NEDE" Poštarina plaćena u gotovu. 1 21, DUBROVNIK 183. maja 1924. God. VI. o: : to GEAR ANA O NE RO e poi a je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo “10 Din. mjesečno. 4 Kia sv ne lo: Ogla A ed o oun Ci CURU i Q akog Utornika. glasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. Odgovorni ONO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. O g e > urednik A. FIč. .— Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“. — Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. Pojedini broj 1:50 Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. — = o mi! pore SE PSA EEE piti ongres Hrv. Pučke Stranke. Hrvatska Pučka stranka osnovana je pred pet ja ne uslijed ambicije koje političke ličnosti. Nije la niti putem kompromisa ili koaliranja raznih aka, koje svojim vodnim idejama traže zaštilu u anoj sili pristaša. Hrvatska Pučka stranka je zrelo šljeni politički pokret u katoličkom hrvatskom na- , čiji svestrani preporod, napredak i blagostanje da postigne na čvrstim temeljima kršćanske kul- i socijalnog solidarizma. Prve zametke treba joj tražiti za vrijeme balkan: rata u grupi oko ,Riječkih Novina“, kojima su ih u početku rata Madžari zabranili izlaženje. Malo 1 isti pokretaši izdavaju u Zagrebu ,Novine“, su za svjetskog rata pripravljali put pravoj naro- politici. U Narodno Vijeće ulaze predstavnici te e, a u Narodno Predstavništvo za prevrata ulaze astupnika političara oko ,Novina“. Oni sada i uiperom zagovaraju uregjenje naše uove države rekovim načelima, kojima je Hrv. Pučka stranka a vjerna i pri svome osnutku kao i danas. Dok prevralu neki hrvatski političari vrludali ne zna- što da rađe, a drugi se krili po kutovima i rupa- Hrv. Pučka Stranka prva razvija hrvatski barjak, isuje prava Hrvata u zajedničkoj državi sa slaven- n braćom na jugu. Politički program HPS je hr- i i jugoslavenski, jer se ta dva pojma ne isklju- već upotpunjuju. ,Hrvat mi je ime, Jugoslaven ime“ to je lozinka svakog svijesnog pristaše HPS. m duhu je HPS uvijek radila, radi toga je i stra- ali danas politika i taktika HPS dobiva zadovolj- \, Zato nije čuda, da je njezin kongres lijepo uspio. Na kougres 30. aprila stigli su u Zagreb u om broju izaslanici iz svih hrvatskih krajeva. Na- izvješća tajništva o petgodišnjem radu i životu Pučke Stranke podijeljen je staromu odboru ap- orij. U novi su odbor izabrani: predsjednik Stje- Barić, urednik ,Seljačkih Novina,“ potpredsjed- Dr. Kamilo Firinger odvjet. koncepist, Marin Pilić k i Juraj Dušak radnik, tajnik Dr. Janko Šimrak. ovi su odbora: Mato Zubac seljak, Ivo Kontić se- Luka Barišić seljak, Dr. fra Petar Gabrić profe- te novinari Dr. J, Andrić i M. Matulić. Poslije ra predsjedništva g. Barić govorio je o političkom žaju naglasivši pobjedu taktike i programa HPS zvoju p litičkih dogagjaja u našoj državi. Zaklju- \je, da HPS u budućim izborima za parlamenat ako kandidira, a prepušta se predsjedništvu stranke, iredi pitanje eventualnih izbornih kompromisa. — dili su izvještaji delegata iz svih krajeva o polo- HPS, koja zadovoljavaju. — Popodne je govorio g. Matulić o vanjskoj a g. P. Gergec o kulturnoj politici, Audrić o gospodarskim prilikaina u našoj državi, | njim Dr. Juretić o socialno-političkim zahtjevima 3, Primljene su odnosne rezolucije. O svim izvje- ma razvila se je živahna debata. Nakon kongresa | je odbor vijećao o pitanju nastupa i organizacije juduće izbore i o reorganizaciji stranke u pojedi- pokrajinama, O kongresu je izdan komunikej. Ne- eni brzojavni pozdravi stigli su iz sinjske krajine, Primorja, Busue Dalmacije, Hrv. Zagorja i Srema. S ovim kongresom Hrv. P. Stranka stupa u 1 fozu svoga razvitka. Razvoj političkih prilika u \j državi dokazao je ispravnost državopravnog pro- na H.P.S., naime uregjenja države na autonomi- (om principu. Kad pak uočimo kulturne i socijalne ebe hrvatskog katcličkog naroda, tada megju svim ikama najveće garancije za njihovo ostvarenje daje emeno izragjeni kulturno-socijalni program HPS. ije ili poslije morat će se doći i u našoj državi riješavanja kulturno-socijalnih problema, koji dr- u svijetom. Poslije svih peripetija, koje je doživio u zadnje me naš na:od, a koje su ujedno pokazale u pra- vrijednosti i stranačke programe i vogje, Hrv. ka Stranka može da ponosno gleda i na prošlost idućn: s', koja mora biti njezina, dok bude zdravog ima, ljubavi za dom i pravde. Toga svega ne fali em hrv. narodu i s toga Hrv, P. Stranka čvrstom om u pobjedu gleda u budućnost, Vetiki tjedan i Uskrs u hrv. crkvama nm Ghicaqu. »Hrvatski Glasnik“ što ga izdaje naš domorodac g. Lupis, donosi: ,Na Cvjetnicu, tokom Velikog Tjedua i na sam Uskrs, sve su hrvatske crkve u Chicagu bile prepune naroda. Tko o toj pojavi hoće da misli lasno će doći do zaključka, da se hrv. narod u Americi počeo odlučno svrstavati u dva posve osječena tabora. Na jednoj strani bezvjerstvo i bezdomovinaštvo pod vodstvom internacionalnih trgovaca; na drugoj strani sve što pristaje uz svoju vjeru, uz svoju narodnost i uz svoju domovinu. Mi nismo nikakovi klerikalci, i, što se politike tiče, bar 90% hrv. svećenstva u Americi ogorčeni su nam protivnici i mi njihovi, Ali mi dobro znamo razli- kovati politiku i strančarstvo od općeg narodnog dobra. Politika i stranke prolazne su stvari, dok narod i do- movina vječno ostaju — ma u kome se sklopu nala- zili, ma kakovu formu uprave imali. Hrvatski narod treba spasavati — sebi, Naročito treba spasavati hrvat- skog iseljenika, oko čije duše se otimlju svi mogući trgovci. Crkva i vjera spasavaju tu dušu, spasavaju Hrvata sebi i svojoj domovini. To je ono što ie glavno i to glavno mi sa simpatijom pratimo i podupiremo. I zbog toga glavnoga drago nam je vigjeti gdje narod u sve većem broju pristupa u onaj tabor, jedino u kojem, pod današnjim prilikama, spasava svoju obitelj, svoju narodnost i svoje ine — pa neka taj narod u politici nije s nama. Ljudi dobre volje razumjeti će nas. Šta će reći zlobnici i slugani internacionalnih trgovaca — nije nam stalo“. Kulturne vijesti. Pedesetgodišnjica smrti Nikole Tommasea. Na 1, ov. mj. navršilo se 50 godina, da je umro N. Tom- maseo, pjesnik, filozof i filolog, srcem Slaven, a odgojem Talijan. Tommaseo je rodom iz Šibenika, pak mu je Općina tom prigodom priredila zadušnice u Stoluoj Crkvi, kojima su uz talijansku koloniju prisustvovali neki predstavnici vlasti i društava. Uveče je prof. dr. Perković održao predavanje o životu i radu ovoga velikog sina našega naroda. Općina je ovom prigodom izdala proglas na gragjanstvo i položila vijenac na podnožju njegova spomenika u perivoju u Šibeniku. Niz filozofsko-apologetskih predavanja, št2ih je priredio ,Hrv. kat. nar. savez“ u Zagrebu, svršio je s najvećim uspjehom. Temata su bila vrlo dobro bi- rana i odlično obragjena, tako da jelinteres u publici bivao sve veći. Frekventacija je bila poprečno 300 slu- šača, dok ih je na zadnjem predavanju bilo gotovo 400. To su prema tome bila najbolje posjećena preda- vanja u Zagrebu uopće. Predavalo se u sve srijede u korizmi od 6 i pol sati p. p. u Jeronimskoj dvorani, i to ovako: Dr. Stj. Bakšić, sveuč. prof.: ,Vjerske sekte u našim krajevima“; Dr. A. Gahs, sveuč. doc.: »Buddhizam“ ; Prof. V. Ivanek: ,Okultizam“ ; Dr. A, Alfirević D. IL.: ,Teosofizam“ ; Dr. J. Marić: ,Moni- zam“, Vrlo je dobra misao, da se ova predavanja još nešto proširena tiskaju i da se time pokrene Savezova Popularno-naučna knjižnica, jer su teme aktuelne, pre- davači prvi naši stručnjaci, a služili su se opširnom i najnovijom lektirom, do koje pojedinac uz sadanju skupoću knjiga ne može ni doći. Stogodišnjica Bedriha Smetane. U četvrtak 1. o. mj. priredila je vojna muzika u pomen stogodiš- njice rogjenja prvaka velikana slavenskih kompozitora, oca češke glazbene umietnosti : Bedriha Smetane, kon- cerat samih njegovih kompozicija. Program je bio sli- jedeći: 1. Uvertira opere ,Libuša“ ; 2. Uspomena iz opere ,Hubička“; 3. Purpuri iz opere ,Prodana Ne- vjesta“ ; 4. Fantazija iz opere ,Dalibor“; 5. ,Skočna“, baletna muzika iz opere ,Prodana Nevjesta“. — I pravo je. da slavimo ovog genijalnog umjetnika najčišće sla- venske radosti, čiji je umjetnički rad od epohalnog značenja. Smetana je jedun od prvaka u onom velikom glazbenom novoromantičnom pokretu, što se razmahao iza Bethovena, pa dok Wagner riješava problem mo- derne glazbene iragedije, Smetana riješava problem moderne glazbene komedije. Karakterističan je Sme- tanin monotematizam, koji se najbolje ispoljio u ,Da- liboru“. Smetanin genij nam je dao djela klasične umjetničke ljepote, kojima se slavenstvo može dičiti pred cijelim svijetom. Njemački glazbeni kritičar K. Reich tvrdi, da se ,Prodana Nevjesta“ može postaviti megju najsilnija djela, što su ih uopće kulturni na- rodi dali čovječanstvu. Geniju češke i slavenske mu- zike : Slava! : Pisma iz naroda. BLATO (Korčula) Teške nevolje, što su pritisle ovo naše mjesto i bližnju varoš Veluluku, odavna ljudi ne pamle. Sve ono, što su nam starci znali pričati o gladu, golotinji i nevoljama nije ni sjena prema ovim današnjim prilikama. Izdala zemlja, izdalo more. I ona mala količina vina re može da se prodade. U dug nitko ne daje ni blagajne ni privatnici, svima je sada nekako tijesno. Nije čuda da narod listom seli i staro i mlado, i muško i žensko. Iz Blata i Veleluke računa se da je kroz ove zadnje 2-3 godine iselilo oko 3-4.000 osoba. U ovoj nevolji najviše dakako stradaju djeca. Ima djece, koja idu od mjesta do mjesta prosit komad kruha. A što će biti od tih mladih prosjaka i prosja- kinja. Ostaju bez ikakvog uzgoja i njihova je budućnost crna, da ne može biti gora. Zabava za pomoč djece. Mjesno učiteljstvo gle- dajući da toli nemilo stradavaju djeca priredilo je pro- šlih dana — već drugi put ove godine — zabavu na korist siromašne djece. Učenici-ce svih iriju naših škola natjecali su se u radu, da zabava što ljepše uspije. Služi im na čast, da je moralni uspjeh bio onako do- bar, kamo sreće da je i financijali bio bolji, da je nji- hov trud donosio više ploda na ublaženje bijede njiho- vih drugova i drugarica. Igrokaz Pepeljuga“, veoma lijep i uzgojanm, svakome se je svidio i majstorski je bio izveden, što je zasluga vrijedce učiteljice građan- ske škole g.ce Marte Baničević. Učenica pak Katica Juretić znala se je snaći ma pozornici kao prava glu- inica. Pohvalna je ovakova akcija naših učitelja i uči- teljica, da djeca pomagaju djecu i da pružaju i cijeloj javnosti ovakav užitak i prigodu da dobra čine. Apel na javnost. Ova nam je zgoda pobudila namisao, kako bi bilo potrebito, da se od svih mjes- nih vlasti sastavi odbor za pomaganje siromašne djece. Taj bi odbor imao apelirati na javnost cijele naše do- movine. Općine Beograda, Zagreba i Ljubljane ne bi se oglušile na ovakav vapaj. Naše novinstvo moralo bi se živo zauzeli za ovu akciju. — ,Pomladak Crve- nog Krsta“ uveo je dopisivanje izmegju učenika raz- nih mjesta i gradova naše države. Kako bi bilo ple- menito, kad bi učenici-ce iz bogatih predjela poslali svojim drugovima malko brašna, suhog mesa, odijela, cipela, škol. knjiga siromašnoj djeci, koja traži koricu suha kruha. Dao Bog da ove riječi ne ostanu mrtvo slovo nego da nagju najljepšeg odaziva. Zanimani nek se maknu. ŠIBENIK. Naši zemljoradnici — radikalske sku- tonoše. Zagrebačko pjevačko društvo »Kolo« koje je na svojoj turneji posjetilo i naš grad, bilo je od hi- ljada naroda baš bratski i najsvečanije i dočekano i otpraćeno. Jedino je bilo upadno, da se naši ,zemljo- radnici“ držeitom zgodom pasivno. Valjda za to, jer je »Kolo« hrvatsko društvo, pak se upravnik općine ne bi rada zamjeriti svojim gospodarima — radikalima. I drugom zgodom, kad je naš Šibenik priredio veli- čanstvenu manifestaciju hrvatske narodne svijesti proti provokacijama Talijana 4. o. mj. kad se je slavila 50-obljelnica smrti velikog sina našeg grada Nikole Tommasea, opet ostadoše u kutu povučeni naši zem- ljoradnici. Znaju oni, da su Talijani saveznici radikala i boje se da im se ne bi zamjerili. Ovakovo držanje raših zemljoradnika naišlo je na opće negodovanje. Radi ovakvog ponašanja službenog predstavnika općine sve su vigjenije ličnosti u ime protesta istupile iz općinske uprave. : Budna omladina, koja se je najvećima istakla pri- godom narodmh manifestacija nemilo je kažnjena i pridržana u zatvoru. Ovaj postupak naših političkih vlasti svak ozbiljniji osugjuje, a i javno se je ustalo na obranu omladine, Značajno je, da se je našla na okupu cjelokupna mladež složna ko jedan. Tu su bili i Hanaovci i Srnaovci i Orjuna. Omladini je cijeli grad iskazao doličnu zahvalu. Akcija proti psosti, koju je pokrenula »Liga pre poroda« u Splitu našla je odaziva i u našem gradu. Sastavio se je posebni odbor, koji daje dobre nade, da će ova akcija uspjeti, što bi bilo i poželjno, jer je psost mrska i Bogu i ljudima, pak je pravo i dostojno da se iskorijeni iz našega naroda ova nekulturna pojava.