Poštarina
Br. ot
plaćena u gotovu.
God. IV.
svije
PLATIVO [ UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
o GieGRjEtvO i Uprava kod Dubr. Hrv. ljekara:
"Kulturni boj.
Nazad dvadesetak dona izdao je min. prosvjete
| Pribićević dvije obznane, kojima se zabranjuju Mari-
\jine kongregacije i ostale kat. organizac je, Ove su se
| dvije protuustavne obznane pročitale po svim srednjim
[školama kod nas u Dubrovniku. Pribićević je ovim
činom povrijedio ustav i temeljna prava katoličkih
gragjana. Po 12. čl, Ustava ujamčava se sloboda sa-
vjesti i sloboda vjeroispovijesti. Katoličke su organi-
zacije djelomično, a Marijine kongregacije skroz. cr-
u || kvene ustanove, koje spadaju samo i jedino pod cr-
kvenu kompetenciju.
) Ovimi je Pribićević udario našim kongregacijama
neki politički žig, uvrstio ih je u protudržavne i opasne
tajne organizacije, koje mora država u interesu svojeg
\opstanka da progoni. Protudržavna je politika po Pri-
(bićeviću, ako kongregacije i organizacije nastoje, da
sačuvaju mladež od moralne iskvarenosti, Protudržavna
lje politika, ako se djaci sastaju na molitvu, ugroženi
S državni interesi, ako djaci idu češće na ispovijed i
pričest, ako se školskoj mladeži slavlja za uzor BI.
[Djevica Marija, krepost, pobožnost, ćudoredni život,
Imolitva, primanje sakramenata —- sve su to zločini
proti narodnom i državnom jedinstvu !!
.Kao glavna molivacija ovih dviju protiustavnih
lobznana navagja se to, da kongregecije i kat. organi-
Izacije šire neku vjersku netrpeljivost. Ali bi tad g. Pri-
bićević morao biti nešto logičniji pa izdati još prije
jovih jedan drugi ferman, kojim bi ukinuo katekizam
ju školama, zabranio crkvene redove, svećenstvo i uopće
Rerkvu, jer po njemu svi ovi šire vjersku netrpeljivost.
u zaludu mi trošlmo riječi o logičnosti, ked lo Pri-
bićević ne može da shvali, kao što nikad nije mogao
[da položi jedan profesorski ispit.
i Nu mi moramo ovdje još jednu stvar da spo-
imenemo, a lo je, da je on član iramasonske lože,
koja ga je i godigla na vladu protiv volje maroda.
on sada mora da vrši naredbe ,majke lože“, kojoj
je najpreče, da uništi katolicizam. Katolici, nemojmo
se zavaravati, nije ovo naredio Pribićević, da stane na
put tobožnjoj netrpeljivosti, ta on sam je najnetrpelji-
viji čovjek u Jugosiaviji, niti možda iz kakove ljubavi
jedinstvu, jer je on demon ,narodnog jedinstva“.
Ove prve obznane bile bi samo uvod u nizu Hlačenja
li progonstva kat. crkve. Tako čujemo, da se ovih dana
sastaju u Beogradu delegati framasonskih loža, da vi-
jećaju o ,poduzimanju nužnih koraka protiv katoličke
črkve“,
objavljene u Sloveniji. Je lito, g. ministre, u ime jed-
hakosii, u ime trpeljivosti i u ime državnog jedinstva ?
lli je to posebna vrst balkanske logičnosti ? Jedne te iste
krganizacije u jednom su kraju države opasne a u dru-
Boj nijesu ! Nu ipak mi smo uvjereni, da je ovo samo
laktika u borbi protiv katolicizma, koju Pribićević po
hapntku lože provagja. Najprije ireba uništiti katolike,
tdje sn slabije organizovani, tad će doći na red i drugi.
| Kako možemo opazii Pribićević je udario putem
vrlo sklizavim i varavim, Mi ćemo vodili protiv ovih
|pezbožnih obznana najžešću reakciju, ako ne opozove
čim. prije obe obznane. Katolici bez razlike stranaka
moraju svi kao jedan ustati protiv ukidanju naših pri-
mitivnih vjerskih prava, protiv skidanja Marijinih kon-
regacija i kat. organizacija, odakle se jedino možemo
hadati moralnom i dobrom odgoju naše mladeži. Za-
Whranjuje nam se, da mladeži damo krščanski odgoj.
fabranjnje se crkvi svaki utjecaj na mladež. Strašna
nija | Mladost nam propada, a ministar prosvj. na-
. SREĆKE
mo 1 114
80-— 40— 2
državne klasne oca
| Cijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.
Opaziti moramo, da ove iste obznane nijesu.
Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.
regiuje da se crkva nema dirati u odgoj te omladine,
ona, koja je jedina sposobna da spasi tu omladinu.
Ne zabranjuju se ni liberalna udruženja, mi sklizavi
kino, ni nemoralni plesovi, ni pornografska lektira, ni
bljutave zabave, ni javne kuće, nego samo to, da crkva
nesmije imati nikakav upliv na našu kat. omladinu.
Pošto su dakle ove obznane protuustavne, protiv naše
savjesti i protiv slobode kat. crkve, pitanje je, jesmo
li u savjeti dužni pokoravati se ovim framasonskim
naredbama.
Dr. B. Poković.
Konačni Račun Općine Dubrovačke.
(Nastavak.)
Heterogenost krupnih stavaka u ,Upravi“.
Prihodi Općine u godini 1923. iznosili su ukup-
no D. 9,545.022:81, dok su njeni rashodi iznosili
D. 4,711.224:26, tako da pretičak koncem godine 1923.
iznosi D.833.798:55. Iz toga pretička potpuno bi po-
grešno bilo zaključivati, da naša općina stoji dobro,
takav zaključak bio bi sasma površan i csnivao bi se
na nepoznavanju pravog stanja općine. U godini 1923.
općina rije ništa zgradila niti štogod uradila u poslu
sanacije odnosno riješenja komunalnih problema, te
gotovo čitavo njeno gospodarenje dade se naibolje
okrstiti životarenjem, u kojem se ne misli nu buduć-
nost. Ne raditi samo zato, da ti ostane neki pretičak
znači u nacijonalnoj ekonomiji nazadovati.
Pomanjkanje svakog sistema, stvarne i logične
raspodjele stavaka megju razne naslove najbolje se
ogleda. u naslovu »Uprava« konačnog računa Zajed-
nice. U tom. naslovu, koji je naiveći po svome iznosu,
(iznosi naime D. 1,720.020:[8), ovo bi-bile važnije
stavke: &) plaće činovnika, namještenika i priv. pisara
D. 223.061:30 ; b) javne svečanosii D. 55.006:50 (pre-
ventirano bilo samo 20.000); c) nepredvidivi rashodi
D. 235.571:91 (preventirano bilo samo D. 50.000);
d) osoblje uvoza i izvoza D. 140.128 (preventirano
D. 40.000); e) za kraljev spcmenik D. 525.0086:26
(preventirano bilo D. 250.000); f) električnoj centrali
pozajmljeno D. 384.287:65 (nije bilo preventirano višta ;
8) za kursalon D. 25.000 i t. d.
Iz gornjih stavaka potpuno je jasno svakome, da
ovaj naslov »Uprava« sačinjava neki konglomerat raznih
stavaka, koje nikako zajedno ne spadaju, a napose ne
pod naslov »Uprava«. Istodobno gornje nain stavke
očito dokazuju povredu $ 74 O. P. o upravljanju imo-
vinom po preventivu. O svakoj pojedinoj stavci bilo
bi suvišno mapose govoriti, jer one same svojim kru-
tim brojkama najbolje govore o sebi svakom razumnom
općinaru. U koliko se samo tiče onih D. 384.287:65, koje
je općina bila predu/mla za nabavu raznog materijata
i ostalog za Električnu Cenlralu, a u vrijeme, dok je
općina bila upravitelj sekvestra, držim, da sada kada
je skinut sekvestar sa Električne Centrale, da bi bila
dužnost opć. komesara, da. zalraži natrag ovaj pre-
dujmljeni novac, koji i onako općini nužno treba i
koji bi se dao puno bolje iskoristiti,
Nemar za siromašne općinare.
Za siromaštvo, pod kojim se naslovom razumije-
vaju izdaci za liječnike. općinske u gradu, Gružu i
Župi, izdaci za sulude na Nunciati, bolnički troškovi,
troškovi primalja, lijeci siromasima, pokapanje siro-
maha, potpora Dječjem Zakloništu, potpore siromasima
i slično utrošeno je u godini 1923. za sve odlomke
općine D. 199.701:48. Sravni li se .ova svota za siro-
maštvo sa krupnim svotama iz naslova »Uprava« do-
lazi se do zaključka, da komesarijat nije imao duše
VUČE NJE
12. i 13.
jan Nata
Oglasi, zahvale i priopćena po ino cijeniku. —
urednik A. FIe. —
MB Duprovačke pie Tiskare. — KIT se ne vraćaju. —
Odgovorni
Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“. —
spram siromaha, koje se je prikraćivalo, dok se je
drugdje bez stvarne potrebe i previše trošilo. Zar nije
prava sramota, da dok se je sa jedne strane za sve-
čanosti potrošilo D. 95.000, da su na drugoj strani
potpore siromašnim obileljima za odlomak Dubrovnik
iznosile u cijeloj godini 1923. samih D. 600. Prama
veličini svote izgleda da je Dubrovnik sretni grad, u
kojem nema siromašnih obitelji, ali to nažalost nije,
jer svaki dan svojim očima gledamo svu silu siro-
mašnih obitelji naših općinara, koji ginu od bijede,
neimaštine i bolesti, o čemu bi nam najbolje mogli
pripovijedati općinski liječnici. Druga malo manja sra-
motna i Žalosua stavka ovog maslova jest ona, kojom
se je u ime potpore Diečjem Zakloništu u cijeloj go-
dini 1923. dalo samih D. 600.—; razumije se tada,
da radeći ovako antisocijalno treba imati neki preličak.
Uzdržavanje vojarne. Erar ne plaća najamninu.
Prelazeći preko naslova »Mauk«, pod koji spada
doprinos pokraj, učit. zakladi, paušal mjes. učit. vi-
jeću, potpora sirom. učenicima pučkih škola, najam
škola, za koji se je naslov za sve odlomke općine
potrošilo D. 23.562. — od čega pak najveći dio za najam
školskih prostorija, — pregjimo na naslov »Gradnje«,
koji je prvi po svojoj važnosti a. drugi po veličini
svote rashoda. Keko sam već na početku istakao u
godini 1923. nije se ništa nova zgradilo i ako je pod
ovim naslovom izdano D. 882.748:28. Zajednica je za
taj naslov potrošila D. 36.547:38 od česa najveći dio
naime D. 20.128:37 utrošilo se je za samo uzdrža-
vanje Vojatne u Gružu, za njam koje erar već četiri
godine nije ni pare platio, o čeinu se je opširnije pi-
salo, kad se je u početku ove godine proračun pre-
tresalo. Odlomak Dubrovnik utrošio je u naslov
»Gradanje« svotu od D. 641.948:26, od česa se je utro-
šilo za samo uzdržavanje puteva i zahodnih konala u
gradu i predgregjima D. 204.809:11 i ako nijesmo vi-
djeli ni jednu ulicu pošteno restauriranu, te i ako se
topimo u lokvama izrovanih ulica.
Preskupo uzdržavanje vodovoda.
Za uzdržavanje vodovoda odlomak Dubrovnik
potrošio je ništa manje nego D. 351.430:16 a odlo-
mak Grož-Lapad D. 167.832:48 ukupno Dubrovnik i
Gruž D. 319.262:64. Ovo je doista zamjeine svota,
kojom je naša općina mogla nešto više nego uzdrža-
vali vodovod u godini 1923, Iz konačnog računa raza-
bire se dakle, da se za samo. uzdržavanje oskudnog
vodovoda 1923. potrošilo preko kr. 2,000.000, pa nam
se i po tom problem pitke vode pokazuje u svoj svo-
jej težini, gdje se silne pare za vodovod troše, a da
vodom i u zimi oskudijevamo. (Nastavit će se.)
,sBanca Adriatica“.
Kako povodom sloma novčanog zavoda ,Banca
Adriatica“ u Trstu kolaju i po našim stranama razne
protusiovne vijesti, za informaciju naših čtatelja pre-
našamo o tem pitanju vrlo objektivni članak uvaženog
našeg zagrebačkog trgovačkog lista »Jugoslav. Lloyd«
br. 269 od 22. novembra o. g. pod gornjim naslovom:
O aferi Banke Adriatike piše se vrlo mnogo i to
sa nastojanjem da se izbriše ili barem pomrsi trag
pravima krivcima za jedan slom i jedno lakoumlje
kojima su teško oštećeni brojni ulagači, dioničari i
komitenti ovoga zavoda megju kojima imade i velik
dio naših ljudi i njihove često tvrdim žuljevima ste-
čene imovine.
Tendencije Trsla podupiru sada i nekoji bečki
listovi, koji se inače vole baviti skandalima u financij-
| POQOGOGOG8GGGGSSBOBBGSBG0CG06OO 8 Q80Q006S0Q00Q000S000680Q988000809
DOBITCI PREKO
| 39 MILIJUNA DINARA
U GOTOVOM NOVCU
BEZ IKAKVOG ODBITKA,
SREĆKE u NA JVEĆEMIZBORU
KOD GLAVNE KOLEKTURE:
Bankovnog Kom. Društva
i. REI i Druu
ZAGREB