Poštanina plaćenu ua gotovu.
DUBROVNIK 15. aprila 1924.
Narodna Svijest
God. vr.
m je listu (a Do mjesečno ; za inozemstvo 10 Dir.
PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Wie i pUDravA kod Dubr. Hrv. Tiskare.
i
mjesečno.
BRA svakog "UI Oglasi, ić: i priopćena po PO oo _ Odgovorni
urednik A. FI&. — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“. —
_ Pojedini broj 1:50 Din. | Tisak BUIE Hrvat ske JE = PGA se ne ET =
Veliki &etak
s Veliki je to dan: najerniji u povijesti čo-
čanstva : najsvijetliji u povijesti Neba. Toga
dana čovječanstvo pokazalo svoje pravo
dignulo je krinku, razotkrilo svu svoju
2
evnu golotinju i učinilo je djelo, nad kojim
ie i nijema priroda zerozila i potresla...
o naprotiv dalo je svjedočanstvo najveće
javi i skrbi za to isto propalo čovječanstvo...
| Na Veliki Petak došao je On, najsvetiji
ineviniji i uzašao je na Golgotu sa križem
\legjima. O je On, najbolji, da ga
je na križ i... umro je smrću najeđđ
ge roba. A sve samo i jedino, da spasi..
ma — Čovjeka, koji će odsad križem na a
tačivati svoju slobodu i spas...
Veliki Petak je sinonim Križa .
Križ na Golgoti ne čine dva drva unakrst
| su samo simbol čina, foji stoji sam i
ni otkad je svijeta i vijeka. Pokoljenja će
redati u nedogled, ali ni jednome neće
i golgotski simbol neopazice. Pače i po-
1ci, ako i neće, moraju da zauzmu staja-
prema Križu na Golgoti. Bit će ih, koji
ignutom šakom i kletvom u ustima proći
bo njega. Ali bit će mnogo više onih, koji
ovim strahopočitanjem prignuti pred njim
ja koljena, kao pred simbolom svog spasa
vota. Proći će i jedni i drugi, ali to neće
njihov zadnji susret sa golgotskim znakom..
| Kad se bude sakupilo čovječanstvo svih
ikova i zemalja u zadnji dan svijeta, i opet
biti golgotski znak, prema kojemu će se
podijeliti. Oni, koji su za života u tom
u častili i gledali svoj spas, dobit će ga
a ; oni naprotiv, kojima je on bio povodom
gira i hule, čitat će na njemu svoju osudu,
retnu, vječnu i neopozivu .
= 4
y
i
u Zo će biti drugi Veliki Petak : najerniji
o alih ; najsvijetlijih u povijesti dobrih.
i Zdrav, Križu, nado jedma
U dane muke Gospodnje,
Umnoži milost dobrima
Krivicu digni s grješnika !
Riječ onima, koji je trebaju.
"Neka su se gospoda od Radićeve stranke ,sa-
a“ na zadnji članak Dra Janka Šimraka u ovom
, jer da ,mapada“ Radića i time tobože slabi hrv.
i Stoga svakojakim pogrdama napadaju Dra Ši-
k Hrv. Pučku Stranku i »Narodnu Svijest«. Si-
da tu ne govori razbor, nego strast, pa treba
st malo svijetla u to pi'anje.
Izgleda, da ta gospoda zovu konstatovanje činje-
napadajima. Što je Hrv. Pučka Siranka kriva da
a konsiatovati činjenice, koje nijesu nimalo mile
ćevcima ? Rekoh mora, jer je Hrv. Pučka Stranka
\ i njegovih agitutora proglašena izdajicom
kog narada, a njezinim se je vogjata, tobože
imicima, prijetilo vješalima sa strane Radićevćača,
m) što se je njezinim pristašama prijetilo, da će im
lk potpaliti i drugo. A zašto sve to? Jer je Hrv.
i Stranka vodila aktivnu poliliku, uvjeravajući na-
a zastupnici narodni neće politikom apstinencije
dobra učiniti, već moraju ići u Beograd i u sa-
dami hrv. interese. O tome je elo napokon i
evce razbor uvjerio, le se danas svi njihovi za-
ici naloze u saboru, na onom istom mjestu, gdje
i zastupnici Hrv. Pučke stranke, boreći se kao
za prava hrv. riaroda, kada su ih Radićevci radi
toga proklinjali, g. Barić, Dr. Šimrak i H. P. S. imaju
danas prava, da se činjenicama u rici brane od csvada,
kole im je bila nepravedno naprliia na legja Radićeva
demegogija, Gospoda bi Radićevci sada željeli, da H.
P. S. danas mukom muči, a najbolje bi za njih bilo,
da H. P. S. zauvijek umukne i da je nestane. Ali uza-
lud im takove made. H. -P. S. nije slučajna politička
grupa, ona je moćni savremeni pokret megju Hrvati-
ma praktičnim katolicima, koji su duboko uvjereni, da
vitalne interese katol. hrv. naroda neće na odlučnom
mjestu nikada dostojno zastupali bezvjerci, krivovjerci
i svakojaki liberalci (njegova nesreća!) nego jedino
čelični njegovi siuovi: pravi Hrvati i praktični katolici,
koji su djelom i žitvom dokazali svoju hrv. i kat, svijest.
Ako pak Dalmacija danas ima probugienu i živu
hiv. svijest, čija je to zasluga ? Zar nije odmah poslije
ujedinjenja H. P. S. prva počela buditi uspavane Hr-
vate, dok su se naši danas grlati liberalci Hrvati krili
po raznim rupama ? Ako je pak Radićeva demagogija
prouzrekovala H. P. Stranci jedan poraz u zadnjim
izborima, ne znači da ona mora zato zauvijek položiti
oružje i živa leći u grob, jer jaka životna snaga nje-
noga programa silom se nameće hrv. kat, narodu,
koga neće spasiti nikakova demagogija već razbor i
požitvovni rad najboljih njegovih sinova !
I za danas dosta. Pučanin.
Svijetao primjer katol, omladine,
Dok su njemački nacionalisti upotrebili i nedavni
Ludendorifov i Hitlerov proces u Mirchenu, da megju
zavagjene Nijemce i Francuze posiju novo sjeme neuta-
žive mržnje, dotle se u Njemačkoj, u redovima idealne
katoličke omladine formira četa mnovovjekih križara,
koja je svojim nastupom, zadahnutim najčišćim vjer-
_ skim osjećajem, kadra da zadivi cijeli svijet. Izabrana
četa njemačke katoličke omladine uzela je sebi za cilj,
da u duhu Kristovih načela poruši opreke izmegju
dvaju susjednih velikih naroda, njemačkim i francus-
kim, i da utre staze izmirenja u Kristu. Evo kakvu
su herojsku križarsku vojnu zamislili ovi plemeniti
učenici Kristove ljubavi.
Oni se ponudiše, da će krenuti u francuske kra-
jeve od rata opustošene, da svojim rukama podižu
porušene kuće i tako da činom dokažu, da su iskreno
pripravni popraviti krivnju svojih sunarodnjaka i opros-
titi uvrede.
Ova je odluka naišla na bjesomučne napadaje
iz redova starog mentaliteta; idealnu se mladež naživlje
lugjecima. Dok je naprotiv čuveni njemački pedagog
Foerster upotrebio sav svoj upliv, da novovjeke križare
obodri te izvedu što su zasnovali.
Dakako, da je ovaj korak njemač. katolič. omla-
dine našao isltrenog razumijevanja i dubokog odjeka
i u redovima firanceskih katolika. Izmegju mladih Nije-
maca i mlad.h Franceza razvila se je korespondenca,
u kojoj nalazimo veličinu ljubavi kao megju prvim
kršćanima. Poznati vogja kršć. demokracije i narodni
poslanik Mare Sangnier preuzeo je na sebe posredo-
vanje kod francuske vlade i njemački miadići stoje
pripravni da otputuju.
Frančezi su im velikodušno ponudili nadnicu,
što je prima franceski radnik, ali su je katolič. njemač.
mladići jednakom velikodušnošću odbili i zadovoljili
se samo s otlim, što im je dovolino za uzdržavanje.
Križari će po mogućnosti sprovoditi zajednički život,
nadahnut koliko je. više moguće vjerskim duhom.
Do suza ganjava stavka u njihovu pozivu: ,Mlađići,
poriesite sobom svoje kitare, Nasljeduj Krista i Evan-
gjelje“. Ovdje se radi o onom savremenom. velebnom
omladinskom katol. pokretu, koji je na svojim zasta-
vama napisao: Vjera i mladenačko veselje — to je
naša mladenačka filozofija. Na čelu ove zlatne omla-
dine nalazi se mladi prof, Nikola Ehlen.
Ni Francuska neće da bude nadvišena u veliko-
dušju. Gospogja soissonskog načelnika Malaterre
sakupila je 50.000 franaka za gladnu njemačku djecu.
Ženska katol. udruženja pozivlju Franceze, da
«prime. pod svoj krov po jedno gladno njemačko dijete.
Ko bude gledao njemačke katoličke mladiće, kako
vesela lica grade, što su strast i mržnja porušile, moći
će da usklikne kao u doba prvih kršćana: Gledajte
kako se ljube!
Ova ljubav u Kristu naviješta zoru onog mira,
za koji svi kršćani mole sjedinjeni sa Kristovim namjes-
nikom na zemlji.
Kulturne vijesti.
Značajno pravoslavne vjersko gibanje. ,Vestik«,
pravoslavni sedmični crkveno — politički list, piše u
svom 6. broju, da neki profesori u Beogradu drže ,bez-
božna predavanja“, u kojima napadaju vjeru. Dopis
kaže, da vjeri nijesu mogli naškoditi ni Hackel ni
Daiwin, ni Regan ni drugi ateistični filozofi, pa je neće
srušiti ni ovi filozofi. Upozoruje dalje na velike svjetske
učenjake : Newtona i i. d, koji su bili vjernici, kaošto
je bio i najveći ruski genij“ Dostojevski ,najbolji ko-
mentator biblije“. Proti takovom ,rušenju vjere“ kaže
notica, ulažu se protesti, Megju drugima uložiše pro-
test .Hrišćanska zajednica mladih ljudi“ i , Ženski po-
kret“, — Zuačajno je, da se ti pravoslavni laici iako
živo zauzimaju za svoju vjeru.
Kolumbov grob nalazi se od g. 1899. opet u se.
villskoj katedrali. Zanimivo je i začudno kako Kolumbo
nije ni u grobu našao zasluženog mira. Kolumbo je
umro u Valladolidu 1506, tada glavnom gradu Špa-
njolske. Ne dugo iza toga bilo je njegovo tijelo pre-
neseno u Sevillu i pokopano u iamošajoj samostan-
skoj crkvi. Nakon 90 godina bile su mu kosti prene-
sene u San Domingo na ctioku Haiti, gdje je ostao
280 godina. Iz San Dominga bio je prenesen na otok
Kubu i pokopan u katedrali u Havani. A kad su 1898.
Španjolci u ratu izgubili Kubu, koja je pripala Sjedi-
njenim Državama, bio je Kolumbo opet prenešen u
Evropu i pokopan 1899. opet u sevillskoj katedrali.
Nešto iz čehoslovenske crkve. Vodjačslov. crkve
biskup Farsky izjavio se je na sastanku u Brnu za
profestantizam. Oa je proglasio, da je njegova crkva
prošla već nutarnju krizu, kad je zabacila pravoslavije,
ali se je iza toga pokazao smjer k protestantizmu. Kod
toga je ujedno pohvalio misao o federaciji protestant-
skih crkava — Čudnovato je to zašto se zapravo sve razne
protestautske sekte ne sliju u jedno već se udilj medju-
sobno taru i hrvaju ?
Prvi crkveni koncil u Kini. Dne 15. maja otvara
se u Šangaju prvi katolički koncil u Kini. Msgr. Con-
stantini odregjen je za papinskog poslanika. Na kon-
cilu bit će kojih 60 kineških misijskih biskupa.
Ujedinjenje kršćanskih crkava. Kardinal Bourne
izjavio je redaktoru lista »Corriere d' Italia« svoj nazor,
da se anglikanska crkva ne će nikada sjediniti sa ka-
toličkom. ,Računati se može“, veli on , jedino sa osob-
nim konverzijama, čiji broj raste svakim danom“. U
westminsterskoj dijecezi bilo je u jednoj godini 2000
obraćenja, u sedam godina 80.000.
Lastavica ima sve manje tvrdi prirodoslovac
Collinge. Osobito ovih zadnjih godina broj se je la-
stavica vrlo umanjio. Collinge tvrdi, da su mnogo
tomu krivi morski svjetionici i stražeći parobrodi, čija
svjetlost lastaviće :zaslijepljuje, te se u velikim ninoži-
nama tope. I vrapci, koji: se vilo množe, otimaju la-
stavicami njihova stara gnijezda. Najgore je pak io,
što su počeli stanovnici južnih krajeva, da ih za nji-
hova zimskog boravka u velikim količinama love i
jedu. Ako ovako pogje dalje, bit će ova imila i toli
korisna ptičica rijedak gost naših krajeva.
Zrakoplovstvo u Engleškoj bez svake je pogi-
belji, dakle posve sigurno i tamo se ljudi povjeravaju
zrakoplovu ili aeroplanu, kao kakvomu osobnomu vlaku
na željeznici. Kod gozbe, što ju je priredila u Londonu
mluistone Air Line* svojim namještenicima, konstatovalo
se, da za cijelo vrijeme djelatnosti ovog društva nije
stradao niti jedan ljudski život, premda su njegovi
aeroplani prevalili više nego jedan milijun milja.
,IT O“ pasta krasno čisti zube i daje zubima
sjaj.