Br. 7.

Poštarina plaćena u gotovu.

DUBROVNIK 5. februara 1924.

  

 

a

Narodna S

vijes

God. VI...

 

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare.

lijena je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno.

= Izlazi svakog Utornika.
Pojedini broj 1:50 Din.

 

 

Oglasi, zahvale.i priopćena po posebnom sjenka Odgovorni
urednik A, FI&. — Vlasništvo Odbora ,,Narodne Svijesti“, —
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. —

 

Seoba naroda*

(Glas sa otoka Korčule.)

Socijalna bijeda više nego ikada vlada danas u
im staležima ljudske zajednice. Ta bijeda u velikoj
jeri tišti težački stalež, o čijim rukama ovisi ekonom-
i i gospodarski napredak čitave države. Skrajna ne-
arnost sa strane državnih faktora s jedne, a skupoća,
jemeti, porezi s druge strane dovedoše jadnoga težaka
o materijalne oskudice u svakom pogledu. Zadnjih
Sana samo preko gruške luke ode za Australiju na
3damput 49 osoba sa našeg otoka, ponajviše iz selija
srnova i Pupnata. Staro i mlado, po čitave obitelji
stavljaju rodni kraj i bježe u inozemstvo, da nagju
uha, kojega im rodna majka zemlja ne može pružiti.
\ koliko i koliko ih još ima, koji čekaju kao manu
\neba čas odlaska, a ne mogu, jer je popunjen broj
leljenika, ili im je pak nemoguće isprositi u dug po-
lebiti novac za put! Ne govorimo ovdje, koliko je
luških i ženskih iz Blata i Veleluke moralo ostaviti
oj dom trbuhom za kruhom.

Jadnom i oskudnom težaku nije se za to čuditi.
iemila filoksera uništila je njegov glavni produkt —
ino. Njegovi su vinogradi samo jedna masa cine zemlje
ez imalo zelenila. Po ogradama samo krpe suhih
iginulih loza. Počeo je u velikoj ekonomskoj stiski
aditi i obragjivali amerikanicu, koja zahtijeva silno
juda, brige i troškova, a plod treba čekati 4-5 godina,
ošto nema nikakovih drugih važnih produkta, za-
užio se je do grla, gdje god je mogao. Živoine su
amirnice za njega preskupe, pak mora i na silu da
laduje on i njegova djeca. Osim toga elo mu novog
Sreta — isplaćivanje zaostalog poreza, gdje treba da
broji par hiljada. Pak otkuda da on te hiljade isplati,
id nema ni prebijane pare. Povećati dug ne može,
ru njega jadnika rema više nitko povjerenja. Banke

mu nepristupačne, jer bi ga kamate uništile. Uopće
| seljak našega oloka danas u vrtlogu velike eko-
»mske krize i u velikoj životnoj borbi, iz koje sa vrlo
»simističkim pogledom gleda u budućnost. — Imajući
red očima ovo njegovo stanje u svojoj domaji, nije
bia da ostavlja svoju sirotinju, i da preplovi ocean-
te širine, da tamo u tugjem svijetu, priskrbi potrebita
edstva za uzdržanje svoje oskudne obitelji e da je
1 bijede ne baci na prosjački štap.
Koje su pak posljedice za samu državu od ovog
ojčanog iseljivanja u tugjinu?  Obragjivanje zemlje
životnog zijačenja za stanovništvo jedne države. Tr-
vina i industrija (koja je kod nas u povoju! Op sl.)
nadu za bazu produkte zemlje. Na tom se pak polju
jaža veliki gubitak, kada se uzme u obzir, da hiljade
jboljih radnih sila seli u inozemstvo, a kod kuće
tavljaju svoju zemlju nekultuviranu. A što je najvaž-
je on se seli u inozemstvo, jer ne osjeća u srcu ve-
lja za težački rad i pred sobom vidi neveselu bu-
ićnost, i kao takav gubi ljubav prema svojoj domaji
gubi se u zaborav pojam ljepote svog domaćeg kraja.
nogi, koji pogjoše, neće da se povrate, a isto se
ože kazati io onima, koji se namjeravaju iseliti. Ko-
i je ovo gubitak za jednu državu, koja je tek u raz-
ju, može svak da pojmi.

Što pak o ovom misle naši vladajući faktori i
) su učinili da spriječe ovu brojčanu seobu svog
roda? Odgovor je negativan. Samo neka znadu, da
| je dužnost sanirati mizerni položaj težaka bar ko-
o se može, a ne stati prekriženih ruku, jer težački
ljevi ralom i motikom svijet hrane.

 

 

 
  

  

*# Donosimo ovaj članak s opaskom, da seoba naroda zauzi-
e sve to većeg maha ne samo sa naših otoka već i sa kopnenih
sta. Osim u Australiju (New-Seeland) mnogi sele u Kanadu,
se odatle nadaju prije dobit dopust, da ugju u Sjedinjene
ave Sjev. Amerike.

 

Sklonost lakoj prehladi ? 'Prevelika osjetljivost ? Boli
ižuju i otpornim čini tijelo masaža i pranje s pravim Fellerovim
1-Fluidom ! Kudikamo jači, izdašniji i bolji od francuske rakije!
| kosmetikum već 25 godina omiljen za njegu zubi, desni, ustiju
že na glavi. Zajedno sa zamotom i poštarinom 3 dvostruke ili
pecijalna flaša 24 dinara, 36 dvostrukih ili 12 specijalnih flaša
dinara i 10%. nadoplatka razašilje : ljekarnik Eugen V. Feller,
bica Donja Elsa-trg br. 297. Hrvatska.

Proračun Dubrovačke Općine
a II. Socijalno-karitativna skrb.

e

U vremenu kada redom svi i malo napredniji
gradovi nastoje da stvore takove komunalne uredbe,
koje bi ublažile bijedno stanje gradske te okolišne
sirotinje, ovaj proračun mema srca za sirotinju i rad-
dništvo, već ih prepušta njihovoj sudbini rasturujuć na
drugoj strani preširokih rukava općinski novac.

U Dubrovniku, koji je megju prvim u Evropi
imao svoje karitative institucije, stvorene i podržavane
većinom od tadašnje republike, današnji proračun ne
samo, da ne stvara novih, koje vrijeme i nove potrebe
traže, nego i stare zanemaruje i ne pripomaže, Za ilu-
straciju može poslužit stavka 8. naslova ,Siromaštvo“
proračuna za ,Dubrovnik-Bosanku“, kojom se u ime
potpore Dječjem Zakloništu odregjuje svota od ciglih
dinara 600 za cijelu god. 1924,

Suludi na Nuncijati živu zapušteni i zanemareni,
kao da ih se ne smatra ljudima. Zgrada je veoma trošna,
te u slabom sianju iziskuje nužne popravke, a suviše
nužno potrebuje više predmeta kućanstva za veoma
kukavno životarenje bolesnika. Gragjani mogu, da se
potrude do Nuncijate, pa će se vrlo lako uvjeriti, da
n. pr. tamošnji bolesnici nemaju ni u čemu da operu
svoje rublje, jer su im naćve propale, pa treba samo
zahvaliti susretljivosti čuvara da se mogu oprati upo-
trijebivši njegove naćve. Proračun , Zajednice“ naslov
»Siromaštvo“ stavkom 1. preliminira za ,sulude na
Nuncijati“ iznos od Din 38.140, pa je očito, da se
ovom svotcm ne samo ne može na zgradi ništa opra-
viti a ni nabaviti nužne manjkajuće predmete, već da
ovaj iznos neće dostajati ni za siromašno uzdržavanje
bolesnika (5—6) te čuvara.

Da bi općinati bili malo bolje upućeni u čemu se
poglavito sastoji socijalno-karitativna skrb Općine po
proračunu spram siromaha, treba navesti neke stavke
proračuna, koje se na siromaštvo odnose, kao stavku
3. naslova , Siromaštvo“ proračuna Dubrovnik-Bosanka :
lijeci siromasima D. 22.000; stavka 4.; potpore siro-
mašnijim obiteljima D. 600; stavka 5. potpore siro-
masima D. 3.500; stavka 6. prenos siromaha u bol-
nicu D. 3.000; stavka 7. pokopanje siromaha D. 2.500

U proračunu za Gruž prelimirano je u iste svrhe
pod naslovom  ,Siromaštvo“ stavkom 3. za lijeke si-
romasima D. 6.000; stavkom 4. potpore siromašnijim
obiteljima D. 1.000; stavkom 5. za potpore siroma-
sima D. 1.5800; stavkom 6. prenos siromaha u bolnicu
D. 800; stavkom 7. pokopanje siromaha D. 1500.

Kada se uoče ove male svotice, koje su malene radi
onih velikih konsumptivnih izdataka, onda se istom
može stvarno uviditi, kako je neracicnalno i koliko je
spram siromašnog dijela općinara nepravedno ovako
gospodarenje vpćinskom imovinom. Proraćun u ovom
naslovu ,Siromaštvo“ pokazuje doista svoje veliko
siromaštvo. Čitava obligatorna socijalna skrb Općine
za siromahe svela se je u proračunu nato, da je Op-
ćina onim gorenaznačenim stavkama sietila se samo
bolesnih siromaha, kao da nema i drugih siromaha već
samo bolesnih, kao da je iscrpljena dužnost socijalne
skrbi Općine spram siromaha, ako mu, pošto se je
razbolio, dade lijekove ili mu bolesnu udijeli par di-
nara u. ime potpore ili ga prenese bolesna u bolnicu,
te mu plati liječenje u bolnici. Dužnost je općine mnogo
šira; nije naime dovoljno pobrinuti se i to kukavno
za bolesnu sirotinju, već treba prikladnim uredbama i
shodnim mjerama zaštititi sirolinju od bolesti, ukloniti
uzroke bolesti, Bolest je samo posljedica a ne uzrok,
pa stoga treba; da pametna komunalna politika ide za
ostranjenjem uzroka a ne samo za ublaženjem posljedice,
U prvom redu treba gradskoj i gruškoj sirotinji dati
mogućnost, da uz nisku cijenu može da dobije pri-
stojnu i zdravu hranu, treba nadalje nastojati dati siro-
tinji zarade e da od njezine prištednje uzmogne sebi
pribaviti odjeću odnosno obuću, te na koncu treba nešto
uraditi, da joj se priskrbe zdravi, prosti stanovi, U vezi
sa ovim postulatima socijalne skrbi Općine stoje ona
tri velika socijalna problema današnjice: problem is-
hrane sirotinje, problem nezaposlenosti i problem stan-

bene krize. Nijedan od ovih triju socijalno-društvenih
problema, nije se za čitavog trajanja komesarijata niti
uznastojalo riješavati, šta više nije se ni imitiralo ono,
što su drugi pa i manji gradovi u tom pogledu u
zadnjim godinama učinili.

Ovako rezonirajući pri pogledu ovog naslova
nehotice nam je pala ma pamet ona nekada bla-
gotvorno djelujuća institucija za ishranu sirotinje,
— naša Pučka Kuhinja i stoga prevrćali smo  na-
slove proračuna, nebi li našli gdjegod kakav do«
prinos za ishranu sirotinje, ali naravno uzalud, Nadali
smo se da će g. komesar imati razumijevanja za bi-
jedu sirotinje i učiniti nešto za njenu lakšu ishranu
bilo osnovavši neki , fond za ishranu sirotinje“, bilo
preliminiranjem nekog iznosa za Pučku Kuhinju, koji bi
imao poslužiti kao dati podstrek ua njezin ponovni otvor.
Svakako držimo, da je učinjen veliki propust, što se
sa Općine nije već davno dalo inicijativu za ponovni
otvor Pučke Kuhinje sa ogrankom u Gružu radi ubla-
ženja bijede sirotinje. Megjutim g. komesar, kako
znamo, ima svoj dispozicijoni fond , razni nepredvidivi“
od D. 200.000, pa bi lako mogao ovu manjkavost po-
praviti doprinosom iz ove stavke. Sa pitanjem ishrane
sirotinje stoji u uskoj vezi pitanje stanbeno, koje opet
uajljuće pogagja sirotinju. — Svakom je gragjaninu
poznato, kako i gdje žive siromasi na Prijekome, te
oni ispod Sv. Marije kao takogjer i beskućni život
stotine radnika u Gružu, koji su prisiljeni spavati i po
zimi i po kiši u kakvoj bašći pod Nuncijatom ili na
drvlju u luci. Covječnost je dakle tražila, da se je Op-
ćina, odnosno još za sada g. komesar, pobrinuo za
podignuće radničkih stanova odnosno prenočišta o
čemu izgleda, da nije nigda g. komesar ni mislio.

Skrb za siromaštvo usključuje u sebi, osiin skrbi
za ishranu i stanove sirotinje, jošiskrb za higijenske
uredbe za očuvanje zdravlja. U tom pogledu osjeća se
osobito potreba jednog kupališta (banje) slatke vode.
Ne samo sovog higijenskog razloga već i s razloga
popunjenja koniorta stranaca t. j. u cilju unapregjenja
prometa stranaca, trebalo je pobrinuti se da se ostvari
takvo kupalište za gragjanstvo i strance u gradu ili
predgragju, a u Gružu pak jedno radničko kupalište,
da se od rada znojni i zamazani radnici mogu isprati
i tako lakše očuvati od bolesti. To bi moralo sve biti
cilj savremene komunalne socijalne politike, to bi bio
rad za dobro i zdravlje općinara, rad za narod i dr-
žavu. Qud svega ovog u proračunu nema ništa.

Koliko je pak g. komesar učinio za riješenje pro-
blema nezaposlenosti vigjet ćemo kod naslova , Gradnje“.

(Slijedi.)

Pisma iz naroda.

Iz KONAVALA. Gospodarske prilike. Ovog puta
zima stegla ko malo kada i dugo ne htjela da
popusti. Konavosko polje poplavljeno, sve se poledilo.
i ječam zebe, a pšenica trpeća pak se neda. Led uni-
štio sve povrće u korjenu, ali uza sve to seljak gleda
u bolju budućnost imajući u pameti onu staru: ,Po-
zeboh .— polegoh“. To jest ako zimi žitija od leda i
pozebu, ljeti od obilna roda polegnu. A nadat se je,
da će i masline i voćke bolje urodit iza ovakove zime.
Nego sada teško je stanje. Sve treba da se za novac
dobavi, a pusta nestašica novca i kod nas se osjeća.
I seoske blagajne naše ostale bez gotovine, nalaze se
u novčanoj krizi, pak ne mogu da pozajme ni za
kućne potrebe. Vinu slaba cijena, ali ga se ipak daje
po što, po to samo da se do potrebnih para dogje.
Jedino cijene osjenču nešlo skaču i veseo je onaj, te
ga ima. Cudo da ovog puta nitko ue traži suhih smo-
kava, pak se narod odlučio, da od njih peče rakiju.
Uza svu zimu zdravstveno je stanje baš dobro.

Obilan lov, Ova zima dovukla nam svu silu ko-
kočaka, kosova, cuca i čitava jata divljih golubova.
Na polju pak bude i divljih pataka i gusaka. Lovci
dobro prolaze, a dolaze i iz Ercegnovoga, i u toj je
varoši puna placa svakog letuštega. Šteta da toliki ne
mogu dobiti dozvolu za lovačku pušku, jer eto im
sada lijepe zarade i prehrane.

Zalostan slučaj slučio se taman na novu godinu
u Vodovagji. Luko Ramadan, učenik gimnazije u Er-
cegnovom, objesio se o dub pred svojom kućom i
ostao mrtav. Uzrok je, kako se kaže, slab uspjeh u
mauku i strah pred nekim njegovim izgredima. Bog

da mu prosti! — Konavljanin.
Tko il reumatizmu i kostobolji taj više ne trpi
boli jer je već upotrebio Reumatis. Reuma-

tis dobiva se uz originalnu cijenu u ljekarni u Gruž

 

za Reumatis sredstvo za mazanje proti