O OS COON M DRMETNO SRE i NARODNA SVIJEST fr 18: da je škola sa. internatom za učitelje »reakcijo- narna i nepedagogijska institucija« (l), dok su državni interaati nužna potreba; za sretan uzgoj djčce odlučivati će sada uz učitelje i suci i pred- stojnici, i liječnici i mjernici, pak valjda i živi- nari, ali najmanje roditelji, a nikako pak duhov- ni pastiri svojih vjernika. i Pak da se ne: moramo smatrati sretnima, što smo u mladoj, tek nastaloj Jugoslaviji, za najzamašitija pitanja našli ovako »velikih« ljudi ?!? Težačka politika iz Stonjske okolice. Članak u broju 10 »Narodne Svijesti« o skupoći, napisan od težaka, upravo ;je i mene osokolio da napišem malo redaka. Ustajem odma iz drugog ćoška napolje rada i vičem što me grlo nosi: Pozivljem sve težake iz muje o- kolice, iz svega našega kotara i iz sve države Jugoslavije, da se udruže u seljačke sloge (se- ljačku demokraciju) i zadruge, jer je ovo naša zemlja i naša država, a mi nijesmo tu robovi, nego gospodari, nijesmo životinja, da se s njom uprav- lja, nego ljudi da i sami upravljamo i gospoda- rimo. Kao što valjani domaćin zna upravljati svoju kuću i obitelj, zna njih više zajedno i dr- žavu. Ovo je istina jasna kao sunce. Činovništvo je gospodstvo, a trgovina je bogatstvo. Jer mna- rodima vladaju samo doktori i gospoda, koja znaju malo škole, a neznaju koliko koji čovjek radi, kako se s iim hrani i odijeva. Činovništvo radi 9 sati dnevno i to on sam. Djeca školuju, žena gospoduje dapače hranh i sluškinju, nosu ispra- nosti, uživaju lijepu kuću i pokućstvo i-vazda se tuže da ne mogu živjeti i traže da im se povisi plaća. Neka on povisi dnevni rad od 5 na 8 do 10 sati, tako što rade njih 100 neka obsluži 60, pa će onda moć živjeti; a to će samo izjedna- čiti rad svih težaka i drugih radnih zanata. Tr-_ govci se uvijek kunu i preklinju, da ne mogu skuplje platiti i da ništa nie dobivaju na robi, a kad iamo preko noći postaju gavani. Onaj kaže dobio je 90 hiljada, onaj 100 hiljada, a neki po- staju i milijunaši. Pusto blago stečeno krvavim žuljima, ma nije irgovačkim, nego težačkim i radničkim, tako se barem i javno piše po novi- nama, za robu se izda 1.000 a dobije se 2.000. Zaludu je govorenje lažno i varavno, djela po- tvrdjuju istinu, djela pokazuju radnju i življenje. Iz ovoga proističe, da kad bi sve siromašno pu- čanstvo znalo za svoju moć i snagu brojčanu, bilo bi polovica činovništva, a morali bi raditi dnevno dvostruko nego sada. Sela bi se udru- žila u zadruge, uvozile i izvozile svoju trgovinu, za koju bi radnju plaćali samo jednu, dvije ili tri osobe za to sposobne, pa ne bi više bilo preko noći bogataša ni milijanaša na našoj robi i si- romaškoj radnji. Onda bi morali raditi mjesto gospodovati, a tada bi bilo dosta i cijeno mesa, hljeba, ribe, ulja i vina i bila bi naša zemlja mirna. Jer je i Kraljević Marko uza sve svoje junaštvo +morao orati polje ispod Romanije za hraniti se kruhom bez prikora. Za danas dosta, ostalo za drugi put. Ston-Broce. Težak. Po Jugoslaviji. Prošlih je dana bila kod jadnoga Stipice Radića, koji je osam mjeseca u zatvoru liječnič- ka komisija : Dr. Stanković i Dr. Vrapčević. Tko želi čuti za brutalnost i besramnost, kojom je dr. Stanković postupao sa Radićem u zatvoru, što može biti unikum jedini u Jugoslaviji, nek izvoli pročitati »Hrvata«. I mi dižemo sa dna Dalmacije najoštriji protest proti takovom postupanju te zahtijevamo, da se Radića ili sudi ili da ga se pusti na slobodu. — Kakve ministre ima Jugoslavija, vidi se iz riječi našega ministra prosvjete, što ih je do- bacio beogradskim djacima: Vas (študente) nije nitko pozvao, da študirate ! Vi nijeste državna nužda (!!!) i Mgr. Frano Bulić. Ovaj naš prezaslužni i : opće priznati učenjak na polju arheologije sla- .truma živo se zauzima za vio je prošlih dana na čedan način jubilej, 50 godišnjicu misuikovania. Bog ga po- živio još dugo na diku našeg hrv. naroda ! — »Frankfurter Volkszeitung«, glasilo Ceu- germansko-slavenski blok proti latinskom. Sva njemačka katolička štampa navaljuje "na ministra Miillera, koji šu- ruje s Talijanima, s kojima oni ne re mira, dok Italija ne povrati Tirol, »a zato tražimo savez- ništvo Jugoslavena, da skrhamo rogove tal. me- galomaniji«, veli spomenuti list. Dobro .došao i nama Jugoslavenima svaki, pa tko bio, da iz- bijemo oči tal. zvijecil — U Spljet je došao parobrod »Danubio« pun naših bjegunaca iz Pule i Istre, koji bježe pred neopisivim tal. ,terorom, a koji odlaze za Kotor. Pričanje ovih bijednika zgraža i sajhlad- nijeg čovjeka. O — Uz sav tal. teror Jugoslaveni su Zadra proveli plebescit, da /pokažu jugoslavenstvo 'Za- dra. Do 14. o. mj. sakupili su 7.400 vlastoručnih potpisa. Bojimo se mala korist! Anfanta drije- ma — slijepa je i gluha. — Rimska »Tribuna« donosi u prijevodu članak »Srpske Zore«, u kojemu ona napada na Hrvate. zoveći ih austrijancima. Veli, da rat s I- talijom hoće samo zločinci i ludjaci, te da bi rat s Italijom bio zločin proti države i protiv sipske narodnosti. Tko zna, da baš zato Talija- ni ne okupiraju Dalmaciju ne bojeći se Srba. — Nepretumačivo nam je, zašto je minis- tar financija di. Veljković zatražio .i dobio od austrijskog kancelara dra. Rennera_fri. stoiine milijuna; dok je stražama -na granici naredjeno, da se strogo. postupa s drugim umrlicima — sličnim počiniteljima | O, mature perituram _Ju- goslaviam, ako ne prestanu škandali na vladi! — Nakon zagrebačke, mitrovačke i šid. ske blamaže ministar je Korać doživio i s irajev- sku. Na javnu mu je skupštinu došlo 40 radnika, a ni automobil bacali mu kamenje. I on bi mo- gao opetovati onu Filipa Il.: »Bolje bi prošao, da sam bio prosti lajik u kojem samostanu I« — Sjajni su ovi ljudi naši demokrati. Za- branili narodnu Vojvodjansku skupštinu u No- vom Sadu, jer da je separatistična, pa da.bi na- stalo nezadovoljstvo Neslavena. Vlada traži, dok traje prolazno stanje, da se stvori koalicijona uprava. Kad se radi o Jugoslaviii, o njezinom spasu, demokrati neće da vide potrebe koalici- jone vlade ! s — Ovih se dana sastao u Beogradu liječ- nički sastanak, ma kome se je raspravljalo o organizaciji liječnika. Narode, sve se organizira, da poluči svoje, a ti spavaš! Narode, san je u- tjeha osudjenika ! — Od upućene ličnosti doznajemo, da je današnja vlada u teškoj kušnji i to samo za mjesec dana. Ako se pokaže nesposobnom, što je već i utvrdjeno, vlada će se raspustiti, te će se raspisati izbori, sasvim neodvisni od demo- kratskog nasilja. — Iz Jugoslavije može se dopisivati sa ci- jelim svijetom izim sa Madjarskom, Bugarskom, Turskom i boljševičkom Rusijom. — U Staroj Pazovi ubijen je Hrvat poruč- nik Teodor Lastovica, što je na poklik Srba: »Živila Velika Srbija« doviknuo : »Živila Velika Hrvatska« l«, »Živila Jugoslavija !« Žalosno ! — Zadnje se vrijeme u St. Srbiji dogodilo golemo čudo. Kokoš se i pogača pretvorili u zlato. Slušajte ! Židov Simka iz Skoplja kriom- čario je napoleone u Grčku. Na njega se na- mjeri policaj, koji prisilio u gladu židova, da omasli brkove kokoševinom i hljebom. Pa gle čuda! Drmajući kokoš i hljeb, stali padati zlat- ni napoleoni. Policaj je skoro zdrobio zube, ali je židov zdrobio i novac i slobodu. — >United Pressi« izjavio je bivši kralj Nikita. da se nada, te će mu konferencija mira dodijeliti Skadar, Crnu Goru, Boku i Hercego- vinu. Sreća, da nije Bog dao mravu rogove. — Admiral je Millo izdao posebnu zapo- vijed, kojom se tjeraju iz cijelog okupiranog područja djaci franjevačke provincije Zadarske. 1 svoj zlatni Diljem svijeta. Zaposjednuta Jugoslavija. Zamrlo je pi- tanje Trsta i Gorice, zamrlo je pitanje naše Istve, zaboravismo i na naš biser Rijeku, kao da smo - na sve ovo izgubili svako pravo. Vulkanska va- Dopisi. tra od (al. egoizma zapalila nam je krov nad glavom. Već nam se zapalio i pod nogama, i mi osopljeni pitamo što će biti s ostacima na- šeg dalmatinskog dragulja, koje tal. kraljica i majka »Hidra« na silu slavlja na svoje griješne grudi. Zadar im je pao u šake, na Krešimi- rove kule pričavlali tal. križ nespasenja. Posvuda talijani hvataju taoce kao usjeve njihoćog sim- boličnog spasavanja. U, Rijeci se tal, ratni brod »Dante Alighieri« obskrbio za više dnevni put — računaju za juriš ma Split, 15.000 ardita pri- stalo uz D' Annunc a, uz koga pristao i admiral Millo. Čuje se, da će se amerikansko brodovlje povući iz Jadrana. Čekamo što će biti, Bugarska. Bug. ministar presjednik na pro- lasku u Pariz dao slijedeću izjavu uredn. »Prav- de«: I[dem/u Pariz sa željom, da poradim oko sbliženja Bugarske i Jugoslavije. Ja ću uspjeti, samo jedino želim, kao uvjet . našeg budu- ćeg bratstva; Caribrod, nemojte nam uzeti ! Carihrod je krš, od koga Jugosiavija nema koristi, a on je mama nadasve drag, Ako ga uzmete, mi ne možemo na to pristati, on će biti vječili grob zmedju:Bugarske i Jugoslavije! Za Strumicom ne plačemo, uzmite jč slohodno! Francuska. U najzadnje vrijeme obavili su se u Francuskoj izbori, koji sy slabo prošli za socijaliste-boljševike. Ovi su izgubili oko 150 zastupnika, a na-njihovu štelu povećao se broj progresista, liberalaca i republičana ljevice. Re- publičani ljevice čine gradjansku vladinu stranku, koju vodi Clemenceau (Klemanso). Dobio je u u izborima 43 zastupnika više. Progresiste su umjerena oportunistlička stranka, koja tvori cen- irum ; dobili su 36 novih mandata. Katolici su raz- dijeljeni u dvije stranke : u naprednu katol. stran ku t. zv. liberalnu i t. zv. konzervativnu. Obe su dobro prošle na izborima. Za poslanika je izabran vodja kršćanske demokracije Marko Sawuenier. Francuska se je ovim izborima vrlo okrenula na desno prama umjerenim i katoličkim strankama. Rusija. Savezničkim četama u Rusiji ide po zadnjim vijestima slabo. Kolčakova je vojska u potpunom rasulu, unatoč 'silnog naprezanja. Vojnici mu dezertiraju usprkos najstrožih mjera. Djenikin je ispraznio Kijev, a i Judenićeva voj- ska da je u bijegu ; on sam da je maknut sa vrhovnog zapovjedništva. Jedina? je nada ako uspije saveznicima, da baltičke provincije ne sklo- pe mira s boljševicima, i ako bijela finska ar- meja dodje u pomoć, kao šlo izgleda da hoće. U tom slučaju Petrograd bi morao pasti za Bo- žić. Amerika se ne će nikako! upustiti u prego- vore sa boljševicima. Italija. Izbori, koje smo toliko iščekivali, prošli su. Odaziv je bio prilično slab. U nekim pokrajinama glasovalo ih je tek 29%, što je do- bro došlo katolicima i socijalistima. Katolici! su' dobili 90 zastupnika, a socijaliste 110. Sada će- mo tekar vidjeti, kako će se kombinirati nova vlada te kojim će smjerom krenuti vanjska po- litika osobito gledom na nas. Kotor. (Plaća općinskih redara). Mislim da diljem cijele naše države nije ovaj stalež mizernije na- gradjen nego. kod nas. Promislite samo: mje- sečnih 216 kruna (slovima: dvjestošesnaest), od kojih se još odbija 5 kruna za penzijski fond. Pitam ja sada: Može li naš redar uz današnju veliku skupoću da pošteno prehrani sebe! i obi- telj, sa takovom plaćom ? Isključeno. K tome, od par godina ne dobijaju nikakvog paušaia za o- dijelo i obuću, a taj je — mislim — svakako predvidjen. Za tešku i odgovornu službu, koju moraju naši redari da vrše po danu i po noći, po kiši, vjetru i nevremenu, pa takova nagrada! Dok npr. poštanski poslužnici za svoju službu, i to pod krovom a većinom po danu, dobijaju 600-—700\kruna mj. plate, dotle se redaru kao