Br. 6 se programnoj strani organizacije nema što da prigovori, jer je bazirana na jugoslavenskoj pod- lozi, nemogu a da ne spomenem incidenat, koji je odmah u početku nastao, radi naziva organi- zacije. Privremeni odbor predložio je naziv »7a- rodna omladina«, čemu se je usprotivio jedan dio članova, u ime kojih je proi, Belas predlo- žio, da se organizacija nazove »jugoslavenska omladina«. Svoj ie predlog stvarno obrazložio, upozorivši, da se sve organizacije ove vrsti (Be- ograd, Zagreb, obe u Bosni, Cetinje) nazivlju »jugoslavenskim«. Nakon podulje debate pade predlog prof. Belasa, na što on sa još nekoliko omladinaca ostavlja dvoranu. Za uljima padoše poklici »crnožuti«, »smutljivci« i slični, što se svakako mora najoštrije osuditi, jer su svi što šlosti, kojih se politička djelatnost ne smije su- mnjičiti. Napose hoću da osudim te poklike u- pravljene na adresu prof. Belasa, koji je poznat radi jugoslavenskog osvjedočenja iz predratnog vremena, a zbog čega je i za vrijeme rata bio »šikaniran.« . Kada smo već pri tim »crnožutima«, hoću da reflektiram na nešto. Pod »crnožutima« mo- jali bi se razumjevati, zagrijani pristaše bivše Austrije, koji i dandanas žale propali režim. Nego u tome se kod nas mnogo griješi, naime, ernožutim se nazivlje — u više slučajeva — bivše savjesne činovnike; zatim ljude, koji se o dužnosti prema narodu nijesu ogriješili, već su bili u državnoj službi, pak se uslijed raznih o- kolnosti, nijesu protudržavno i protudinastički isticali, kao neodvisni i slobodniji elementi, a prvih imademo čak i na ministarskim mjestima u Beogradu, po pokrajinskim vladama i t, d. Treba oprezno baratati i ne istovjetovati jedne s drugima. To ma koncu , imademo mi i još je- dno izdanje crnožutih, a to su »crnogorski crno- žuti« ili ti »zelenaši«. A _ zelenaša je bilo i u prošlosti! Je li mnogomnie istaknutijemu omla- dincu kotorskome u tome pogledu savjest či- slak m Dakle, ili zaboravljajmo i opraštajmo obo- strano, ili čistimo i osudjujmo obostrano ! Zašto trebamo razdora već kod prve svoje sje- dnice, a zbog samog naziva organizacije ? , Žalosno je, ako ie razdor nastao zbog toga, ako nekome smeta naziv »jugoslavenska«. Imade nekih koji to tvrde, kao čak i takovih, koji tvrde da je velika većina »narodne omladine« purio bliža »radikalizmu« (srpskome I) nego »jugosla- venstvu« ... Pisac ovih redaka ne sumnja u ničiju iskre- nost; ova će se najbolje dokazati prigodom sko- rašnjih izbota za konstituantu; izbori će sva- kako biti žestoki. i. u njima će izbiti na java po- litička boja i pojedinaca i skupina. Svakako treba požaliti, da je već u početku rada došlo do nesuglasica i nadajmo se, da će se naći način mirnog riješenja ove afere, koja nam škodi i prama unutra i prama vani. | "I opet ću Vam se prigodimice javit. — Jugoslaven. | Iz Stona. (Posjet Dr. G. B. Angjelinovića). Na dan sv. Jeronima od jednom se proču glas medju gra- djanstvom : došao Dr. Angjelinović | Priopći mara, da je slučajno (?) na prolasku kroz Ston i da bi htio, da održi jedan informativni sastanak o da- našnjem političkom položaju. Urekosmo sasta- nak gradjanstva u Hrvatskoj Čitaonici, da čujemo, što će Dr. Grga da priča. Govorio je lijepo, što mi već odavna znamo, da on znade. Spomienuo i pojedine stranačke grupacije i svoje“ mnijenje o njima. Lijepe su. riječi, ali naša država ne treba lijepih riječi, već djela i dobre volje za rad od sviju stranaka. Mi toga ne vidimo od.tih stra- naka, pa ni od vladajuće demokratske zajednice, kojoj je on član. Stvoriše takov kaos u našoj dr- žavi, da ga na našu sramotu dandanas nije lako riješiti. Na upit D.ru Grgi: što dobismo od na- šeg oslobodjenja do danas? Odgovori: dobismo grb, zastavu i ravučpravni državni naziv Srba, Hrvata i Slovenaca. O sretna državo naša, zašto svagdano zdvajaš, kad eto tebi uspjeha od mu- kotrpnog godišnjeg rada tvojih preumornih si- nova u grbu, zastavi i nazivu ! su dvoranu. ostavili bezprikorne političke pro-- # Radi preobilna gradiva u prošli broj ne moglo ući.. Op. ur. NARODNA SVIJEST Dr. Grga nadamo se, da nam ne će prigo- voriti, da RO prema njemu nepristojni, da- pače veoma pristojni. Naše mišljenje mogao je da upoznade sa sastanka i privatnog razgovora, koje tolikog oslona u strankama nema, jer su za nas stranke i programi pošteni ljudi, koji će djelom pokazati, da dušom i tijelom rade za narodno i državno jedinstvo na bazi ravnopravnosti svih triju plemena. Kakovih slučajnih kandidata kao i organizaciju demokratske stranke —- koja ima zvučno ime, ali je gospodska do najskrajnjijih granica — mi ne trebamo. — Stonjanin. Konavle, početkom listopada. Trganje je amo pri koncu. Vrsta je groždja dobra, jer nam je mnogo pomogla ona kiša sre- dinom prošlog mjeseca; ali ga mnogo nema. Loza je dala dobar rod majviše oko Grude, a po drugim mjestima, grad je učinio mnogo štete u više navrata ; osobito je oštetio kaznačine Mihaniće i Poljice. Ima nekih sela, koja ove go- dine neće moći ništa ni za novčić prodati. — Kažu da su naši trgovci učinili nekakav kao kar- tel pri kupovanju groždja. Plaćaju ga najviše do 3:50 K kg. Šteta je narodu radi toga velika. Nije lijepo, da domaći trgovci gledaju iskoristiti našega težaka. Maslina nema, pa i radi toga se- ljak se boji, kako će proći nastajnu ziinu. Fali nam i soli. Ovoga bi barem mogli i morali imati i za drugoga, a tamo primamo za sebe premalo, aza životinju ništa. Eto će se sada počet soliti meso za zimu — to je i hrana na- šem seljaku za nastajno doba sve tamo do maja; je li se pobrinulo, da dodje u Konavle soli? Bit će je, znamo u trgovaca 9—10 K kg.; ali redovitim putem i pravom cijenom ne će ni zrna. Kako se čuje, rekao bi, da smo i prije vre- mena počeli ćutit pogibelj Talijana za naše živ- ljenje. Pričaju amo, da su oni (naravno ne o- sobno, već putem nekih naših »rodoljubnih« tr- govaca) pokupili po Crnojgori sve blago sitnog i krupnog zuba; a zalijeću se i u Hercegovinu, sve neposredno do dalmatinske granice. Odatle prijeti velika šteta našem seljaku, jer će ostati bez mesa ovih zimskih mjeseca, a ako ga i do- bije, bit će preskupo. Do sada su Hercegovci dolazili k nama i kupovali vino, ulje i što im je za življenje trebalo, a mi smo od njih uzimali meso. Bilo je i njima i nama dobro. Pitamo: da- kle, ako stvar ovako stoji, hoće li vlada odmah svom silom zapriječit, da se naše blago ne vodi u Italiju? ; a neka trgovce, koji za Talijana ku- puju, te prave izdajice i naroda i države, strogo kazni, da im više to ne pade na pamet. Kliševo, 5. listop. (Miholjdan). Svetkovina pokrovitelja ove župe proslavljena je ove godine veoma svečano. Zasluga je to u prvou redu našeg novog žups nika Dn. V. Lisičara,. koji ne žali truda ni tro- ška, kad se radi o plemenitoj svrsi. bilo sva sila iz okolišnih mjesta. Veliku sv. Misu uz podvorbu okolišnih svećenika otpjevao je O. P. Vlašić, franj. iz Dubrovnika, koji je i prigodni govor držao. Okoliš crkve bio je sav urešen mnogobrojnim našim hrvatskim trobojama, me- dju kojima se vidjela i po koja papinska, a nad svima se*ponovno vijala velika zastava naše dič- ne države Jugoslavije. Narodno kolo, koje se poslije podne igralo, pucanje i krasna rasvjeta Naroda je: u večer pred crkvom uz sviranje gramofoiii da-- valo je svečanosti posebno svečano obilježje. Gradske Vijesti. Dr. Augjelinović u Dubrovniku. Na svom agitacijonom putovanju pohodio je dr. B. G. An- gjelinović, član privremenog narodnog predstav- ništva i naš grad te održao dne 5. o. mj. u 10 sati pr.p. u Sokolani. predavanje o političkoj si- tuaciji i stranačkim odnošajima . u privremenom narodnom predstavništvu. Kao razlog svim krizama naveo je \nešhva- ćanje narodnoga jedinstva i plemenski separati- zam sa strane srp. radikala i narodnoga kluba, a s druge strane radi konfesionalne politike mu- slimana te pučke stranke, koja da bazira svoju politiku na katolicizmu te tako «4 u politici luči narod u katolike i nekatolike. Po svojoj noviriarskoj dužnosti moramo u- pozoriti na jednu neistinu. Koliko smo mi upućeni u program pučke stran: : Str ke, ne baziva ona svoju politiku na katolicizmu, već sloji u vjersko-kulturnom pitanju na stanovištu pozitivne religije, koliko katolicizma toliko pra- voslavlja. U kulturnom su pogledu inleresi obiju religija isti, kao n.pr. sada u pitanju vjerske o- buke. I katolik i pravoslavni imaju isti kršćanski svjetovni nazor. A baš nazori o svijetu*+su kri- teriji, po kojima se dijeli jedan narod u političke stranke, kako je to i g. govornik istaknuo. Gosp. je dr. Angjelinović dakle u program pučke stranke ili neupućen, pa prema tome nema prava kritikovati niti izvješćivati o onome čega ne pozna; ako pak pozna program pučke stranke, a hoti- mice se je u nestašici argumenata, poslužio neistinom, da javnost zavara, onda mu to ne služi na čast. No g. je dr. Angjelinović i sam naglasio, da od njega ne smijemo očekivati potpune objektivnosti. U trgovačkoj školi (2 stručna razreda) u gradu školska godina počela je jučer službom Božjom u crkvi sv. Roka; iza toga je pročitan i protumačen u školi disciplinarni red i raspored učevnih sati i započela su predavanja. Trgovačka akademija u Dubrovniku. Ove školske godine otvara se i u našem gradu prvi razred državne trgovačke akademije. Upisivanje traje do 19. o. mj. Svaki učenik ili učenica kod upisa imaju se prikazati u pratnji roditelja ili njihovih zamje- nika, te imaju donijeli sa sobom: 1) krštenicu, kojom će dokazati, da su navršili 14. godinu ili da će ju navršiti do 31. XII. o. g., 2) svjedodžbu da su s uspjehom navršili 4 niža razreda koje srednje škole, ili odlaznu svjedodžbu 2 razredne trgovačke škole, 3) tačnu ispisanu školsku do- movnicći. Otvorom ove akademije naš napredni trgo- vački grad radostan je, daje postigao višu školu, za kojom je toliko čeznuo kao za pravom du- ševnom potrebom u današnjim prilikama. Velika korist te blagodati osjetit će se i u cijeloj oko- lini dubrovačkoj a i dalje po Dalmaciji i Her- cegovini. I naša će akademija uz onu novoustro- jenu u Splitu upućivati naš jugoslavenski trgo- vački podmladak putem pravog napretka i lijepe budućnosti. Prevara na mjeri. Prošlih dana ušlo se u trag kod jedne mjesne trgovine netačnoj mjeri pri prodaji ulja. Na žalost nije to osamljeni slu- čaj, jer se čuje više tužaba po gradu obzirom na mjerenju po nekim trgovinama. Upozorujemo s toga nadležne vlasti, da u interesu pučanstva stanu tome na kraj. Djelomična amortizacija općinskih dugova. Općina dubrovačka, izdala je slijedeći oglas: Do- nosi se.do javnog znanja, da je 1. tek. u općin- skom uredu slijedilo vučenje obveznica dvaju apćinskih javnih dugova i to s ovim uspjehom : 1) Od duga 1. januara 1897. bilo je izvučeno šest obveznica po 1000 K i to: brojevi 2, 20, 66, 92. 94.i 137, — te trideset obveznica po 200 K i to brojevi : 158, 161, 192, 258,311, 312, 337, 401, 404, 438, 448, 461, 467, 470, 493,545, 562, 570, 626, 675, 677, 700, .704, 718, 727, 746, 750, 791, 819, 837. 2). Od duga 1. januara 1898. bilo je izvučeno | tri obveznice po K 1000 i to brojevi: 73, 114, 116 te pet obveznica po K.200 — i to brojevi : 390, 354, 376, 378, 384. '. Vučene obveznice isplatit će se na I: ja: uuara 1920. u gotovini kod ove opć. blagajne. A Iepransli Primili smo ovaj ispravak'i do- nosi ga bez komentara : U Soisli zakona o štampi, te s obzirom da pri esam toga mogao učiniti, jer u iam- nici, ala da u narednom broju uvrstite slije- deći ispravak: Nije istina da sam ja tvorno napao gosp. Dra Perovića radi DOE razloga, kako je to izjavljeno u broju 3. Vašeg lista; nije, kako je to javljeno u broju 5. Vašeg lista, nadalje istina da sam ja istoga mapao zbog višenja njegove službe; nije istina da sam ja renegat; nije istina da sam ja za prevrata potpisao “jedan apel na talijansku okupatornu vlast da zaposjedne. svojim trupama i Dubrovnik. Afera, koja nosi samo kavalirsko obilježje, sada je sub judice, pa neću , da u ovom OISE nikako prejudiciram odnosno riješenje. S poštovanjem i Dr. Antun Zuanić. Ukamaćuje novac sa 4% i 4%s%, — 3 POMORSKA BANKA U GRUŽU | Ao 0 i sve bankovne transakcije najkulatnije. — Kupuje i i prodaje sve vrsti i za svoj i e račun. u 12 0: |-Glavno Zastupstvo Željezne NJE Zenica . za bale iu: Grčku. Albaniju i Italiju. « E