3r. 24.
_..

 

Poštarina plaćena u gotovu.

Narodni

   

DUBROVNIK 3. juna 1924.

 

CE TN JE NJESRN

Svijes

 

 

 

na je listu 5. Din. mjesečno; za inozemstvo 10 Din. mjesečno. e visi EE Worl Oglasi zahvale i pio ćena | E asebnom cijeniku. a Odgovorni
:sečno ika. glasi, priop po p j €

PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU. ETA g g urednik A, Fič. — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“, —

Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. Pojedini broj 1:50 Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare, — Rukopisi:se ne vraćaju. —

 

 

PROGLAS
opozicionog bloka na narod.

Na 29. maja konačno je objavljen u Beogradu
žlas Opozicionog bloka na narod, koji doslovno
i ovako:

Narodu Srba, Hrvata i Slovenaca!

Na predlog vlade, koja je sebe proglasila neod-
ornom, Kralj je ukazom zaključio sjednice Skup-
2. Na upravi zemlje ostala je vlada,- protiv koje se
dlučno izjasnila većina naroda preko svojih iza-
lih zakonskih predstavnika. Ostavljeno je, da narod-

novcem i narodnom sudbinom raspolaže mimo
dne volje i bez kontrole Narodne Skupštine vlada;
ij je korupcija i nasilje jedini izvor snage. Da se
jlada sačuva od pravedne osude narodnog pred-
ništva zabačeni su svi obziri. Zaključena je Skup-
), kad su pred njom stajali najkrupniji i najhitniji
ovi; zaboravljen je invalidski zakon i pravda, koju
emlja dužna invalidima; lišeni sn pomoći poplav-
) kojima je cijela Skupština htijela pomoći; u
vu su bačeni predlozi, čiju je bitnost Skupština
oglasno priznala. S

Godinama najveći broj hrvatskih poslanika nije

tvovao u radu Skupštine, smatrajući, da im ustav.

ikoni ove zemlje ne daju dovoljno garancije za
a onih, koje predstavljaju. Godinama im se je
bacivalo za njihovu  vanparlamentarnu borbu i
valo da dogju u Skupštrnu i da tu kao ravno-
ni gragjani svoja prava brane i da se za svoje
le. bore. Već više od jedne godine sporazumno sa
išim faktorima u zemlji radi se ma velikom narod-

a

  
  
 

da i &provode se piipremie, da se politika iskrene

de u djelo. Kad hrvatski poslanici dolaze u Be.
d, onda se vrata Skupštine pred njima zatvaraju,
e ne bi u tom zajedničkom narodnom domu nji-
1 riječ čula. S tim aktom nije do kraja solidarna
ni manjina, koja stoji uz vladu. Obe su grupe
tile da žele saradnju Hrvata u državnim poslovima,
d tamo cva se saradnja otklanja kraljevim ukazom.
Dolezak u Beograd velikog broja narodnih po-
ika Hrvata za sve nas počam od najvišeg pred-
nika državne vlasti mora značiti bratski korak
jana ove države za saradnju na blagostanju našeg
da. Rad oko ostvarenja ovih ideala nama je bio
tk najsvjetliji, a ti su ideali narodnog jedinstva i
tva, koji su ulaskom hrvatskih poslanika u parla-
at mogli postati istinita činjenica.

"Ne treba zaboraviti, da je jedno od glavnih prava
da, da preko svojih predstavnika, narodnih posla-
kontrolira vladu i njezine organe i to u parla-
fu putem pitanja i interpelacija. Narodni poslanici
okom skupštinskog saziva podnijeli vladi masu
pelacija, u kojima je utvrgjena korupcija, beza-
8 i nasilja od strane vlade i njezinih organa, —
ia Ustavu i pcslovniku ministri su dužni odgo-
i ma interpelacije u toku saziva i to najdalje u
od 2 mjeseca. Vlada neće da dade računa o radu
i i svojih organa, o bezakonjima i korupciji, koju
tovodila, već je pobjegla ispred suda narodnog i
zila ustav oduzimajući narodu jedan od glavnih
4, prava kontrole i suda.

Zaključenjem Skupštine izvršen je državni udar.
| ima pravo da zaključi Skupštinu pošto se izglasa
et i odgovori na interpelacije. Ali u jednoj prav-
državi pravo jednog ograničeno je pravom dru-
\, Pravo Kraljevo da zaključi Skupštinu ograničeno

osli: približenju i izmirenju svih dijelova našeg “

ije nezadovoljne braće u. dižavnim poslovima

je pravom Skupštine da kontrolira rad vladin i da na
upravi zemlje ima vladu, koja uživa njezino povje-
renje. Kad u ustavu izričito piše, da je ova zemlja
ustavna i parlamentarua monarhija, onda se sjednice
Skupštine mogu zaključili: samo na predlog viades
koja ima povjerenje parlamenta i po potrebnom pri-
silanku same Skupštine, Zaključenjem sjednica bez nje-
zinog pristanka a protiv njezine jasno izražane volje
pogažen je osnovni zakon zemaljski, udareno je na
suverenitet naroda u ovoj državi. U parlamenlarnoj
monarhiji, u kojoj vlada skoro pola godine upravlja
zemljom bez većine, bez parlamenta i bez odgovor-
nosti, samim tim stavljene su izvan snage odredbe
ustava, kojim su postavljeni osnovni temelji državne
organizacije. Obustavljanjem parlamentarizma počinje
režim lične volje i apsolutizma.

Kao predstavnici većine naroda i većine u skup-
štini mi izjavljujemo, da to ne ćemo ostaviti bez po-
sljedica. Mi tražimo da se učinjena pogreška popravi
time što će se Skupština odmah sazvati u vanredan
saziv i iako ju vratiii u njezina prava. Mi re možemo
i me ćemo da priuimo drugo riješenje, a odlučili smo
da u protivnom slučaju na osnovu prava, koja nam
ustav daje izvedemo pred sud one, koji su uzeli for-
malnu odgovornost za ovaj protuustavni akt. Narod
ovu borbu nije htio, ova borba nam se državnim
udarom nameće. Narod će borbu za svoja prava, a
maročito za svoj suverenitet prihvatiti i voditi do kraja
ne žaleći žrtava, koje se budu od njega tražile i kao
njegovi izabrani predstavnici mi smo dužni da u toj
borbi istrajemo s njim zajedno sve do pobjede.

28. maja u Beogradu. z

i A eesenosicičga bloka: A o
j. M. Davidović, v. r. Dr. A. Korošec, v, r.
o S DpršM Špa

hoka < 8

Stanbena kriza
njezini uzroci i žalosne posljedice

Razni članci, što su ob ovom pilanju izišli u na-
šem listu, naišli su na-opće godovanje i živi interes
u gragjanstvu. O istom pitanja primili smo opet ne-
liko zapravo smiješnih da nijesu i žalosni slučajevi.

Po naredbi stambenog ureda smješten je u jednoj
kući u Lapadu stanar, koji ne zaprema sve prostorije.
Vlasnik kuće želio je imati dvije sobe u toj kući, koje
su dotičnom stanaru bile suvišne, Stanar pristane ali
uz uvjet, da vlasnik kuće plaća za te dvije sobe 250
Din. mjesečno, dok on za cijelu kuću ne plaća vlas-
niku nego 50 Din. mjesečno. Klasičan doista, smije-
šan ali i žalostan izgled !

Sličan ali još-mnogo krupniji slučaj desio se je i
vlasniku »Hotel Petka« u Gružu. Ovaj je iznajmio ci-
jelu onu ogromnu zgradu, t.j. sve prizemne prostorije,
restauraciju, dućane i 45 soba za ukupni najam od
200 Din mjesečno, dok je kućevlasnik bio prisiijen da
plaća istom unajmitelju 1.500 Din. za sami jedan du-
ćan u istoj zgradi, kog je vlasnik nužno trebao.

Ovaj i bezbroj sličnih slučajeva dokazuju, kako nije
moguće doći do .sregjenih prilika, jer stambeni zakon
pruža prigodu bezdušnim špekulantima, da izrabe i
državu i kućevlasnike, jer oni nalaze široku zaštitu i
pred sudom. Po ovome se može razumjeti zašto raste
danomice broj osoba, koje se nastanjuju u gradovima,
pod raznim izlikama, a da nemaju nikakvog zanimanja
osim valjda špekulacije sa stanovima. Imađe takovih,
koji plaćaju za stan 20-30 Din., a zasluživaju na
ukonačivanju »Amerikanaca« 50-60 dolara t. j. 4.000
do 5.000 Din. mjesečno. Imađe pak i onih, koji vre-

 

baju na prigodu da izvuku masne koristi za napušta-
nje stanja. Ovakov se je slučaj desio baš u zadnje
vrijeme, kad je kućevlasnik tražio stan za svoju upo-
rabu, ali ni sudbenim putem io mu nije bilo moguće
postignuti. Kad je kućevlasnik tom spekulantu isplatio
masnu svotu, bilo je kućevlasniku tek onda moguće
da dogje do svog stana. — Ove tragično-komične či-
njenice imale bi biti dovoljne vlastima i zakonotvor-
cima, da dogju do uvjerenja, kako se pod tom za-
štitom širi nemoral na štetu države, a koja će bezbroj
kućevlasnika dovesti na prosjački štap, ako se kroz
najkraće vrijeme taj zakon mneukine ili ne preinači,

Da se stambena kriza riješi trebalo bi paziti
na one, koji se preseljuju u gradove, a imaju van
grada svoje kuće, u koje svrhe baš to čine. — Tre-
balo bi da vlast dozvoli boravak u građu onim, koji
imaju potrebitih sredstava, jedino pod uvjet, da kroz
stalno vrijeme imaju sagradit sebi kuću i da u tu
svrhu polože dobru kauciju. Trebalo bi da novčani
zavodi i druga trgovačka društva grede sebi stanove,
kako se je to u nekim gradovima već učinilo. A najviše
treba, da zakon bude shvaćen po duhu, a ne po mrtvom
slovu, pak da se ne dolazi do kojekakvih anomalija.

 

Katolički djački savez u Beogradu.

Jugosl. kat. omladina u Beogradu 18. inaja o.
g. zabilježila je jedan korak naprijed u svome radu.
Bez velike galame i reklame osnovao se je u Beogradu
Kat. Dj. Savez. I nije to tek: jedan mali plus za naš
kat. pokret, kad se pomisli, da se je ekspansivno dje-
lovanje naše kat. omladine u Beogradu proširilo daleko
. € s s. +.
izvan megja samog grada — na čitavu Srbiju. Kat.

'djački savez Hoće da okupi i megjusobno zbliži sve

kat. djaštvo po srpskim krajevima, da ih poveže tjes-
nom vezom ljubavi spram naših svetih kršćanskih ideala,
te da ih vodi do pravog kršćanskog djelovanja, osobito
da ih pripravi ua rad u duhu Ćirilo Metodskih ideja
— zbliženja Istočne i Zapadne Crkve. Na prvoj glavnoj
skupštini izabrana je sljedeća uprava K. Dj. S. Bogu-
mil Šedivy, stud. phil. predsjednik, akademski i Ćirilo
Metodski sekretar; ir. Ante Matijević, stud. phil. tajnik
i srednjoškolski sekretar; Sida Selgrad, stud. med.
knjižničarski i srednjoškolski ž. sekretar ; Viljem Stan-
ković, stud. juris. blagajnik i ferijalni sekretar; Luka
Krstinić, stud. agronom. revizor.

Kat. djački savez u Beogradu odlučio je nadalje
da podigne katoličku knjižnicu. Suvišno je naglasiti
od kolike je to potrebe i koristi. U Beogradu naročito,
gdje je duševna atmosfera nabijena krivim idejama i
lažnim pretpostavkama, kao nebo za najjače jesenske
oluje, gdje se u školi i u štampi riješavaju za čovjeka
najvitalnija pitanja nevjerojatnom lakoćom ilakoumrnošću,
katolička je knjižnica potrebita toliko, koliko ozeblom
sunčana toplina. Apeliramo stoga ma samilost i krš-
ćansku ljubav cjelokupne naše kat. javnosti, te ko što
gladnom kršćansko milosrgje pruža koricu hljeba,
molimo da se i duševno gladnim ne uskrati potrebiti
zalogaj. Ne tražimo da nam se pošalju sve one knjige,
koje već godine i godine nepomično gnjiju pod pra-
šinom, već molimo da se barem jedan mali dio od
tih otrgne od vječne zaboravi i ustupi onima, koji ih
trebaju. Uvjereni smo da će ova opravdana molba
naći odaziva kod svih prijatelja našeg pokreta, te da
će nas pomoći ili sa knjigama ili kojim novčanim
prilogom, pa unaprijed zahvaljujemo, moleći da se
pošiljke šalju na adresu : Sida Selgrad, Beograd, Niška
2 Za odbor: Bogumil Šedivy predsjednik, ir. A. Ma-
tijević tajnik.

 

DASKA PUČKA ŠTEDIONICA

ISTROVANA ZADRUGA SA OGRANIČENIM JAMSTVOM

U DUBROVNIKU

 

OBAVLJA svakovrsne bankovne poslove, prima uloške na knjižice i u teku-
ćem računu, te ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete.

ESKOMPTIRA mjenice, daje zajmove članovima na mjenice i u tekuć. računu:
OBAVLJA svakovrsne naplate, daje zajmove na hipoteke, zlatne i srebrne

predmete životne police i t. d., i t. d.

Glavno zastupstvo ,,Providnosti“ za Dubrovnik i Kotor.

_ ma