|

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Plativo i uluživo u Dubrovniku

 

ana. italija.

U naše uredništvo došao O. Bernardin Ba-
ričević, iranjevac Trećoredac, koji je prošlih dana
sretno umakao iz Italije sa 23 naših interniraca

iz Lošinja, Cresa i Krka. Dotični su još prošle
godine bili radi jugoslavenstva bačeni u tamnicu
u Pulju, otkuda su bili prevezeni u glasovitu
mletačku tamnicu sv. Marka »sotto i piombi«, a
konačno na zloglasnu Sardiniju. Radi protesta
tal. socijalista naredila je vlada, da ih se inter-
nira u Perugji, Sieni, Luki i Pizi,
kašnje prevezeni u Rim. Poinoću našeg .poslan-
stva u Rimu dobiše kao »Srbi« putnice, da mo-
«gu preko Bari u Srbiju. Ovdje potkupiše policiju
i sretno umakoše tal. ropstvu. —.

Na naš upit, je li islina, da Italija postupa
zvjerski s našim narodom, odgovorio je, da je

tobožnje boljševike, ausliijance, a sve zato, jei

 

| govorio je:

“nje

su Jugoslaveni. Nemaju obzira ni prema mladoj
nježnoj dobi naših djevojčica i staraca, koje sve
more gladom, žedjom, zimom, a Ilalija ih navlaš
stavlja u majmalaričnija mjesta Sardinije osobito
| u Oriston, koji tal. socijalisti zovu : 1l »>ciunitero
« degl' internati« — »grobljem iuterniraca«.

Na pitanje : što Talijani misle o nama, od-
Osim socijalista svi nas mrze; naj-
gore mnijenje imadu o nama. O Jugoslaviji mi-
sle, da se ne može urediti radi neprestanih buna
revolucija i glada. Ali zadnje vrijeme  mnije-
je se promijenilo.
da se s našom državom mora stupiti u prijatelj-
ske odnošaje i dogovorno riješiti naša prijeporna

\pilanja. Riješenje našeg pitanja da će ovisili o

sastavu novog parlamenta, u kome će i socija-
liste i vladinovci pristati na popuštanja. Vladina
stranka već da ni me spoininje Dalmacije; hoće
Vis i (Lošinj, ali nijesu ni u tome složni, jer vide

 

 

ava kod Dubr. Hrvat, Tiska

a malo dana.

neopisivo stanje naših, koje Italija proganja kao |

Već i nacijonaliste pišu,

 

o Gi aa
prim pie] a po

 

 

da ovi otoci ni geografski . ni etnički ne pripa-
daju njima. Zadnje vrijeme vidi se, da bi bili
spremni pustiti Trst i Goricu, da se ne boje voj-
ničke siranke i revolucije. Zato tal. novine i na-
glasuju, da Taumbić kategoričkitodbija piegovore

s Tittonijem, jer očekuje 4 izbora i even-
tualnu revoluciju.

Glede okupiranog podići priznavaju sada,
jer Talijani nemaju inače pojma o geografiji i
povijesti, da je u okupiranum području slaven-
ski živalj, čemu su doprinijeli tal. vojnici, koji
dolaze s okupiranog područja i koji se čude,
kako može vlada prisajediniti ove krajeve. Svi
su protivni samoopredjeljenju osim socijalista, koji
traže apsolutno, da se sva pitanja riješe plebiscitom.

Glede izbora, koji su svršili ovih dana, ne
bez mesa i krvi, izjavio je, da ie u ltaliji pet
stranaka : liberalno-demokralska sa znakom : dvije
tuke u stiskaju ; socijalistička-boljševička sa zna-
om: dva klasa sa kosom i koračem s naslo-
vom: >la republica dei Sowjet«;. kat. pučka
stranka sa znakom : štit. sa križem s natpisom
»libertas« ; nacijonalistička stranka, t. zv. D? An-
nuncijevci ili vojnička strauika sa znakom :
jezda su pet trakova, u srijedi »Italia« ; te
načno stranka ujedinjenih republikanaca,
mista i fašista, t. zv. »partiilo avanguardia« sa
znakom : šljem s lopatom. Narodu je, osobito u
gornjoj Italiji najdraži boljševički znak. Katolici
se nadaju dobiti 100-120, socijaliste 150-200 za-
nika. Vladina se stranka nada dobiti većinu
pomoću. Bajuneta i novca, ali je isključeno. Izborna
borba morala je biti strašna, osobito u  Genui,
Speziji, Milanu, Torinu, Rimu. U Rimu, Nitti,
koji se nesmije pokazati na ulici bez pratnje od

zvi-
ko-
refor-

   

 

4 policijskih automobila stavio stražu od 30.000:

karabinijera uz silni broj ardita iz Sardinije, koji
slove sa svog krvološtva. Katolici i socijaliste
morali izaći kao markirane grupe, budući kod

  

Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti. -

 

“Bi htjela

 

E Emmu

Broj Pr Dubrovnik 20 “studenoga 1919. God. 1 a
Gijena je NN sa onačanjenn o u kou NO I SN a ZOO = ===;
i i zlazi a zahvale i ilopćena plaća se 1 K pelit: redak. — Oglasi
UNE Bi ES DEJA DO 80 pa petittredak. = — Odgovorni urednik N. i

Tisak _ Dubrovačke

ske fiskare. — Rukopisi se ne vraćaju,

ostalih stranaka nema sloge, osim da uspije na-
stojanje Nittijevo, da zaposjedne sa vojničkom
stražom sabirališta i da pripusti na glasovanje
njegove pristaše. Za taj slučaj pripravili su so-
cijaliste krvavi. otpor.“

Sa socijalnog gledišta Italija je skroz nes-
kroz kapitulirala. Moze gore je sada nego u i
vrijeme rata. Oskudica se opaža ma najnužnijim i
stvarima. Žene čekaju, . kao kod nas preko rata |
kroz cijele satove u redovima da dobije svoj dio.
Narod se boji zime, zato socijaliste misle izra-
biti položaj. Vrijednost novca pada radi 100 mi-
ljarda ratnog duga, koji se i sada za svaki tromje-
sec diže za 2 miljarde, tako da su svi krugovi
najozbiljnije zamišljeni. Pustili su na stranu sva
vanjska pitanja, te se bave riješenjem financije,
koja će se teško riješiti, jer se posvuda krade.
Opće je mnijenje, da je Italija slična kljusetu,
od koga svaki nastoji da otkine komadić. Sami
Talijani slikaju svoju domovinu umirućim čo-
vjeku oko koga se okupiše petorica (pet glavnih
stranaka) te svaki želi da mu što ugrabi; čovje-
kom naprćenom šupljim vrećama,.iz kojih se pro-
siplje novac na sve strane. Štrajkovi su na dnev-
nom redu. S jedne se strane bune D'? anuscijevci,
a radi njih je vlada zabranila proslavu 4. no-
vembra, za koju se tolike pripreme činile. S dru-
ge se strane bune radnici, osobito težaci, kojih
ima prosječno 300.000. U mjesecu srpnju - radi
njihovog štrajka propalo je 80.000! kv. živeža. |

To je dakle ona »plemenita« Italija, koja 3
dati svjetlosti, topline, napretka i  sio-
bode našem podjarmljenom narodu. Nadamo se,
da će se deblji kraj okrenuti proti njoj! vz

 

Općinska, zastupstva.

U nas u Dalmaciji do s7d7 bili su 2/3 op-
ćinokih zastupnika birani od E NOSNI: či-

 

 

\M.čiljska špilja.

Vruća moja želja da pohodim do sada malo
poznatu špilju na Močilima napokon se ispunila.
Na 8 studenoga oko 9 sati jutrom uputismo se
“iz Mokošice ja, moji prijatelji Marcelo Pehovac
i Miho Kusijanović, učitelj, put špilje koja leži
ona po puta izmedju Mokošice i Osojnika. U de-
set sati bijasmo već pri njezinu ulazu.

Ne upuštam se danas u vanjsko opisivanje
prirode, koju sam ovog .dana motrio, a ta je
'uprav divna ljudskom oku, već ću zaći u samu
"nutrinu š/ilje, te u kratko iznijeti svoja opažanja
\i dojmove, koje sam stekao u tom podzemnom
svijetu.

Stigosmo do «tvora i ao u predvo-
rje ovog velebnog hrama prirode, da se malo,
\zaklonjeni od jugovine, odmorimo i okrijepimo,
“pa onda nastavimo put u utrobu zemlje. Ja i učo
\preduzesmo današnju. ekspediciju, dok je naš
\Marcelo, čije je vlasništvo sada ova špilja,
\ostao vani, da premjera prostor i stvara planove
u društvu sa/Brankom, sinom učovim.

: No prije nego počesmo zalaziti u nutrinu
\oboružasmo se svim potrebitim za našu ekspe-
\diciju. Moram primjetiti, da je moj učo više puta
zalazio u ovaj podzemni prodor i da mu je bio
\prilično pozuat, barem onaj dio, kojim smo mi
imali proći i zači u još dalju nutrinu. Uzesmo
'(sobom  karbidnu svijeću sa priličnom zalihom
karbida, jednu sterožinu, tri kutije šibica, dva
velika klupka špaga, busolu, a imasmo prilično
'hrane.i pića. Oboružasmo se  štapima, užegosmo

 

 

 

svijetlo pa hajde put pod noge; bilo je 10!/2 pa opet bijelih kristala. n | svakoj formi. i veličini.

sati jutrom.

Otvor je špilje jedna kamenita  prosje-
klina, kud se valja prigaut do pola tijela, da
se zadje u veliki tamni prostor, gdje šišmiši kolo
vode. — Miho je išao naprijed sa svijećom, a ja
sam odimotavao za njim špag. On je bio moj
vodja u ovom podzemnom labirintu i ja sam se
u njega pouzdavao, te-samga bez straha slijedio.

S početka jedno 26-30 metara ne opaža se
nikakve znamenitosti, ali netom še počmu otva-
rati velike dvorane i krasne galerije, pucaju ti
pred očima krasote podzemne prirode, koje je
nastašna kapljica vode kroz vijekove stvarala i
sada nam ih pruža oku na udivljenje.  Nemo-
guće je opisati sve ono, što nam se vidiku pruža
i što duša osjeća u ovim tamnim hodnicima.

Na hiljade mosura razne forme i veličine vise,

na tim svodovima; neizbrojni klupovi sa svim
mogućim ornamentima i formacijama uzdižu se
put oštrih siga, koje se ma mjestim«. spajaju sa
stupovljem i tvore krasne piramide, Sve te o
«Zapanjuje, ti staneš, gledaš i diviš se.

Tu je Petrova galerija, Cecilijanska galerija

i na stotine drugih, koje čekaju, da se istraže i:

dobiju svoje ime. I tako se neprestano lagano

spušta u podzemno carstvo idući neko vrijeme,

prama istoku, a zatim prama s/evero-zapadu, ka-
ko nam je naša vjetrenjača pokazivala. Na mno-
gim mima nailazi se na pobočne ulaze i ga-
lerije, koje još nijesu istražene.
špilje već počimlju nove formacije popui cvijeća

od cvijetače,  grozdova groždja, magir a i crijeva, |

 

 kovčanom  rezbarijom. — Idem dalje, gdje je

Od polovine

Ovdje vidiš tanjura a na njima oblike jabuka,
prasaka, šljiva i drugog voća ; zatim opažaš mno-
gobrojno jaja, bubrega, boca i drugih raznih
formalija; ondje motriš ogromne plahte u _raz-
nim zavojima i obrisima, čini ti se, da vidiš
rimske matrone u bijelim togama i peplosima.
Tamo gledaš čovjeka bez glave, ruka ili bez ko-
jeg drugog uda; amo opet samo glave, noge,
ruke. Neizbrojni bijeli čunjevi poput mramora
razasijani su širom tih prostorija.

Na mjestima se nalaze velike viseće svije-
tilike sa tis&&u svijećica, ogromne kolone sa sva-

malo teži prolaz, ali sjaj i kraseta ove špilje ne
prestaje i opet se dolazi u odio velikih ledenja-
ka, koji se svjetlucaju i krijese u velebnom sjaju,
čini ti se, da gledaš \bzorju nagomilane o-
blake, kojim svijetlo povecaje krasotu. :

Tamo i amo po mjestima čuješ tihano tapkanje
vodnih kapljica, koje jedino uznemiruju onu špilja-
stu tišinu. Sijaset je malih i većih žlijebova i ko- :
rita, gdje je voda našla svoj ležaj, pa zatim nekud
iščezla ili se pretvorila u vapmenaste obrube.

> Već bijaše podne kad stigosmo, gdje nikad
ne bijaše stupila ljuska noga. Tu se odmorismo,
založismo te izmijenismo karbid u  svijetiljci.
Promislite, koji osjećaji obuzmu čovjeka u toj _
nutrini zemlje, u tom labirintu divote i groze, 1
kad se ugasi svijetlo onda te opet popane neki
strah i bojazan. Ovdje nam se dogodi neugodna
 upadica. Kod izmjene karbida ispade nam pipak
karbidne svijeće i izgubi se, i tad nas obuze

e