori u državi SHS. počeli se orga-
nizirati. I vrijeme je! Jer, kad organizovaše
drugi staleži, treba da se oiganiziraju i oni.

— Dalmatinski D' Annunzio. zadarski na-
čelnik počeo je po okupiranoj Dalmaciji kupiti do-
brovoljce da je prisajedini po primjeru D' Annun-
cijevu maćuhi Italiji. Samo đa ne oblati cipele!

— 1600 splitskih dobrovoljaca utaborilo se
u Kaštelima, da utopi u slučaju navale talijan-
ske ardite u jadransko more.

— U Sinju se prijavilo 1500 dobrovoljaca,
da se još jednoć napiju talijanske krvi.

— Talijanska banda provalila u glasoviti
samostan Trsatski te pod izlikom kontrole ukra-
doše i odnesoše sve starinske spomenike.

— Kazališta u Beogradu, Zagrebu, Ljub-
ljani proglašena su državnima; ona u Splitu,
Sarajevu, Osijeku, Novom Sadu pokrajinskima
sa godišnjom potporom od 100.000 Kr. Šteta, da
ne će u njih ulaziti narod, koji će ih najviše
plaćati! :

— Financijalnoj / straži u Špilju uspjelo
je da zaplijene 2,162.980 Kr., koje su hijeli kri-
omčari prenijeti u Austriju. Zadnje vrijeme za-
plijenila je straža u Špilju 20 mil. Kr., što je
imalo biti prokriomčareno.

Diljem svijeta.

Rijeka. Budući tal. vlada krije dogodjaje
na Rijeci, a preko demarkacijone linije nitko ne
može, teško nam je stvoriti pravu sliku o D' An-
nunzijevu pašovanju na Rijeci. Stalno je da trpe
jadni Slaveni, a_da im od nikuda bratska po-
moć ne dolazi. Sto više otišle su i medjunaru-
dne čete. Francuzi prije .odlaska prodaše svoje
magazine Talijanima. Tvrdi se, da blokada do-
bro uspjeva 1 da će biti prisiljen D' Annunzio
da se preda. Tvornice su na Rijeci zatvorene,
jer nema surovina, radnici su bez radnje, 12000
Slavena razbježalo se pred smrću. D' Annunzio

: prisvojio Austro-ugarsku banku te će izdavati

svoj novac, Neprestano mu stižu topovi i muni-
cija; hoće da zauzme riječko zaledje do Kralje-
vice i Meje, a na Grobniku svrstava svoje čete.“
Prošlih je dana izdao proglas na Jugoslavene
u kojemu veli : i su huškači zavadili Ta-
lijane i Jugoslaven jela tal. Rijeka ! Živjela
sloga Talijana i Jugoslavena | D' Annunzio ne
će da prizna tal. vlade, već sanja o presjedni-
štvu tal. r&publike. Wilsonova nota [glede Rijeke
na pntu je iz Amerike. Vidjet ćemo, što će nam
donijeti !

  
  

Rusija. Naš je urednik imao ovih dana in-
terview sa Konstantinom Nikolajevskim, general-
nim upraviteljem željeznica u Rusiji, koji ga je
uvjeravao, da boljševizam spada već u povjest,
te da se nalazi u zadnjim trzajima. Izgleda da
je tako, jer protuboljševičke čete progone i na-
valjuju na boljševike na svim linijama, koji bježe
u divljem bijegu ostavljajući inrtve i ranjene te
ogromini ratni plijen. Estonci ih potukoše kod
Pokove, Poljaci kod Berezine te ih zarobiše do
3.800. Djemjikinovi dobrovoljci prodjoše Volgu,
a sjeverno Kurske zarobiše ih do 10.000. Mos-
kva je ugrožena. Lenjin hoće pošto po to mir,'
a Kolčak je podigao u Japanu zajam od 2
milj. Yena.

Bugarska se ne može:nikako snaći pred
mirom, koji joj pružila antanta. Sve novine, sve
stranke te isti skrajni socijalisti ustali su proti
nametnutog im mira. Peče ih najviše, što je mir
njihov teži od njemačkog, te što ga nametnuše
Srbi, Rumunji i Grci. Posvuda se čuje samo je-
dan glas: Dolje sramotni mir ! Mi nećemo' za-
boraviti na dan osvete !

Ukrajina. Radi Djenjikinova terora proti
Ukrajincima i njihovom jezikr je uslanak
proti Djenjikinu. Seljaci neće aa sažaju hranu
u Kijev te podigli u zrak ratni wansport Djenji-
kinove vojske, pri čemu je zaglavilo nekoliko
stotina vojske.

Irska. Usljed revolucije Iraca za slobodu
Lloyd je George izradio nacrt za izvjesnu slo-
bodu Irske, koja će biti ovog mjeseca podastrta
parlamentu. Dok ne dodje do riješenja, meršal
će French ostau u Dublinu, da drži red, ali se
neće služiti prisilnim srestvima. da svlada revo-
lucionarni pokret  Sinnfejnovaca, da čim piije
posalje svoje čete na obranu Armenaca.

Indije. Ptičicama je. engleskog gnijezda.
jako tijesno u gnijezdu. Svima rastu krila, svi |
bi rado odprhnuli u slobodan zrak. Indije se do- |
bro sjećaju svoje veličine, svog bogat: !.a svoje |
moči pa pokušaše zadnje vrijeme, da sa sebe!
zbace jaram engleski. Ali kako javlja pressinfor-
mation iz Londona, engleska je vlada svojim
ptičicama u Indijama nemilo operušala krila, ka-
znivši smrću 106 vodja, osudivši 256 buntovnika
na doživotnu robiju, 104 preko 5 god., a 364.
na gubitak imetka. Nije daleko vrijeme kad će
Indijanci pitati svijet za svoja prava.

Arabija. Alaj su ljudi nezahvalni | Engleska
se poslužila mržnjom Arapa i Turaka da Tur- |
sku sinrvi, te obećavala Arapima zlatne bregove.
Regbi da su bili Arapi ljuto razočarani, te .se di- |
goše u Jemenu na Engleze. Iz Adama podjoše |
na buntovnike engleske čete, da se bore proti |
samoopredjeljenju naroda.

Albanija. Cijela se Albanija mobilizirala
proti Talijancima koji su'uz velike muke pobje-
gli do mora, te divljim bijegom bježe put Va-'
ione. Čete Esad paše hametom su potukle Tali-
lane kod Fierja gdje je ostalo do 600 mrtvih,
i obilni plijen. Talijani koji su po pričanju ovih
dana ostavili Kotor otišli su u pomoć svojim |
»arditima« u Albaniju. Nadamo se, da će Arba-'
nasi imati jošte šaka da i ove krste. “ 1

Dopisi.

 

Kotor 25. 9.
(Konstituirajuća 'skupština »narodne omla-
dine«.* Pred par dana obdržavala se je konstitu-
irajuća skupština omladinske organizacije. Dok