Poštarina plaćena u gotovu. tb M x. 23:8 DUBROVNIK 27. maja 1924. God. VI. a je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din, PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU, Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare, i s mjesečno: jo: Izlazi svakog; UGIKA. Bobijee' Oglasi, Zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni SE g i urednik A. FI&. — Vlasništvo Odbora ,,Narodne Svijesti“. — Pojedini broj 1:50 Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju, — Opasov-dan. Prosvijellio je svijet svjetlošću svoje vjere, ot- ) ga je vlastitom krvlju, pak sad odlazi k Nebes- Ocu, da mu položi račun o velikom djelu... Oblaci Ga nose, a prate Ga duše Praotace, ja se vrata otvaraju pred njim za prvi put i On, tralj slave, moći i veličanstva ulazi u posjed svoje ine, a nebesnici Ga pozdravljaju sa Hosanna !.. Oče ! govori On, ja sam Te na zemlji proslavio, šio sam djelo, koje si mi naložio; a sad proslavi mene slavom, koju imadoh prije nego je svijet bio, I Otac Ga uzvisuje vrhu sviju, jer se je na i najviše od svih ponizio. — Mjesto križa daje rijestolje, a u ruke žezlo moći, da vlada svijetom. * Njegovo, u znak sramote na križ pribijeno, ima ostane imenom vrhu svakog imena, pred kojim giblje svako koljeno .:. Slika je to našeg prolaska ovim svijetom. On nam kazao put istine k životu. Njegov, Spasov-dan, da bude i danom našega spasa! I mi treba da pamet svoju uzdignemo put nebeskih visina. \ je prava naša domovina. Mnogi gledaju samo pu zemlju, punu drača i trnja, varavu i prolaznu, horavljaju na zadnju svoju svrhu, pak padaju ij i razočaranje. Triumf Spasiteljev, njegovo Uzašašće dovikuje ui: ,Rogjeni ste za uzvišenije stvari. Gore srca !“ — Diktatura manjine. riza naše vlade je privremeno riješena. Ali ova- riješenje krize razočaralo je sve one, koji su se i, da će se kriza riješiti tako, da se već jednom ravnim putem k sporazumu Srba, Hrvata i Slo- a, Privremeno riješenje krize nije pošlo tim pu- već nam se čini, da je uzdrmalo iemelje, na ko- je država sagragjena. Po ustavu je naša država na, parlamentarna i nasljedna monarhija. Ali o mentarnom riješenju krize ne može biti govora, ladu dobija čovjek, koji je demisionirao baš zato je imao većinu Skupštine za sobom. S toga ve- proglašuje riješenje krize neparlamentarnim i pro- vnim, jer je vladu dobila manjina. Kad vlada ne ne bi došla odmah pred parlamenat, da mu priliku da joj izglasuje povjerenje ili nepovjere- eć bi vladala bez parlamenta, tada bi takova bila diktatura manjine. Manjina je time učinila ni udar. Isto bi tako opozicionalni krugovi sma- iržavnim udarom i to, ako bi vlada odgodila lnu Skupštinu odmah po. verifikaciji hrvatskih ata, pa na taj način kao neparlamentarna vlada na kormilu. U svakom slučaju, kako se razabire ještaja, opozicija će do skrajnosti braniti s usta- zajamčeni parlamentarizam i pravi suverenitet a, jakim uvegjanjem diktature stupa kraljevina SHS diktatorskih država u Evropi. Diktatura vlada k u Španjolskoj, u Rusiji, i ako ova diktatura ste vrsti kao oma u Italiji; ipak su tu prave ire sa svim grozotama i nasiljima, što je biv- znak. diktature. ; | starom Rimu diktatura je imala svrhu spasiti vinu. Danas za diktature nema razloga. Rata vanjske pogibli ne prijete, pa ni ,nutarnjih ne- lja države“ nema. Svuda vidimo samo protivnike opstojećih rečima, nigdje pak protivnike država. Pro- tivštine izmegju režimlija i protivrežimlija nije pozvana diktatura da riješava, nego parlamenat. Gdje pak za- vlada diktatura nad parlamentom i njegovom pravom većinom tamo možemo govorili samo o nasilju. S na- siljem kao konačnim rezultatom Pašićeve diktature možemo računati i kod nas; samo je veliko pitanje kakvim će sve to uspjesima rodili ? Na putu k podizanju duha. Misli g.gje M. N. Germanove. Nekoji članovi uredništva »Novog Doba« poho- dili su, prigodoim boravka »Hudoženstvenog teatra“ u Splitu, jednu od glavnih ličnosti vrle umjetničke sku- pine g.gju Mariju Nikolajevnu Germanovu, koja im je zadržavši se u duljem razgovoru s njima iznijela lijepih misli o savremenoj pozorišnoj umjetnosti. Mislimo, da ćemo ugoditi našim cij, čitateljima, ako te misli prenesemo ovdje iz »Novog Doba« od 14. 5. o. g. br. 112. »Savremena pozorišna umietnost — rekla nam je Marija Nikolajevna — treba da se posveti tragediji. Svijet je zapao odviše u materijalizam modernoga vre- mena u vrevi i buci izgubila se je duša. Čovjek je zaboravio na ono što je bitno u životu, a dao se je na ono što je ,contingens“. Zaboravio je srž, a gleda na lupinu. Mi kao da svaku stvar gledamo danas onako kao što nam se oma pokazuje u konkretnoj pojedinoj formi ispred naših očiju, a ipak ima nešto što prelazi sve konkrelne formeišio obuhvaća bitnost stvari, Možda se je takovo materijalističko shvaćanje svijeta i života odrazilo najiače u životu Rusije, pa je za to našlo u njoj i najbučnijega izražaja. Treba se vratiti opet bitnosti. Treba se vratiti veličini i idealizmu. Svi jači duliovi osjećaju potrebu toga, i gdje se više pojavio materijalizam poratnoga vremena bez osjećaja i bez duše, tu se baš podiže i najjače traženje duha“. »Umjetnost će kod toga mnogo da doprinese. Preživjelo se je načelo da je umjetnost samo radi sebe (art pour \ art). Umjetnost je radi mas ljudi, da nas podiže iz nizine svakdašnjega života, da mas zanosi pogledom u ideale vječnosti i da našoj duši stvori jedan život tišine i zadovoljstva. U borbi za sredstvima tjelesnoga života mi smo zaboravili na život duše, a bez toga stablo naše biti mora da usahne“. .Mi moramo da se obratimo filozofiji i religioz- nosti. One mogu da umire našu dušu, jer nam davaju sintetične odgovore koji prelaze preko svih. konkretnih manifestacija pojedinih živih i neživih stvart i obuhva- čaju sve sa jednog općeg pogleda, koji nam označuje bitnost života. U religiji čovjek nalazi svoje smirenje. Nalazi ono čega mu materjalizovani život ne može da pruži. Religija mu dava veličinu duha i kakogod je on shvaćao i kakogod htio da je manifestira, ona podiže njega i čitavu njegovu okolinu“. »U tome pravcu ja držim da pozorišnoj umjet- nosti danas najbolje odgovara tragedija. Bol podiže čovjeka i ona ga privodi velikim mislima duha i osje- ćaja. Ona sabire njegovu unutrašnjost i odalečuje ga od malenih problema dnevnoga života“. PN. pr. naš je teatar davao i ,Višnjev stud“ u liku. tragedije. To bolje odgovara ljudskome duhu. Jer onda ona stabla, koja padaju pod udarcima sje- kire, nisu više stabla obitelji Ranjevske — to su u prvom redu stabla naše Rusije, a onda i svega osta- loga svijeta koji osjeća dušu. Nota. tragičnosti odjek- nula je jače u dušama mas koji smo igrali, a sigurno i u dušama onih koji su slušali“. »U cilju ovih ideja mi dajemo Tagoru, koji nam postavlja na scenu čistu dušu, koja leži za svezom sa »Kraljem“ — Bogom svojim, u tom cilju mi ćemo postavljeti druga velika djela vjekovne literature. Svijet je danas na putu k podizanju duha“. To je ono pravo! lma ljudi, koji još uvijek nijesu poku- šali Fellerov ,Elsa-Fluid“, premda se već kroz 25 godina upotreb- ljuje u svim zemljama. Tko je samo jedamput iskusio njegovo izvrsno djelovanje kod trljanja legja, uoova i t. d. ili kao kosme- likum za njegu ustiju, kože i glave, kazat če sigurno: ,To je ono pravo!“ Daleko je bolji, jači, izdašniji i boljega djelovanja nago francuska rakija. Otstranjuje hunjavicu, zubobolju, ugodno umiruje živce. 3 dvostruke ili 1 specijalna flaša zajedno sa zamotom i po- štarinom 24 dinara; 36 dvostrukih ili 12 specijalnih ilaša 214 dinara i 10% nadoplatka. Adresa: Ljekarnik Eugen V. Feller, Stubica Donja Elsa-trg br. 297. Hrvatska. Još o porezu i najmu kuća! Članak, koji je izašao u Vašem cj. listu od 20. t, mi, pobudio je veliki iuteres te tom. prigodom: iz- bijaju na površinu interesamtne stvari. Izmegju ostaloga ito da selje u više slučajeva desila prilika osobama, koje su zapale u dug da pro- dadću kuće s čim bi bili spasili sebe i svoju obitelji, ali na žalost to im je bilo osujećeno po stanb. zakonu. Svaki kupac reflektira na kupovinu kuće pod uvjetom, da je primi praznu, ali to stanb. zakon spri- ječava i stoga je prodaja onemogućena. Uslijed tih pri- lika imade više slučajeva, da su nesretni vlasnici ostali bez kuće i bez ikakvog sredstva, jer su lihvarske ka- mate (30 0/*) apsorbirale odnosne imovine, dočim da te zapreke nije bilo, dotični bi bili namirili ne samo dugove, već bi po sadašnjem kamatnajaku bili mogli pristojno živjeli, dočim su ovako spali na prosjački štap. Kad je taka sudbina da se ovi bijednici nemo- gu osloboditi stambenog zakona, barem za takove slučajeve bilo bo pravedno da se preinači taj zakon, ako nema nade da se potpuno ukine i to ma način da u tako prešnim slučajevima, u kojimu se dokaže ta pogibao za vlasnike, da im se omogući prodaja kuće i da se kroz najkraći rok kuća isprazni i omo- gući ulaz novom vlasniku. Slavlje Hrvata-Katolika u Buenos-Riresu. Prenosimo iz »Zajednice«, glasila SHS, što izlazi na španjolskom i hrvatskom jeziku u Rosario de Santa F& od 9. aprila o. g. »Upravni odbor del »Circulo de Eslavos Catolicos« u Buenos Airesu, komu predsjeda čestiti Hrvat, rodom iz Lošinja, iz naše današnje zarobljene Istre, dr. Ivan A. Mattinolić, Hrvat i katolik od pete do glave, a ko- jemu su tajnici, podpresjednici i blagajnici sami Hr- vati iz naše kršne Dalmacije gg. Ante Peruzović, Juraj Martić i Ivan Čavlov, upriličili su za 22. marta jednu svečanu zabavu, a u spomen prve godišnjice ustanov- ljenja ove slavensko-katoličke institucije, koja ima za svoje pokrovitelje čudotvornu Gospu Sinjsku, sv. Jo- sipa i slavenske Apostole Cirila i Metoda. Svečanost se obavila u velikoj dvorani župnog stana sv. Ivana Evangeliste u Olavarria 486. Ovom prigodom, predsjednik društva, Dr. Ivan Angjel Martinolich, držao je čuvstven, stvaran i učen govor u španjom jeziku. Dr. Martinolić tu je govorio kao čovjek i katolik, a kao cio čovjek i katolik po- nosi se vjerom otaca svojih, a mi takav ponos dra- govoljno ističemo, jer se i mi kao Hrvati i katolici ponosimo vjerom otaca naših u geslu: »Bog i Hrvati« Antuna Starčevića i »Sve za vjeru i za Dom« biskupa Strossmayera“. w. . žitak liječenje ,Iron“-nom poradi njegovog izvrsnog teka i djelovanja. Dobiva se u ljekami u Gružu. za svakog slabokrvnog i blijedičavog NNTSKA PUČKA ŠTEDIONICA TROVANA ZADRUGA SA OGRANIČENIM U DUBROVNIKU JAMSTVOM OBAVLJA svakovrsne bankovne poslove, prima uloške na knjižice i u teku- ćem računu, te ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. ESKOMPTIRA mjenice, daje zajmove članovima na mjenice i u tekuć. računu. OBAVLJA svakovrsne naplate, daje zajmove na hipoteke, zlatne i srebrne predmete životne police i t. d., i t. d. Glavno zastupstvo ,,Providnosti“ za Dubrovnik i Kotor. aa