#

MOM 1 Do e

Poštarina plaćena u gotov

AERO

 

   
 
 
  
 
 
 
  
  
  
 
 
  
 
  
 
  
  
 
  
  
 
 
  
 
  
 
 
  
 
  
  
 
 
  
 
  
  
  
 
 
 
  
  
 
 
  
  
 
  
 
 
  
  
 
  
  
  
 
  
 
  
 
 
  
  
  
 
 
  
  
 
 
  
 
  

Cijena je eri 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 100, Din. go
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrv. Tiskare.

.. .
Kojim putem da udarimo ?

Osamnaestome vijeku racijonalizma slijedio je
deveinesti kao aplikacija njegovih načela u privatnom
i javnome životu, proglasivši društvenom normom ne-
ograničenu slobodu pojedinca. Posljedica je toga bila
ne samo revolucija proti dotadašnjem shvatanju poli-
tičke slobode i gragjanske ravnopravnosti, nego se je
moderno društvo svom silom bacilo i na kršćanstvo,
koje je po tadašnjem shvatanju podsjećalo na starinu,
na vremena slerilnog apsolulizma i u dušama pojedi-
naca. Tako je moderni vijek zabacio uzvišene zasade
kršćanstva, dok je svoj život i nadaljni razvoj normi-

rao prama instinklima| pokvarene naravi ljudi najno-
vijega vremena.

Plodove ioga bere današnji vijek. U Pragu rije-
šava porota Anastasa Nikolova, ubojicu bugarskog
ministra Daskalova, U Lausanni proglasuju nevinim
Konradi-a, koji je ubio sovjetskog delegata Vorovskoga.
U Križevcima pak sve škole, s učiteljskim i profesor-
skim zborovima na čelu, svečanim načinom prate do
groba samoubojicu Vilka Sambolek, uč. IV. teč, preparand.
Ovaj posljednji slučaj karakteriše današnji odgoj
u školama. Moderna škola odgaja niže duševne moći,
a zapušta potpuno odgoj plemenitosti srca i čvrste
volje, bez čega nema pravih karakter-ljudi.

U srednjim se školama u prvome redu odgaja
fantazija. Mladeži pružaju kojekakvu beletrističnu lite-
raturu, čiju vrijednost prosugjuju po njezinome lite-
rarnom obliku, bez obzira na načela, čiji je otrov za-
vijen makar i u mnajklasičnije literaine forme. Ovim
nećemo da umanjimo važnosti bilelr'siike kao sredstvo
za odgoj fantazije. Ali ireba da upozorimo, da nam
negsiiije bit? indiičrenir o) kakvi Svačić prčpiguju
u formi privlačive beletristike. Moramo naime pomi-
sliti, da društvo ne propada zalo, što nema ljudi sa
bujnom fantazijcm i spretnim perom, mego zato, što
nema moralno-značajnih jedinica. Zeto je prva zadaća
cdgoja, da daje društvu pojedince, koji će učvrstiti
njegov opstanak, a ne koji će da mu potkopaju temelje.
A u kolikoj mjeri cdgovara toj zadeći današnji odgoj?
Dosljedno načelu neograničene sloboće (l) posiže da-
našnji odgojni sistem za svakakvim načelima i poštiva
moralno majdestruktivnija mnijenja i naziranja, dok
zazire od kišćanskih istina i njegovih moralnih načela,
koja jedina uvjetuju siguran normalan razvoj ljudskoga
društva. Uostalom mi nećemo da diktijamo gospodi
nastavnicima moderne škole, na koji način i na
temelju kojih načela treba da odgajaju povjerenu im
mladež, da se time ne bi cgriješili o spemenuto na-
čelo slebode. Neka se o tome informitaju ked Feer-
stera, priznatcg pećagega. Megjutim neka znaju, da
su za slučajeve Paskijevića i Samboleka kcnačno od-
govorni i eni i da društvo imade pravo da stavi na
optuženičku klupu čitav denašnii sislem odgoja. Pravi
odgoj trieba da bazira na načelima, koja su u svoje
vrijeme preobrazila svijet, a koja danas ispovijeda pravo
kršćanstvo. I cćok toga ne bude, dotle će se redati
pojav za pojavom, proglašavati nevinim ubo icu za
ubojicom i cdebravati i uzvisivati bogzna kakova ne-
djela i zločini. [ to se neće spriječiti ni popraviti sa-

 

jezni

ma-
nički

peći,

njeg osjećaja za dobro drušiva i zajednice, kako to
čini mcderna bezbožna žurnelistika, koja misli, da je
time ciklonila odgovornost od velikih ideologa na-
prednoga vijeka, Društvo treba da obračuna s onima,
koji su svojom bezvjerskom idcologijom i lejičkim
moralom faktični krivci svemu tome. S druge strane
treba da svoje članove odgaja tako, da uzvišena Kri-

će uplivati na volju, da živi po propisima kršćanskog
morala. Svaki je drugi način bezuspješan. — /.B.V.

g To je ono pravo! Ima ljudi, koji još uvijek nijesu poku-
šali Fellerov ,Elsa-Fluid“, premda se već kroz 25 godina upotreb-
tjuje u svim zemljama. Tko je samo jedamput iskuslo njegovo
RO djelovanje kod trljanja legja, uoova i i. d. ili kao kosme-
tikum jeenićeu ustiju, kože i glave, kazat če sigurno; ,To je ono
E Daleko je bolji, jači, izdašniji i pollega djelovanja nago
f ka rakija, Otstranjuje hunjavicu, zubobolju, ti
| \živce. 3 dvostruke ili 1 specijalna ilaša zajedno sa zamotom i po-
; trukih ili i alnih_ilaša 214 dinara

jekarnik . ugen V. Feller, Stubica

a. E

x

 

 
  

s sE

mim farizejskim zgražanjem i pisanjem, punim tobož- _

stova načela postanu normom njihova naziranja, koje

ugodno umiruje.

 

Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.

dišnje. Izlazi svakog

Hrvatsko orlovstvo.

Katolički omladinski pokret još prije rata snažno se je
razvio u Dalmaciji. Poslije rata dolazi kat, omladinski
pokret ponovno na površinu, sada u radikalnijoj i
konsekveninijoj formi: kao O:lovstvo, Hrv. orlovskih
društava i omladinskih kat. društava imade već po svim
hrv. krajevima, Jedna zapreka jačemu razvoju hrv. Or-
lovstva bilo je u tom, što nijesmo imali jedinstvene
centrale za naš orlovski pokret, Jedan dio naših or-
lovskih društava bio je učlanjen u J. O.Z., druga o-
mladinska društva u Oml. Savezu, treća u Orl. Pod-
savezu ild. Osnutkcm Hrv. Orlovskog Saveza, koji je
osnovan 16 decembra 1923, stvorena je jedinstvena
centrala za hrv. orlovski i omledinski pokret. Hr. Or-
lovski Savez je samostalna kulturna omladinska cen-
irala, dok je u orlovskom tehničkom i tjelovježbenom
pogledu učlanjen u J. O. Z.

H.O.S. izdao je »Zlatnu knjigu hrv. orlovske o-
mladine«, u kojoj su precizno i radikalno ustanovljene
sve, a napose vjerske dužiicsti Orla. H.O.S kao elitna

, katolička organizecija, želi, da sav svoj rad oko od-
goja omladine, vodi u sporezumu i pod nadzorom kat,
episkopata. Savez je uveo duhovnike u Predsjedništvo
i kod društava, da se teko čim više osigura vjerski
odgoj orlovske omladine.

H. Or. Savez je samostalna omladinska cenirala.
U tehničkom i tjelovježbenom pogledu učlanjen je u
Jug. Or. S. koji djeluje preko učlanjenih Saveza.
H.O.S. isključiva je centrala kat. crlov. i omladinskih
društava. Specijalne prilike u kat. omlad. pokretu traže,
da se očuva samostalnost hivalskog omlad. i orlov.

pokreta, a usto da hrv. orl, bude i sastavni dio općeg
arlstog-gSsje:

Konstituirajuća gl. skupština. H.O.S., sazvana po
mnogim orlovskim i omladinskim društvima odižana
je 16. decembra 1923. u Zagrebu. Skupštinu je u ime
sazivača otvorio jedan zagrebački o1ao, a nakon toga
je Dr. Deželić izložio razloge, koji su tražili ujedinje-
nje našeg omlad. pokreta. Primljena su pravila, koja
će se cdaslati vladi. Izabran je odbor, uregjeno pita-
nje članarine, te normiran odnošaj prema drugim
organizacijama.

Pred hrv. Orlovstvom stoji život. Hrv. Orlovska
društva treba da prodru u sve hrvatske krajeve. Svi
prijatelji kat. omledine treba da upru sve sile, da na-
čela hrv. orlovstva, Zlatne knjige, predru u svako naše
selo. Svi prijatelji omladine neka zatraže informacije
o osnivanju oilovskih društava od Hrv. Orlov. Saveza,
Zagreb, Koptc1 27. 1. Savezu je u prvo vrijeme potrebno
za vršenje njegovih zadaća mnogo novčanih sredstava.
Izdavanje biblioteke, držanje organiz. tečajeva, provedba
organizicije traži materijalnih žrtava, koje će Savez
moći da podrese ssamo ako naigje na dovoljno sit-
sretljivosti kod prijatelja naše omladine.

Izložba prof. Marka Rašice u Zagrebu."

(Prigodom njegovog 20 godišnjeg jubileja)

Naš svgragjanin. g. prof. Marko Rašica priredio
je početkom studenc g kelektivnu izložbu svojih radnia.
Na taj je način htio proslaviti svoj jubilej 20-godišnjeg
umjetničkog rede. Izložba je najljepše uspjela u sva-
kom pogledu. Ovom prigodom zaslužuje da ipozo-
rimo našu publiku na stručne ocjene kritičara o našem
vrijednom umjetniku, o kom je tada pisala gotovo sva
zagrebačka štempa. I ovom prilikom našem vrlom su-
gragjaninu naše česlitke |

Prof. Dr. Iso Kršnjavi, glasoviti povjesničćr umjet-
nosti, piše o Rašici u »Morgenu« od 13. XI. megju
ostalim ovo: ,U prvom redu naših ponajbeljih umjet-
nika stoji i Marko Rašica. Prvi put je Rašica izložio
pred 20 godina velikim uspjehom u bečkom Hagen-
Dundu i zaslužuje sada, nakon 20 godina, da u pre-
gledu dostojno ocijenimo njegovo umjetničko stvaranje.
Kada je prvi put u Zagrebu izložio, njegov je nastup
učinio opravdanu sra On je donio s velikim
— razumijevanjem stilizirane motive iz hrvatskih narod:

 

nih pjesama i priča, ornamente i studije. Romantik.
pun snage. Istom 1 zatajio gredinama našao

# Zbog preobilnosti omalerijala nije moglo prije

    

 

da ugje:

 

 

 

vije

abai ma, neradi, nennna. ša Aqmaie

ri- brovnika, himna je jugu
Bei

 

 

Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni
urednik A.
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. —

Fič. =

— Vlasništvo Odbora ,,Narodne Svijesti“.

liku da riješi velike monumentalne zadaće: »Propovijed
sv. Antuna« u franjevačkoj crkvi u Zagrebu ; poetičko,
puno slila »Angjeosko kolo« u kupoli crkve sv. Marije
isto u Zagrebu; »Posljednja večera« u župskof crkvi
u Krašiću i slika »Oslobogjenje iz čistilišta« u crkvi
Vrboskoj na Hvaru.

Marko Rašica je markanini umjetnički individua-
litet. On se laća najtežih zadaća umjetnosti sigurnom
rukom i rješava ih na sasma razumljivi način. Sdruge
strane diže on dekorativni umjetnički obrt; do visine
prave umjetnosti. Njegovi nacrti za slikanje na staklu,
njegove čakanovane radnje (tuckane, metallo battuto)
u bizantinskom slogu svagd;je su ubrale veliko povla-
gjivanje, a i kod nas imade takogjer velikih crkvenih
dostojanstvenika, koji znaju cijeniti/ovakove umjetnine,
koje je Rašica za njih izveo. Kraj toga njegove studije
pejsaža imadu jednu sasma osebujnu snagu sjaja.
Teško je i pomisliti, da su ti pejsaži slikani vodenom
bojom, imade u njima izvjesna zasićena dubina i tako
jako svijetlo, kao u najboljim uljenim slikama. —
Na njegovom prikazivanju dubrovačkoga pejsaža vidi se
da je sve proživljeno, a.ne prepisano.

Interesiralo me je, da istražim, koji su uticaji do-
prinijeli izobrazbi ovoga umjetničkoga karaktera, koji
je znao da se oslobodi od svakakvih ludosti mode, a
ipak je tako moderan.“ (Ovdje Kršnjavi opisuje pota-
nje njegov rad i uspjehe po svijetu tijekom 20 godina).

»Zagreber Tegblatt« br. 265 donosi iz pera Dra
Deaka cmašnu kritiku iz koje vadimo slijedeće:
,... To, što je sada Rašica izložio, sačinjava maj-
ekskvizitnije njegove originalne umjetnosti. Rašica je
prije svega slikar pejsaža, koji se priljubljuje s velikom
koju an 1
živoj svojoj umjetničkoj fantaziji nastoji da tako rečemo
božanski da prikaže. Zato i jesu njegove slike pune
života i sunca. One su »uzvišene himne" na vječno
lijepe obale Jadrana«. ,Evolucija koju je umjetnik
prošao vidi se u nekim slikama, ipak sada se o1l;ma-
lazi ma visini svoga stvaranja. Njegovu je maniru Ser-
vaes (kritičar »N. Fr. Presse«) svojedobno stavio izme-
gju Klimta i Stucka, još bismo dopunili jednom poan-
'tom Bocklina, jer modre i duboke valove Jadrana jedva
da može koji od naših umjetnika bolje i poetičnije da
prikaže. Uistinu izložba, koja nam je pružila veliki
umjetnički užitak.“ ;

Iz kritike »Der Morgena« br. 182. od kritičara
Sitssa : ,Svaka prava umjetnina nosi žig osamljenosti.
U jednom času: zamesenja stvorio ju je umjetnik iz
sebe samoga udaljen od svijeta. I ova osamljenost >
onoga koji stvara prelazi i u umjetninu. Diše jedin-
stvenošću i samoživotom, inače nije umjetnina. Zato se _
prava umjetnina i prepoznava u prvom redu po tome,
što ne podsjeća ni našto dosad vigjeno, ne uskrišava
nikakve uspomene, preporogjenje je umjetničkog ge-
nija. Upravo kod Rašice moraju doći gledaocu njego-
vih slika ovakove misli. On ne nadovezuje ni na šlo
postojećeg, izbjegava sve što je konvecionalno, ide
svojim vlastitim putevima. Ko-je samo jedamput vidio
Rašičinu sliku, taj ga uvijek prepozna, bila to slika
pejsaže ili portreta. Rašica je pjesnik. Njegova jačina
je intenzitet osjećajnosti doživljavanja. On se nasla-.
gieje koutrastima, pregleda sve nuzgredno i naprosto
juriša na totalni utisak. Kod njega nema ništa labil-
noga, ništa nesiguina; on voli pregnantno i neprija-
telj je stafaže. Gipkost i elasticitet talenta njegovi su
vijerni pomagači; on traži izjednačenje megju životom
i svojim refleksijama i pogagja ono pravo sa snažnim
potezom kista. Nije svakome dano da slika a fresce,
a da ne čeka, da se bez premišljanja prepusti prvoj
impresiji. U tome leži umjetnost Rašice. Originalnost
njegove umjetnosti leži u umnoj upotrebi ornamenata
i nenametljivoj stilizaciji, iz koje proističe osobita
snaga. Ko bi kraj toga zapao u šablonw, morao bi se
nasukati na tome specijalitetu. Rašica ne! On može
omiamentirati drveće, a da ne izgubi išta realnoga ; on
može stilizirati, a da mu ne možemo štogod predba-
Njegova sadašnja izložba, gotovo cijela iz Du-

s njegovim divnim bojama
Ne : e

 
 
 
 

 

   

    

M