Br. 3:
DUBROVNIK 17. januara 1922.
God. IV.
N rodna Svijest
Plativo i utuživo u _Pubrovniku
"Utednlštio i Uprava kod d Dubr Hrvat. MlUskare.
Značaj kraljeve vjeritbe,
Zaruka našega kralja Aleksandra I. s rumunjskom
kraljevnom Mariolom ima uistinu dalekosežni politički
ačaj. Kako treba iskreno pozdraviti dogogjaj, da će
maš kralj dobiti drugaricu, koja će biti središte ugod-
noga domaćega života — tako isto treba pozdraviti i
s njim svezane političke momente.
U unutarnjem političkom obziru, koliko se to
može tvrditi po ljudskom računanju, sa zarukom se
\zajamčuje riješenje pitanja o prestolonasljedstvu, koje
ibi bilo inače, uslijed' manjkavosti ustavnih odredaba u
itom pogledu, moglo dovesti do neugodnih zapletaja.
Uslijed tradicionalnog upliva dinastije u svakoj
monarhiji, ma da je još kako parlamentarna, na pose
ipak još u našoj državi, taj dogagjaj seže u smjer vanj-
ske politike, koja u monarhijama izmegju svih rezora
zauzimlje posve iznimno stajalište. U tom obziru znači
zaruka našega kralja s ruimunjskom kraljevnom utvr-
gjenje prijateljskog odnošaja ne samo s Rumunjskom,
mego i s Grčkom, jer je sada grčki prestolouasljednik
postao svak našemu kralju. Zbliženje megju tim trima
baikenskim državama ima pik svoju važnost za oču-
vanje mira i konsolidacije ne samo u našoj neposted-
moj blizini, nego i posredno u cijeloj Evropi.
Največma pada u račun usko približenje sru-
munjskom kraljevskom kućom, jer bi inače na Rumunj-
sku bila mogla lakse uplivati Italija, koja kuša Jugo-
slaviju samo što moguće više izolirati. To spriječiti i
stupiti u savez uopće sa svim mašim balkanskim i
rednjo-evropskim susjedima potez je političke mud: osti.
Ipak ESEJ Dž šve io, un svom a kičlju d
Opći položaj. :
Sarajevsko ,Nar. Jedinstvo“ donijelo je u jednom.
ju jaku sliku vanjskog položaja u svijetu : Danas
e ide skoro nijednoj državi dobro, ni bogatim ni
iromašnim, ni industrijskim, ni poljoprivrednim, ni
objednicima ni pobjegjenim. Izgleda da su se u naše
rijeme preokrenuli i najobičniji. pojmovi, te da_se svijet
ne može osloniti ni ua _najvjerovatnija predvigjanja.
d vajkada je bilo prosječno pravilo, da ratna pobjeda
onese razne koristi pobjedniku, a u ovo doba pobje-
nici najteže osjećaju metež i zastoj svjetske privrede.
Kao najveći pobjednik u svjetskom ratu važi
ritanija. Lišila se irgovačko-industrijske suparnice
jemačke i političko-kolonizatorske suparnice Rusije,
stekla nove posjede u Africi i Aziji, proširila svoj
konomski uticaj na podunavske zemlje, i t, d., pa
i ak je, kako Lojd Džordž izjavljuje, jako Ostedena u:
svojoj trgovini.
| Poslijeratni rashodi engleskog državnog predra-
tuna iznose do sedam puta više nego li godine 1914.
Uslijed opadanja industrije i trgovine, stanovništvo
e može podnositi dizanje poreza. Nezaposlenih imade
va milijona. Izvoz pada, jer osiromašena Evropa. ne
može kupovati preskupe engleske proizvode,
| Engleska proizvodi za vlastitu prehranu samo za
100 dana u godini. Za ostalih 265 dana treba hranu
wvažati; ali da. se plati to uvažanje, treba izvažati,
ča to Engleska sada trpi, premda je za vrijeme rata
d svih država najmanje trpjela.
Iz tih razloga je britanska vlada prisiljena da
avi ustupke Irskoj, Njemačkoj, Rusiji, jer se uvigja
i bez unutrašnjega mira slabi spoljni položaj. Bez
usije, i Njemačke ne može se postići opća obnova.
) iom će se, raspravljati na sastanku megjusaveznič-
rog vihovnog vijeća u Kunu. Pored Britanije, naj-
eći interes imaju u ovom pogledn Američke Sje-
linjene Države, najveći vjerovnik zapadne Evrope,
ija roba ne može dolaziti ma evropsko tržište zbog
kupoće dolara. Ako se ne nagje brzi izlaz, američka
oba će istrunuti i broj nezaposlenih će još više porasti.
Manjim evropskim državama biće samo od ko-
isti ako se nogje način da se opet približe Amerika
Evropa, odnosno antantske države, Rusija i Nje-
Cijena je listu sa o u NA ili I za ijesac dana K ini
, smetane konkurencije svijet opet povrati,
* animirana igranka.
| Izlazi svakog utornika.
Pojedini broj 4 Kr.
mačića, da se uspostavom redovnoga saobraćaja i ne-
ili bar što
više približi mirnodopskom stanju.
Rusija jedva čeka sporazum sa zapadnoevropskim
državama i ne krije više svoj financijski slom. Za to
se nestrpljivo iščekuje da se vidi hoće li sastanak u
Kanu imati bolje uspjehe od nedavnih pregovora u
Loudonu. — Dok se Rusija ne oslobodi strahovlade
manjine, dok se u njoj ne uvede demokratska vlada,
ona ne može da steče povjerenje Američkih Sjedinje-
nih Država, najvećega faktora u megjunarodnoj eko-
nomiskoj politici. Britanija ne navaljuje toliko na pro-
mjenu unutrašnjih ruskih prilika, ali bez toga Sjedi-
njene Države i Francuska neće da se približe sovjet-
skoj vladi. Pošto Moskva, London i Berlin imaju uaj-
više interesa da se dogje do ekonomske saradnje,
nije nemoguće da se prije ili poslije nagje put do
toga sporazuma.
Za gradnju katoličke crkve u Beogradu.
Na staru godinu priredilo je ,Društvo za gradnju
katoličke crkve u Beogradu“ uspjelu zabavu. Velika
dvornica ,Kasina“ bila je ispunjena beogradskim ka-
tolicima i njihovim prijateljima. Zabavi su prisustvovali
skoro svi članovi Jugoslavenskog kluba, gradski di-
plomaltski kor takogjer je bio obilno zastupan. Osim
msgra Cherubinia, papinskog nuncija u Beogradu, po-
sjetili su zabavu poslanici španjolski, njemački, poljski,
madžarski, francuski itd.
U početku same zabave predsjednik društva g.
K- Mataušek pozdravio je prisutne dobrodošlicom, iz-
lju da se čim prije. zablista zlatan križ na
tornju katoličke katedrale. Govor g. Mataušeka bio je
od prisutnih pozdravljen burnim odobravanjem. Kon-
certni dio programa pružio je prisutnima jedan, čisto
umjetnički užitak. Iza koncertnog dijela razvila se je
Za vrijeme igranke gospogjice iz
društva sv. Vinka Paulskog prodavale su cvijeće u ko-
rist istog društva, koje je nedavno. osnovano u Beo-
gradu i koje je na Badnji dan priredilo. uspjelu domaću
zabavu sa darivanjem: siromašne: djece i staraca. Isto-
dobno se je igrala lutrija sa bogatim darovima, koje
su za ovu prigodu poklonili beogradski katolici. U 12
sali zgodnom alegorijom bio je prikazan svršetak stare
1921. i početak nove godine. Ova uspjela zabava služi
na čast svim beogradskim katolicima, a dala je do-
kaza da i u Beogradu, našoj prijestolnici, iz dana u
dan sve više i više jača katolička svijest. Ova pojava
daje mnogo nade, da će i beogradski katolici pod
vodstvom. agilnih i požrtvovnih svojih. duhovnih pastira
gg. župnika. mgra Wagnera, katehete vić. Magjerca i
kapelana vič. Kukanovića znati u svakoj prilici i ma
svakom mjestu dostojno i dolično zastupati katoličke
interese i da će pravi katolički duh osvajati sve više i
više terena u dušama beogradskih katolika. J. Z.
Kulturne vijesti,
Panevropski kongres. »Echo de Paris« javlja,
da bi doskora imao biti sveevropski kongres, na ko-
jem bi 8 najvažnijih. država raspravljali o životnim
pitanjima Evrope. Prema informacijama rečenoga lista,
osim Engleške, Francuske i Italije, imala bi sudjelo-
vati Njemačka, Rusija i Austrija, a govori se, da bi se
i Magjarsku pozvalo na taj kongres. Mjesto i vrijeme
nije jošle odregjeno, po svoj će prilici biti u jed-
dnom kupalištu na sredozemnom moru. Ujedno javljaju
pariški listovi, da bi se kongres za obffovu Evrope
imao baviti: 1. Obnovom željeznica u'Rusiji, rekon-
strukcijom željezn. parka, odaslanjem stručnjaka, a
imenito inžinira u Rusiju. 2. Stabilizacijom svijuh va-
luta, ponajpače u Srednjoj Evropi, 3. Potpumom kon-
trolom nad uvozom i izvozom, kao i nad dohodkom
i izdacima Njemačke a ujedno i kontrolom nad carin-
skim dohocima drž. banke. 4. Njemačka valja da udo-
volji svima obvezama, koje se cdnose. na obnovu 9-
pustošene srednje Evrope.
Oglasi, zahvale i priopćena. po posebnom cijeniku. —
—- urednik A. Fle. —
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —-
strane, katoličke,erkve oi Besa?
Odgovorni
Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti. —
Rukopisi se ne vraćaju
Kardinal de Čabrićres, najstariji član kardinal-
skoga zbora i dekan franc. episkopata, umro je 21.
decembra pr. g. u 91. god. života. Od god. 1874.
dakle malne pola stoljeća, bio je biskupom u Mont-
pellieuru, a kardinalom je postao za Pija X. god. 1911.
— Za kuliurnog boja u Franciskoj bio je neusiraši-
vim borcem za crkv. prava. Njegov tađanji pastirski
list protiv rastavnoga zakona bio je pravo remek-djelo.
Cannes (čitaj: Kan) je grad od 30.000 stanovnika
u francuskom departementu (čitaj: departmanu) Alpes
Maritimes (č. alp maritim). Nalazi se na željezničkej
pruzi Marseille-Nice. Klima mu je vanredno blega, pa
se u nj zavlače stranci, da ugodno proborave zimu.
Srednja mu je temperatura zimi 10% u proljeću 18% a
u jeseni 13% Nebo je pretežno vedro, a nema nikada
magle. Broj je kišljivih dana na godinu 70. Grad ima
gotsku crkvu, ruševine dvorca, novu općinsku zgradu
sa muzejem, puno hotela i vila i krasnih vrtova s pal-
mama. U sredini su grada veličanstvene aleje, koje se
zovu »All&es de la Liberi&«. Vodovod mu je izvrstan;
on hrani mnoštvo česama. Grad ima sjajnih morskih
kupališta i malenu luku, a od tvorničkih proizvoda na
glasu su sapun, partimerije, srgjele u škatulama, an-
čuge, ulje i marmelade. Trguje se mnogo sa svim
ovim proizvodima i s južnim voćem. Na 1. Maria g.
1815. Napoleon se je iskrcao blizu grada Cannes na
povratku s otoka Elbe, a prošlih se je dana obdrža-
vala u njemu poznata diplomatsko- politička konfereica,
Svećenik pjesnik i izumitelj. U Pittsburgu u
Amer ici živi kapelan P. Tomas Giynn, koji je i pjes-
nik i izumitelj. Već u. SISE svojoj Še je
ipak odabrao svećeničko zvanje. Pz. E od neko-
liko godina svoga kapelovanja proslavio se je svojim
krasnim pjesmama, te je i kao pjesnik na glasu. Me-
gjutim je on radio i u željezarskoj struci te je izme-
gju ostaloga pronašao posebni proces, kako se može
proizvoditi ocao ili čelik za ekspresna i poštarska kola
od čelika te za automatičae zavore. Pripisuje mu se
takogjer izuašašće stroja za hvatanje podmiornica, za
koji stroj je američka vlada! pokazala ozbiljno zani-
manje. — Sada radi taj pjesnik i izumitelj na izna-
šašću stroja, kojim bi se automatski zaustavio: vlak,
čime bi se predusrelo mnogim nesrećama na željeznici,
Novi serum protiv tuberkoloze. Franc. listovi
javljaju, da je rumunjski liječnik Pritzureanu u Olave-
sti najavio nedavno novi serum protiv tuberkoloze;
Učinci istoga seruma, vela da nadmašuje svako oče-
kivanje. Sa svih strana Rumunjske hrle bolesnici k to-
mu liječniku.
Kultura crnaca. U crnačkoj četvrti grada New-
Yorka imadu crnci svoju: vlastitu centralnu knjižaru,
koju je prije 6 godina utemeljio bivši željeznički tr-
konoša George Youny. Vrlo je zanimivo čuti, kako je
do toga došlo. Yomny je na svojim putovanjima po
Saveznim državama sabirao knjige crnačkoga porijetla
i na taj način sabrao kakovih 10.000 knjiga. Kajige
se u knjižari posugjuju i prodavaju a sveučilišta ci-
jeloga svijeta, kao i pripadnici crnačkoga plemena
služe se tamo. Ljubav za čitanjem megju crncima vele
da je u velike porasla baš uplivom ove knjižare.
Veliki knjižarski sajam u Firenci. Prema vije-
stima iz Firence otvoriće se o Uskrsu o. g. pod pro-
tektoratom talijanske vlade, veliki iaternacijonalni knji-
žarski sajam, koji će trajati jedno 10 dana. Posebni
odjel odregjen je za antikvare, a posebai opet za 1mo-
dernu, pučku i stručnu literaturu. Do sada je 5 država
obećalo svoje sudjelovanje na sajmu.
Moderna znanost protiv spaljivanja mrtvaca.
Prošloga mjeseca prosinca dao je — kako »Našinec«
javlja, — sveučilišni profesor Dr. Hynek izvješće o
knjizi odličnoga njem. kirurga D.ra Schleicha, u kojoj
on na temelju najnovijih rezultata biološke znanosti
tvrdi, da je spaljivanje mrtvaca. veliki zločin i da
onaj, šoji se dade spaliti, sam na sebi počinja abij-
stuo poslije smrti. : SRE
kae Gaja