ia hi O Poštarina plaćena u gotovu. DUBROVNIK 10. juna 1924. vje nsei si Din. mjesečno; za 'inozemstvo PLATIVO 1. UTUŽIVO. U DUBROVNIKU, / Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv..Tiskare. 10 Din. mjesečno. bine SVAKO Stloriik: sa |) ste Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni BRU E g o urednik _A. Fi&. — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“. — P ojedini broj 1:50. Din. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. — Rukopisi se ne vraćaju. — Nui : V . Duhovi. | kad se navrši pedeset dana iza Uskrsnuća, de tuka s .meba kuo duhanje silnoga vjetra i yi sva kuću, u kojoj učenici čekahu dolazak nog Utješitelja, Duha istine i jakosti .. . Bilo ih je sto i dvađeset i svi se napuniše Duka Svetoga. Bili su to prvi Duhovi — dan rogjenja Crkve we. 1 Petar, njezin poglavica, a prosti ribar iz je, stupi još istog dana pred jeruzalemski hram, q samosvijesti i odvažnosti stade da propovijeda 1 Raspetoga. A slušahu ga Parćani, i Medjani, mljani, i koji su iz Mezopotannije i iz Judeje i pije iz Ponla i Azije, i iz Trigije i Pamfilije, ipta i krajeva Libijskih kod Cirene, i putnici iz, ,i Židovi i došljaci, Krećani i Arapi... I na prvih Duhova kršćanska je općina u Jeruza- brojila oko tri hiljade duša... A bijahu svi ko u nauci apostolskoj, i u zajednici, i u lom- «hljeba i u molitvama. 1 tečevine i imanje bijaše ljedničko, i primahu hranu u radošti i prostoti kvaleći Boga i imajući milost u svih ljudi... je bio učinak rada prve Crkve u službi Duha # jakosti. Janas Crkva ne manje puna istoga Duha radi, ijet ne mari da sluša Petrova Nasljednika, koji vlja i opominje rijećima propovjednika prvih va : spasite se od ovoga pokvarenog roda .... šnji svijet neće da se vodi od Duha istine, iva, šnošljivosti ; ragje se on stavlja pod jaram himbe i prevare ; voli on da ga vodi duh na- g 2 plemenskog šovinizma i separatizma i duh | borbe ... A kamo to vodi ?.,. Svi ćutimo da i sušret nečemu strašnomu i za sve i za po- e... Preporod u Duhu prvih Duhova potrebit ijetu, potrebit je nama. U tom Duhu imamo da 0 i po tom Duhu da hodamo. ! onda, da ne no lažne slave razdražujući jedan drugoga i eći na malo prolazne zemaljštine jedan drugome. ača :smo ... a zemlja nam je široka... oi Duhovi u Jeruzalemu spojili su i nacije i u divnu harmoniju bratstva i jednakosti, pa i ji Duhovi mogu da to isto provedu, samo kad htjeli da budu — ljudi. ljučci kongresa ,,Hrvatske Pučke Stranke“ u Zagrebu. E Kongres »Hrv. Pučke Stranke“ u Zagrebu od avnja donio je ove zaključke : O unutarnjoj politici. (ongres HPS stoji odlučno i nepokolebivo na 1ovištu, da se sadašnji ustav što prije mora i da se moraju mjesto sadašnjeg nasilnog lizma uvesti autonomije pokrajina, kako to traži am HPS i kako je to bilo istaknuto i u nacrtu 3, što su ga naši zastupnici u konstituanti pred- | Osugjujemo svaku politiku, koja direktno: učvrš- li indirektno pomaže učvršćivanje sadašnjeg cen- ičkog ustava. 2, Kao prvi osnov svakoj narodnoj autonomiji amo autonomiju općina, pa tražimo, da se što zakonom osigura najšira autonomija općina. Ujedno jedujemo, što se dosada još nisu proveli općinski |u Dalmaciji, Bosni i Hercegovini i Vojvodini, ižimo, da se narodu svuda omogući, da njegova ocj u općinskoj upravi do izražaja. 3. Prosvjedujemo protiv svakog pokušaja, da se izigrava Sator i ruši parlamentarizam u cvoj državi. Volja većine u ovoj državi mora doći do slobodnog izražaja i u parlamentu i u vladi. Kao što je doživio slom saborski bojkot i apstinencija nekih stranaka (zapećarska politika), iako se mora slomiti i naste- janje drugih stranaka oko diktature fiad parlamentom (nasilje Pašića i Pribićević). 4. Dižemo najodlučnije svoj glas proti nasilnom sprečavanju slobode sastajanja, koje je zaredalo pod sadašnjom Pašićevom i Pribićevićevom vladom. ___. 8. Tražimo reformu (promjenu) izbornog zakona u iome smjeru, da načelo proporcije (srazmjernosti) bude 'dosljednije provedeno, da se uvede i zbrajanje glasova iz cijele države kao iz jednog izbornog okruga, i da se uvede obligatno (obvezno) glasovanje. Treba ujedno da bude uzakonjeno, da svaki zastupnik gubi svoj mandat, ako u odregjenom roku ne dogje u parlamenat. 6. Prosvjedujemo proti tome, što se u nutarnjoj, željezničkoj i svakoj drugoj upravi uvodi sve više samo čirilica. O vanjskoj politici. 1. Pomagat ćemo, koliko možemo onu politiku, koja ide za tim, da se svjetski poredak i mir, koji se na mirovnim ugovorima osniva, održi. 2. Pomagat ćemo onu politiku, koja iđe za tim, da se našoj državi kao pomorskoj državi osigura slo- boda more. 3. Prosvjedujemo proti dosadašnjoj velikosrpskoj vanjskoj polilici, koja je predala Italiji Rijeku te po- malo prepušta sav Jadran talijanskoj prevlasti; a skreće glavnu težnju prema Solunu. 4. Tražimo, da-i Hrvati dogju do -riječi u vanj- skoj politici naše države, a ne da bude prepuštena samo Srbima. š 5. Želimo zbliženje sa svim slavenskim državama, pa smo protivni svakom pokušaju, da se naša država uplete u neprijateljstvo s Bugarskom ili boljševičkom Rusijom. (Slijedi) Za vjeru i domovini čini najviše, tko pomaže i širi katoličku štampu. Još o stambenoj krizi. (Njezini uzroci i posljedice). Megju raznim neprilikama u koje stambeni zakon dovodi kućevlasnike, te onemogućuje uzdržavanje i proširivanje opstojećih kuća jesu .i one, koje čemo sada ovdje navesti. Nema sumnje da slambeni ured imade jednu vrlo tešku zadaću, jer ono mnoštvo, koje neopravdano sta- nuje po. gradovima neispražnjuje stanove, a nadolaze nove obitelji, kojima treba naći stan. Broj pako stanova ne samo da ne rasle, već pada, jer mnoge kuće propadaju. — U mnogim slu- čajevima stambeni je ured prisiljen da odlučuje i proti svojoj uvigjavnosti. Na taj se način smjesti čeljad u stanove, u kako- vim nikad nijesu stanovali, bilo da odnosni stanovi nijesu za iu vrstu čeljadi iliti obratno, što je još žalos- nije da ta vrsta osoba ne spada u takove stanove, niti bi ikad na te reflektirala radi vrijednosti i uregjaja tih kuća, te radi truda i troška, koje bi se moralo žrtvovati za čiščenje i t, d. A navlastito radi najma, kog bi bilo pravo da plaća prama vrsti stana. — A sada, kad ih stambeni zakon potpomaže, zašto ne bi iskoristili tu pogodnost? Takovi se stanovi kroz kratko vrijeme pretvore“ u ruševine ili zanemarene prljave izbe, koje postaju opasne za javno zdravlje, a takovih slučajeva imađe preveć. To sve nastaje s raz- loga, da je kućevlasnik izgubio svako pravo nad svo- jom stečevinom, koja je plod marljive radnje cijelog njegovog života, koju je stekao sa velikim 'škrtarerijem, oskugjivanjem i t. d. : Dapače se stanari izrugavaju sa kućevlasnikom ako stanare opomene na red i čistoću, a dosta se puta desi, da uopće kućevlasniku zabrane ulaz u kuću iliti da ga izbace na polje. Na koncu pak kad se u to stanje dotjerani stanovi budu povratiti kućevlasniku, iko će nadoknmadit te ogromne štete? — Bit će tko da odgovori: obratite se sudu! Ali to je jedan pot- hvat, na kog se nemože svak odlučiti, a i kad bi se postigla povoljna osuda, odnosni će se naći na drugom dijelu svijeta, iliti što je još običnije da osugjeni nema čime da nadoknadi, a i njegova je plata ograničena, te nemože biti govora o ikakvoj naknadi. Eto ovdje, jedna od mnogih blagodati, koje uživaju kućevlasnici koji će pasti na teret ,Domus Christi“ ako i tu bude više miesta. Kulturne vijesti. Monogram Isusov I. H. S. Ljudi imadu svoj monogram. To su početna slova njihova imena i pre- zimena. Početna slova imena i službe Spasiteljeve nalazimo vrlo često na svetim predmetima u crkvi i izvan cerkve. Taj se monogram sastoji od tri štam- pana slova: I. H. S. Taj monogram nastao je od pokraćenih dviju grčkih riječi: Jesus Hristos. Neki misle, da je taj monogram nastao od pokraćene ži- dovske riječi: Jehošua (ili Jehosna). Tim se imenom označuje naš Spasitelj u židovskom jeziku. Nad slo- vom H obično se meće križić. To znači, da je to monogram Raspetoga Spasitelja. Monogram Isusov može se čitati i tako, kao da su u njemu početna slova triju latinskih riječi: ,Jesus Hominum Salvator“ t. j. Isus Spasitelj ljudi“. Ili kao da je u njemu po- kraćena ona poznata rečenica: ,ln hoc signo vinces“ t. j ,U ovom češ znakn pobijediti“. Družba Isusova čita monogram Isusov ovako: Jesum habemus.socium 1. j. Isusa imamo za druga. Rad Franjevaca u Svetoj Zemlji. Prema vijes« tima franjevačkoga reda sve njegovo nastojanje ide za tim, da se sazidaju bazilike i to u vrtu getseman- skom i na gori Taboru. Crkva sv. Josipa u Nazaretu već je podignuta i predana bogoslužju. U Kafarnaumu dovršena je sa iskopavanjem starina, a u Emansu je bio raširen serafički kolegium. U 9 palestinskih župa zabilježeno je 250 obraćenja. U Ainkaremu osnovali su franjevci samostan, u kom je našlo zakloništa 540 sirota. Ali zato u Armeniji kršćanstvo mncg, trpi, U najnovije vrijeme uništeno je 6 misijskih postaja. Kano žrtve muslimanskoga fanatizma pala su 3 misio- nara svećenika, 5 braće i 32 sirote. Poljsko katoličko sveučilište, što se pred 3 godine osnovalo u Lublinu, upravo sjajno napreduje. Nakon kratkog vremena svoga opstanka ima na tom sveućilištu već 50 ponajboljih poljskih profesora i 1.500 gjaka. Na sveučilištu su dosad sasvim usavršeni faku- lteti za bogosloviju, za kanonsko pravo, za civilno pravo i za filozofiju. Velika obraćenja pogana. Prema misionskim izvještajima iz Nove Gvineje, tamo je pokret za pre- laz kršćanstvo jak kao nikad dosad. U samoj prošloj godini obratilo ih se veše nego u prijašnje četiri godinei DOTOKA POČNI STEDIICA ZADRUGA SA OGRANIČENIM JAMSTVOM STROVANA P a i U DUBROVNIKU OBAVLJA svakovrsne hankovne poslove, prima uloške na knjižice i u teku- ćem računu, te ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. ESKOMPTIRA mjenice, daje zajmove članovima na mjenice i u tekuć. računu. OBAVLJA svakovrsne naplate, daje zajmove na hipoteke, zlatne i srebrne predmete životne police i t. d., i t. d. Glavno zastupstvo ,,Providnosti“ za Dubrovnik i Kotor. Geza