| Plativo i uluživo u Dubrovniku ana. italija. U naše uredništvo došao O. Bernardin Ba- ričević, iranjevac Trećoredac, koji je prošlih dana sretno umakao iz Italije sa 23 naših interniraca iz Lošinja, Cresa i Krka. Dotični su još prošle godine bili radi jugoslavenstva bačeni u tamnicu u Pulju, otkuda su bili prevezeni u glasovitu mletačku tamnicu sv. Marka »sotto i piombi«, a konačno na zloglasnu Sardiniju. Radi protesta tal. socijalista naredila je vlada, da ih se inter- nira u Perugji, Sieni, Luki i Pizi, kašnje prevezeni u Rim. Poinoću našeg .poslan- stva u Rimu dobiše kao »Srbi« putnice, da mo- «gu preko Bari u Srbiju. Ovdje potkupiše policiju i sretno umakoše tal. ropstvu. —. Na naš upit, je li islina, da Italija postupa zvjerski s našim narodom, odgovorio je, da je tobožnje boljševike, ausliijance, a sve zato, jei | govorio je: “nje su Jugoslaveni. Nemaju obzira ni prema mladoj nježnoj dobi naših djevojčica i staraca, koje sve more gladom, žedjom, zimom, a Ilalija ih navlaš stavlja u majmalaričnija mjesta Sardinije osobito | u Oriston, koji tal. socijalisti zovu : 1l »>ciunitero « degl' internati« — »grobljem iuterniraca«. Na pitanje : što Talijani misle o nama, od- Osim socijalista svi nas mrze; naj- gore mnijenje imadu o nama. O Jugoslaviji mi- sle, da se ne može urediti radi neprestanih buna revolucija i glada. Ali zadnje vrijeme mnije- je se promijenilo. da se s našom državom mora stupiti u prijatelj- ske odnošaje i dogovorno riješiti naša prijeporna \pilanja. Riješenje našeg pitanja da će ovisili o sastavu novog parlamenta, u kome će i socija- liste i vladinovci pristati na popuštanja. Vladina stranka već da ni me spoininje Dalmacije; hoće Vis i (Lošinj, ali nijesu ni u tome složni, jer vide ava kod Dubr. Hrvat, Tiska a malo dana. neopisivo stanje naših, koje Italija proganja kao | Već i nacijonaliste pišu, o Gi aa prim pie] a po da ovi otoci ni geografski . ni etnički ne pripa- daju njima. Zadnje vrijeme vidi se, da bi bili spremni pustiti Trst i Goricu, da se ne boje voj- ničke siranke i revolucije. Zato tal. novine i na- glasuju, da Taumbić kategoričkitodbija piegovore s Tittonijem, jer očekuje 4 izbora i even- tualnu revoluciju. Glede okupiranog podići priznavaju sada, jer Talijani nemaju inače pojma o geografiji i povijesti, da je u okupiranum području slaven- ski živalj, čemu su doprinijeli tal. vojnici, koji dolaze s okupiranog područja i koji se čude, kako može vlada prisajediniti ove krajeve. Svi su protivni samoopredjeljenju osim socijalista, koji traže apsolutno, da se sva pitanja riješe plebiscitom. Glede izbora, koji su svršili ovih dana, ne bez mesa i krvi, izjavio je, da ie u ltaliji pet stranaka : liberalno-demokralska sa znakom : dvije tuke u stiskaju ; socijalistička-boljševička sa zna- om: dva klasa sa kosom i koračem s naslo- vom: >la republica dei Sowjet«;. kat. pučka stranka sa znakom : štit. sa križem s natpisom »libertas« ; nacijonalistička stranka, t. zv. D? An- nuncijevci ili vojnička strauika sa znakom : jezda su pet trakova, u srijedi »Italia« ; te načno stranka ujedinjenih republikanaca, mista i fašista, t. zv. »partiilo avanguardia« sa znakom : šljem s lopatom. Narodu je, osobito u gornjoj Italiji najdraži boljševički znak. Katolici se nadaju dobiti 100-120, socijaliste 150-200 za- nika. Vladina se stranka nada dobiti većinu pomoću. Bajuneta i novca, ali je isključeno. Izborna borba morala je biti strašna, osobito u Genui, Speziji, Milanu, Torinu, Rimu. U Rimu, Nitti, koji se nesmije pokazati na ulici bez pratnje od zvi- ko- refor- 4 policijskih automobila stavio stražu od 30.000: karabinijera uz silni broj ardita iz Sardinije, koji slove sa svog krvološtva. Katolici i socijaliste morali izaći kao markirane grupe, budući kod Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti. - “Bi htjela E Emmu Broj Pr Dubrovnik 20 “studenoga 1919. God. 1 a Gijena je NN sa onačanjenn o u kou NO I SN a ZOO = ===; i i zlazi a zahvale i ilopćena plaća se 1 K pelit: redak. — Oglasi UNE Bi ES DEJA DO 80 pa petittredak. = — Odgovorni urednik N. i Tisak _ Dubrovačke ske fiskare. — Rukopisi se ne vraćaju, ostalih stranaka nema sloge, osim da uspije na- stojanje Nittijevo, da zaposjedne sa vojničkom stražom sabirališta i da pripusti na glasovanje njegove pristaše. Za taj slučaj pripravili su so- cijaliste krvavi. otpor.“ Sa socijalnog gledišta Italija je skroz nes- kroz kapitulirala. Moze gore je sada nego u i vrijeme rata. Oskudica se opaža ma najnužnijim i stvarima. Žene čekaju, . kao kod nas preko rata | kroz cijele satove u redovima da dobije svoj dio. Narod se boji zime, zato socijaliste misle izra- biti položaj. Vrijednost novca pada radi 100 mi- ljarda ratnog duga, koji se i sada za svaki tromje- sec diže za 2 miljarde, tako da su svi krugovi najozbiljnije zamišljeni. Pustili su na stranu sva vanjska pitanja, te se bave riješenjem financije, koja će se teško riješiti, jer se posvuda krade. Opće je mnijenje, da je Italija slična kljusetu, od koga svaki nastoji da otkine komadić. Sami Talijani slikaju svoju domovinu umirućim čo- vjeku oko koga se okupiše petorica (pet glavnih stranaka) te svaki želi da mu što ugrabi; čovje- kom naprćenom šupljim vrećama,.iz kojih se pro- siplje novac na sve strane. Štrajkovi su na dnev- nom redu. S jedne se strane bune D'? anuscijevci, a radi njih je vlada zabranila proslavu 4. no- vembra, za koju se tolike pripreme činile. S dru- ge se strane bune radnici, osobito težaci, kojih ima prosječno 300.000. U mjesecu srpnju - radi njihovog štrajka propalo je 80.000! kv. živeža. | To je dakle ona »plemenita« Italija, koja 3 dati svjetlosti, topline, napretka i sio- bode našem podjarmljenom narodu. Nadamo se, da će se deblji kraj okrenuti proti njoj! vz Općinska, zastupstva. U nas u Dalmaciji do s7d7 bili su 2/3 op- ćinokih zastupnika birani od E NOSNI: či- \M.čiljska špilja. Vruća moja želja da pohodim do sada malo poznatu špilju na Močilima napokon se ispunila. Na 8 studenoga oko 9 sati jutrom uputismo se “iz Mokošice ja, moji prijatelji Marcelo Pehovac i Miho Kusijanović, učitelj, put špilje koja leži ona po puta izmedju Mokošice i Osojnika. U de- set sati bijasmo već pri njezinu ulazu. Ne upuštam se danas u vanjsko opisivanje prirode, koju sam ovog .dana motrio, a ta je 'uprav divna ljudskom oku, već ću zaći u samu "nutrinu š/ilje, te u kratko iznijeti svoja opažanja \i dojmove, koje sam stekao u tom podzemnom svijetu. Stigosmo do «tvora i ao u predvo- rje ovog velebnog hrama prirode, da se malo, \zaklonjeni od jugovine, odmorimo i okrijepimo, “pa onda nastavimo put u utrobu zemlje. Ja i učo \preduzesmo današnju. ekspediciju, dok je naš \Marcelo, čije je vlasništvo sada ova špilja, \ostao vani, da premjera prostor i stvara planove u društvu sa/Brankom, sinom učovim. : No prije nego počesmo zalaziti u nutrinu \oboružasmo se svim potrebitim za našu ekspe- \diciju. Moram primjetiti, da je moj učo više puta zalazio u ovaj podzemni prodor i da mu je bio \prilično pozuat, barem onaj dio, kojim smo mi imali proći i zači u još dalju nutrinu. Uzesmo '(sobom karbidnu svijeću sa priličnom zalihom karbida, jednu sterožinu, tri kutije šibica, dva velika klupka špaga, busolu, a imasmo prilično 'hrane.i pića. Oboružasmo se štapima, užegosmo svijetlo pa hajde put pod noge; bilo je 10!/2 pa opet bijelih kristala. n | svakoj formi. i veličini. sati jutrom. Otvor je špilje jedna kamenita prosje- klina, kud se valja prigaut do pola tijela, da se zadje u veliki tamni prostor, gdje šišmiši kolo vode. — Miho je išao naprijed sa svijećom, a ja sam odimotavao za njim špag. On je bio moj vodja u ovom podzemnom labirintu i ja sam se u njega pouzdavao, te-samga bez straha slijedio. S početka jedno 26-30 metara ne opaža se nikakve znamenitosti, ali netom še počmu otva- rati velike dvorane i krasne galerije, pucaju ti pred očima krasote podzemne prirode, koje je nastašna kapljica vode kroz vijekove stvarala i sada nam ih pruža oku na udivljenje. Nemo- guće je opisati sve ono, što nam se vidiku pruža i što duša osjeća u ovim tamnim hodnicima. Na hiljade mosura razne forme i veličine vise, na tim svodovima; neizbrojni klupovi sa svim mogućim ornamentima i formacijama uzdižu se put oštrih siga, koje se ma mjestim«. spajaju sa stupovljem i tvore krasne piramide, Sve te o «Zapanjuje, ti staneš, gledaš i diviš se. Tu je Petrova galerija, Cecilijanska galerija i na stotine drugih, koje čekaju, da se istraže i: dobiju svoje ime. I tako se neprestano lagano spušta u podzemno carstvo idući neko vrijeme, prama istoku, a zatim prama s/evero-zapadu, ka- ko nam je naša vjetrenjača pokazivala. Na mno- gim mima nailazi se na pobočne ulaze i ga- lerije, koje još nijesu istražene. špilje već počimlju nove formacije popui cvijeća od cvijetače, grozdova groždja, magir a i crijeva, | kovčanom rezbarijom. — Idem dalje, gdje je Od polovine Ovdje vidiš tanjura a na njima oblike jabuka, prasaka, šljiva i drugog voća ; zatim opažaš mno- gobrojno jaja, bubrega, boca i drugih raznih formalija; ondje motriš ogromne plahte u _raz- nim zavojima i obrisima, čini ti se, da vidiš rimske matrone u bijelim togama i peplosima. Tamo gledaš čovjeka bez glave, ruka ili bez ko- jeg drugog uda; amo opet samo glave, noge, ruke. Neizbrojni bijeli čunjevi poput mramora razasijani su širom tih prostorija. Na mjestima se nalaze velike viseće svije- tilike sa tis&&u svijećica, ogromne kolone sa sva- malo teži prolaz, ali sjaj i kraseta ove špilje ne prestaje i opet se dolazi u odio velikih ledenja- ka, koji se svjetlucaju i krijese u velebnom sjaju, čini ti se, da gledaš \bzorju nagomilane o- blake, kojim svijetlo povecaje krasotu. : Tamo i amo po mjestima čuješ tihano tapkanje vodnih kapljica, koje jedino uznemiruju onu špilja- stu tišinu. Sijaset je malih i većih žlijebova i ko- : rita, gdje je voda našla svoj ležaj, pa zatim nekud iščezla ili se pretvorila u vapmenaste obrube. > Već bijaše podne kad stigosmo, gdje nikad ne bijaše stupila ljuska noga. Tu se odmorismo, založismo te izmijenismo karbid u svijetiljci. Promislite, koji osjećaji obuzmu čovjeka u toj _ nutrini zemlje, u tom labirintu divote i groze, 1 kad se ugasi svijetlo onda te opet popane neki strah i bojazan. Ovdje nam se dogodi neugodna upadica. Kod izmjene karbida ispade nam pipak karbidne svijeće i izgubi se, i tad nas obuze e