29. OOO ; DUBROVNIK 8. jula 1924. God. VI

 

 

ma pe aii EG :

- mmm ; mmm nm iza ———— mmm mmm u ru mmm um om—————————————=—<—<—<—m—

| je listu 5. Din. mjesečno: za inozemstvo 10 Din. mjesečno. Izlazi svakog Utornika ! Ogiasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni
PLATIVO ! UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Di g i i urednik A. Fie. — Vlasništvo Odbora ,Narodne Svijesti“. —
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare. Pojedini broj 1:50 Din. | Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare, — Rukopisi se ne vraćaju. —

pi si E DINU e o e peto SSS pio

 

 

|. . s: wes Na taj način gospoda sivaraju raspoloženje za državu. — sačuvali prikaz onog dogegjaja, — zamolio sam ugl.
Ljuba Davidović 1) Dalmaciji. Obavješten sam po o odlu a Dalmacije, uredništvo »Narodne Svijesti«, neka bi preštampalo iz
da su pohapšeni ljudi, koji su vikali ,Dolie Pašić,  »Narodnog Lista« one podliske. Mojoj zamolbi ured-
dolje Pribićević“ 1 Na taj način gg. Pašić i Pribićević  ništvo se je odazvalo, pa eto Vi sada, vele učeni
manifestuju svoju neprikosnovenost, G. Pašić mu ni. Gospodine, imate prilike, da dobijete uvid u stvar i

Po povratku s puta kroz Dalmaciju dao je gosp.
fović saradniku beogr. »Pravde« ovu izjavu:
mislim, da je vrlo korisno da Srbi što češće po-

 

: $ di. TA i tu ne da ispred sebe. iskažele o dogagjaju Vaše kakvo bilo mišljenje.
ove krajeve. Tamošnji svijet uvidjeće općenjem Protivnički listovi govore, da sam na ovom putu U Dubrovniku, 4. jula 1924.
bijancima, da nijesu svi jednaki i da za tešku pretrpio poraz. 1 sebi i svojim prijateljima uvijek bi S veleštovanjem
ciju, koja pritiskuje tamošnje krajeve nije kriva  žejio takve poraze. Za jedan doček reče jedan moj pri- D. Vice Medini.
ej On eno pa koji uprav“ jatelj u šali : ,Za ovakav doček Pribićević bi deo cijeli

om. iniće, da se država p JSN KG i i i
ie više MON a vladine poslanici VISKA kordun“., Narod je i shvatio i toplo prihvatio politiku Zapuštena kasta.

sporazuma i da je njezinom ostvarenju obezbjegjen
najljepši teren. 1 baš zato, šio narod voli ovu našu ve-
liku državu neodsiupno, on i zahtjeva sporazumije-
vanje izmegju plemena, jer je jačno da bi svaka nest-
glasica i razdor odveli državu u propast.

Sve što je ukazai,o nama u tamošnjim krajevima,
činilo se baš s toga, što se smatra, da smo mi iskreni
pobornici politike sporazuma. Šumadija se neizmjerno

q krajevima postupa partijski kao i ovamo. Ona
injuje listove pod izgovorom da siju razdor me-
plemenima i ako su ti listovi bili najodlučniji pred:
jici sporazuma. Policijski organi ne pošiuju sudske
ke, Na Sušaku su zabranili i onaj broj »Primor-
"Novog Lista«, u kojemu je oištampana sudska
ida o poništavanju zabrane. Zabrana lista izvršena

U ovo deba sveopćeg nepovoljnog materijalnog
stanja životari na kugli zemaljskoj i jedna zapuštena
kasta pod imenom: ,Kasta općinskih činovnika u
Dalmaciji“. Ovo osoblje, osim što trpi na materijalnom,
trpi i ma moralnom polju.

Općinski činovnici, vulgo zvati općinski sluge,
uvaljeni u bezdan općinskog ureda, odmah pri nastupu

 

r je odiuka suda šiampana u tom broju. Pred- voli i neograničeno joj se vjeruje. Oluda su oni silni službe, — govorim općenito a natovareni su svako-
nicima općina, koji nijesu radikali prijeti se i PO- poklici Šamadiji i šumadijskom seljaku“. jakim poslima u vlastitom i povjerenom djelokrugu
ya se razrijlešavanjem od dužnosti, kao god i u općine. 1 ako — valja doduše priznati — bez ika-
m granicama naše države. Vele učenom Gospodinu kove spreme za pokriće odnosnog mjesta, pak stoga
Poslova uopće nema. Vlada se o njima ni naj- TU . s i ništinom držani, a po tom nikako i plaćeni, — čemu
je ne brine. Izvoz vina je onemogućen. lshrana D"'“ Kamiru Bujas opeta krivi vlastodržci, općina i zemaljsko zakonođav-
nacije vrši se iz Amerike, a ne iz naših krajeva. ZAGREB stvo u Dalmaciji — oni mcreju biti sveučni i pozna-
strija najboljeg cementa na svijetu ne proširuje se. Nišia me ne smeta, vele učeni Gospodine, da  vaoci zakona, naredaba, odredaba i svih inih propisa,

stvo se ne pomaže. Oluda su jaki zahjevi da se očitujem, da sam ja pisac onoga članka, na koji se koji zasijecaju ne samo u upravu općinskom imovinom,
u Ameriku i ako bi se to iseljivanje moglo spri- odnosi Vaš odgovor u posljednjem broju »Nar. Svijesti«. dali i svih drugih, koji se odnose na ine grane u
i proširivanjem i pomaganjem privrede u zemlii. Publika — kažete Vi, i u iome imate razlog! — javnom i privatnom životu općinera bez razlike.

Pomorsivo se nikako ne pomaže; 400 brodarskih ne može imati garanciju za iekličnost nekih pojava i Pa dok se država stara za one, koji ju raznim
Nana su bez službe, ima kapetana sa 112 Dir, mje ispravnost njihova iumačenja, kad n. pr. čita, da je načinom služe, primjerice za vojnike, činovnike i uči-
e penzije. 1 da to nijesu ljudi naviknuti na tegobe neka nepoznato oscba po vlastitom pričanju doživlja-  ielje, i dok ovi kao i radnici drugih javnih ustanova

 

ime umiju da se bore za opstanak svoj i svoje vala u kući čudnovatih štropota, koje su čuli i drugi čine novicijat u nastupljenoj svojoj službi i uživaju
odiee, davno bi pomrli cd gladi. Za sada se zna bezimeni svjedoci. Vi stoga želite i prediažete, ća onaj blagodati odnosnih zakona, te su zaštićeni od samovolje
oko 1500 mornarskih porodica formalno gladuju. koji je one pojave doživio, uz svoje ime, ,iznese na pojedinaca, do!le za općinske činovnike, koji kroz vas
e otuda što se vlada ni do danas mije postarala,  javu pretokole svojih proučavanja ili da Vam drukčije tijek svoga života takogjer ulažu sve svoje umne i
ovaj priprosti svijet, koji nije htio ostati u službi dade priliku, da dobijete uvid u sivar“, izjavljujući se iizične sile u nastojanju da svojim preteškim radom

  

ine, još od podjele ilote izmegju nas i ltalije —  pripravnim, da kakvu bilo realnost priznate, ,makar  doprinesu koristi i općini i općinarima, nije a ma baš
osli i da mu državnu službu. 1 pored sve ove bi. samo a posieriori“. ništa konkretnoga i zdravoga ni u pogledu njihove
> ovaj narod voli svoju zemlju te ne protestuje javno. Meni je milo, vele učeni Gospodine, što sam službe a još manje u pogledu službenog odnošaja i

= Silna partijska taktika napravila je državu smješ u stanju, da Vaš prijedlog prihvatim i Vašoj želji  plala njihovih učinjeno, te su oni kao takovi, a si
p u pojedinim krajevima. Pred pr. izbore počet je udovoljim, buduć da sam baš ja (a u tome nijesam  sljedno iome njihove obitelji, udovice i siročad, svi
na izradi željezničke pruge za Bakar i izragjeno sam !) jednom doživio čudnovate pojave, o kojima je ostavljeni oć svakoga, i prepušteni usudu, da ih u
1ekoliko desetina metara, pa se je poslije izbora riječ. Svoj doživljaj opisao sam potanko i savjesno u obnašanom  odnošaju progoni izložene slučajevima
jah prestalo, zbog toga što glasovi više nijesu po- tri podliska zadarskoga »Narodnoga Lista« od g. 1905,  neizvjesne i sumnjive budućnosti, vezane svakojakim
ni a i radikali su u tom kraju pretrpjeli poraz. Tu što Vama moguće da je poznato, a moguće da i nije. napastima, kušnjama, jadima i nevoljama, a što je
ala ,značajna“ riječ jednog biv. minislra saobra- Za svaki slučaj, buduć da je odonda proteklo 20 go- pak najgore, kad postanu nesposobni za rad, upućeni
: ,S Pašićem ima hljeba, protiv Pašića nema hljeba“! dina, te će posve rijelki biti oni, koji će kod sebe bit su ma prosjački štap.

 

 

 

 

— : . zanm

 

 

i 2 1i il živo usječen u pameti, tim više što prije toga nijesam nigda dakle može biti? Ne ostaje drugo nego ili da nasje tko navlaš
i iz tajinstvenoga svijeta. u ea životu a slična doživio. e o : došao preplašiti, obaznavši, da nije gospara doma, ili da se je

Saopćio D. V. M. Izkazat ću dogagjaj u svim potankostima, jer kad se baš koji lupež uvukao u kuću.... U toj misli prepade se i
feštampeno iz negdašnjeg zadarskog ,, Narodnoga Lista“ radi o ovakovim stvarima, sam dogagjaj iznesen naprosto bez ona, te se je bojala otvoriti vrata, što. vode u prizemlje, i
A br, 76—80 od g. 1905). 3 okolnosti, koje ga prate, ne može nigda čitatelju pružiti potre-  saći dolje, nego otvori najprije prozor svoje sobe, pa onda druge
: Š biti materijal za stvaranje vlastitog suda o pojavu. prozore, da vidi, vrza li se kogod na dvoru okolo kuće.

: Čitao sam nedavno u ,Obzoru“ (broj 11 od 14. januara Bilo .i a SERI : EK

6.) članak pod gornjim naslovom, u kome su bila nabrojena GE SOME e jele S DE Se NOE

a neosporiva fakta, koja nas upućuju, kako, osim ovoga svetkovinu Presv. Trojstva. Nakon izvršene popoldnevne službe

e e Mi RSA NOS E 5 božije, spremih se da pogjem u grad, kamo me zvaše prešan : zi

lhvoga Sela noscojii SIMSDSISJI 1EIMSIO VI U Be ao Kod kuće u Župi tiše aip službenica i jedan čječak ništa sumnjiva da se moglo nadazreti. U nedalekom selu Petrači,

li — veli se tu — ima za čovjeka mnogo tajna, ali najveća iv OO i g d rečer, bješe došla u kuću dje se Trojičin dan svetkuje kao krsno ime, plesalo je još

jest on sam. Mi ne znamo sami sebe, znademo samo to S SS oma OmezBOU: Von DJESSI OS S GRO “. zavući poz župske .lijerice“ lijegali s

; : : 1 ) jedna djevojčica ed kakvih petnaest godina, da službenici čini  »Kolo“ ; turobni zvuci poznate župske ,lijerice razljegal su

Ovječja duša krije u sebi neke velike, svete i nedokučive Je eve Pp SE o : ćnoj tišini ž i jerivši se, d= iki

: , EN e še bilo ž 3, se u noćnoj tišini. Službenica, uvjerivši se, da nema nikoga
kom ee kažu nišlavi SJEDNI društvo za onu noć, što mene nije bilo doma. Opažam, da je e ž

prema kojim se ukazuju ništavima najveći ciljevii zadaće, =; m ie dece Om iešici Sao okolo kuće, ode da pregleda sobe na gornjem katu, sve jednu

lebde pred očima čovječanstva. Megju tajinstvene i nedo- Zupnička Kuća Kod crave 1 osamijena oo oo SJAJA i ij i. Nigdje niš sve je bilo kak:

i I za jedno sto koračaja po jednu, sa svijećom u ruci. Nigdje ništa... sve je bilo kako
tive pojave valja svakako ubrojiti i razna privigjenja i s d S i : : , uvijek na svome mjestu. Megjutim je u kući sve to jače tuklo
kaze. Pozitiviste se doduše svemu tomu rugaju, i takve i Kad se sutradan povratih iz Dubrovnika, službenica MMS O mjestu. Kućno pseto, do onda mirno, stade iza vrata
e zovu ludorijam, plodovima bolesne fantazije, halucina-. Pripravi jedno iznenagjenje. Po nje kazivanju, evo što se je oo lajati. Dječak i djevojčica, uvjereni, da se neko zavukao
a. No prezir prama svemu, što većina ljudi vjeruje, malo #04 proj uhu donočlo E u prizemlje, te da tobož odozdo lupa, a gori odjekuje, blijedi
kazuje. Nije sve u tim pojavima halucinacija i boležljivost. Bilo: je okolo deset ura noći prije nego su pošli da = og straha, potrčaše na prozor, što gleda prama dvorištu i sta-
i aznih halucinacija : bolesnih, koje nemaju nikakve sveze spavaju, dječak na svojoj posteljici na gornjem spratu u pro-  doše na vas glas zapomagati. Strah ih je bilo saći u prizemlje.
ičnim smislom života; ima halucinacija, koje štetno djeluju — hodu tik do vrata sobe, a službenica u svojoj sobi na istom A onda se kucanje pretvori u pravo lupanje, tako jako, e bi
ovjeka, smućuju njegov razum i uzburkaju čustva: a ima spratu zajedno s onom djevojčicom. Prije nego zaspaše, kako pio rekao, da više drvodjelaca u kući zajedno lupa. Vidjelo se,
ovih slučajeva, gdje dodir s nevidljivim svijetom uzvisuje — to obično kod ženskih biva, udriše u razgovor: i smijeh, dok = zako se od lupanja pod i duvar tresu, a postelja dječakova

Š a R kR 8 panja Pp

lemenjuje dušu čovjekovu“. ih nije trgnuo s prohoda glas dječaka, koji se stane nešto poigrava.

Ovako pisac ,Obzorov“. Meni je primjetiti, kako od plašiti i dozivati ih, jer da čuje, da nešto ruče ispod same nje- Ona trojica bili bi umrli od straha, da_se do malo nije
liko godina učestalo je-i kod nas po novinama, i to ne gove postelje i na duvaru bližnje sobe. Službenica, koja u odazvao susjed Lovro, te, pograbivši pušku, dotrčao do kućnih
onim, koje se tim ,supernormalnim“ pojavima ,ex pro- ostalom nije strašiva, s prva ga zamukne, da miruje i zaspi, vrata. Al ko da mu ih otvori? Službenicu je bilo strah saći
“ bave, nego i po političkim novinama pisanje o stano- jer ona, i ako je i sama čula nekakav štropot, držala je, daće _ doli u prizemlje. U taj čas, ko za čudo, lupanje prestade, a i
itajinstvenim pojavima, Ne cijenim, da su u dan današnji — to biti ili kućno pseto, koje je ležalo iza zatvorenih vrata, što pseto se umiri, Službenica se napokon odluči, da otključa
javi češći nego što su bili u prvašnja vremena, već samo vode niza stube u prizemlje, ili da_če lepršat ptice u kavezu. vrata, što vode niza stube, u strahu sagje doli i otvori kućna
ini danas svraćaju na se veću pozornost svijeta i učenjaka, Megjutim štropot nije prestajao, kucanje je sve to više vrata. Susjed — u ostalom sasvim ozbiljan čovjek = držeći
go što su prije svračali. Stoga bit će uputno, da iznesem raslo, prekidajući se časom, da se opet nastavi. Što može biti? pušku naperenu, spravan na svaki slučaj, ugje u kuću i praćen
g jedan takav dogagjaj, koji se je meni zbio i kome sam  — upita se službenica — ovo pas nije, nijesu ni miši, jer ihu _ od ukućana, pregleda najprije sva pomješća, sve spreme i
Om bio svjedokom za vrijeme svojega trogodišnjeg župniko- kući nije čuti, pa miši evako ne kucaju, a nijesu ni ptice, jer zakutke u prizemlju. Ništa nova nije bilo vidjeti, Pogje za tim
| u dubrovačkoj Župi, a koji će mi, dok sam živ, ostat su one doli u prizemlju, a ovo tuče uprav ovdje u sobi. Što na gornji sprat, pregleda sve do sitnice, pogje i na prozore,

Ljetna noć bila je sasvim tiha, pun mjesec obasjavao je
srebrenom svojom svjetlošću kuću, vrt i svu okolinu, da si
mogao lijepo vidjeti sve naokolo, ali nigdje ništa se nije micalo,

    
   
  

 

  
   
 
 
   
  
  
   
   
 
   
  

mieten očieniikvsfaooahikv