DUBROVNIK 24. januara 1922.
Narodna
God. IV.
Cijena [e listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana: K 12.
Plativo i utuživo u Dubrovniku =
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare.
će Izlazi svakog utornika. s
Pojedini broj 4 Kr.
Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni
urednik A. FI&. — Vlasništvo Odhora Narodne Svijesti. —
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —- Rukopisi se ne vraćaju
U nizu velikih Papa, koji su upravljali la-
gjicom Petrovom, — Crkvom Isukrstovom —
spada svakako i sad već pokojni Benedikt XV.
— Giacomo della Chiesa. Stupio je na stolicu
Petrovu u najburnije vrijeme na početku velikog
svjetskog rata. Njemu kao Ocu svega kršćanskog
svijeta mora da je to krvoproliće najveće srce
paralo, a svak mora da prizna da nije nikada po-
ložaj Namjesnika Isukrstova bio tako delikatan
kao za njegova pontifikata. Njegova neutralnost
od protivnika krivo se je tumačila i sjedne i
s druge strane i tako laž pobila sama sebe. Jer
dok su jedni vikali ,Papa je uz Talijane“, drugi
su podmetali ,Papa je uz Nijemce radi katoličke
Austrije“.
Providnost je namijenila Benediktu XV. tešku
zadaću : morao je da dožive ne samo sve strahote
rata, nego još i strašnije ratne posljedice. A što
je on činio? Nije prestao pozivati sve vladare, da
prestane prolijevanje krvi, a uz to preporučao
vjernicima, da mole i da nastoje ublažiti strahote
rata. Zarobljenici svih naroda i zemolja oćatili
su njegovu pomoć; u sve logore slao je svoje
posebne poslanike a po mogućnosti i darove.
Nema zemlje ni naroda, gdje nije poslao obilate
novčane pripomoći za siročad ratnil
Da ulaži bijedu u Rusiji prvi je započeo akciju
i dao što je mogao veću pripomoć. Povijest će
tek iznijeti koliko je nastojao, da se dokrajči rat.
Poznate tačke Wilsonove samo su odraz njego-
va nastojanja. U politici pokazao se je pravim
diplomatom te je za njegove vlade sv. Stolica
uspostavila diplomatske odnošaje sa svim vele-
vlastima, a čudna je stvar, da mu je i nasred
Carigrada od nevjernika podignut spomenik. —
Za vjersko zbliženje istoka i zapada podigne
u Rimu posebnu akademiju za proučavanje istoč-
nog pitanja, koju mogu pohagjati svi pripadnici
istočnih crkava.
Na crkvenom polju stekao je neumrlu slavu:
dovršio je i izdao epohalno djelo , Novi Crkveni
Zakonik, — Codex juris camonici“, i time uveo
mnoge promjene od velikog pomena i u crkve-
nom životu i na papinskom dvoru. Sav njegov
rad, osobito neprestano nastojanje za pomirenjem
Evrope i ublažeujem socijalne bijede, ocijeniti će
dostojno tek budućnost. :
Sv. Otac, Benedikto XV., rodio se 21. XI.
g. 1854. u Genovi. Sin je Markiza Giuseppia
della Chiesa i majke Migliorati. Nakon svršenih
gimnazijskih studija slušao je u Genovi jus i na
toj univerzi promoviran je na čast doktora prava
g. 1874. Nekoliko mjeseci iza toga stupio je u
ondješnji kelegij Cabranica, da se dade na teo-
logijski studij. Stekavši doktorat teologije zare-
gjen je za svećenika 21. prosinca g. 1878. Željan
više teološke obrazovanosti unišao je u Academia
dei Nobili. Svršivši sve te nauke bi namješten
u Vatikanskom tajništvu za vanredne izvanjske
poslove. To je mjesto u svoje doba ispumjavao
Rampolla. Kad bi potonji odregien i imenovan
za nuncija u Madridu, pratio ga je della Chiesa
onamo u glavni grad španjolski. Odanle vratio se
g. 1877., kad je Leo XII. imenovao Rampollu
za kardinala i ponovno bio zaposlen u pome-
nutom tajništvu. — Za svoje službe u državnom
tajništvu nije propuštao nijedne prigode, da obav-
lia i pastoralne funkcije. Napose je volio propo-
NEA
+ Sv. “Otac Papa BENEDIKT XV.
3. IX. 1914. — 20. I. 1922.
vijećati. U državnom tajništvu brzo se uspinjao
stepenicama sviju časti i dosegao do zamjenika
drž. tajnika. Na tom je mjestu izdržao i za se-
disvakancije poslije Leona XII. i prve četiri go-
dine poutifikata Pija X. Kad je preminuo kar-
dinal Dominik Svampa, imenovan je za nadbis-
kupa bolonskoga u konzistoriju od 16. prosinca
g. 1907., a 22. prosinca i. g. posvetio ga Papa
Pijo X. za biskupa u Sikstinskoj kapeli.
Za sedam godina svoga episkopata m Bolo-
gni pokazivao je izvanrednu taktiku, veliku rev-
mosi u pastoraciji. Koliko su ga cijenili, liubili,
poštovali, voljeli njegovi diecezani, najočitije je
izbilo, kad je nadbiskup della Chiesa u posljed-
njem konzistoriju Pija X. 25. svibnja 1914. pri-
mio iz ruku sv. Oca grimiz i unišao u Bolognu
kao kardinal. Ali nedugo iza toga: ostavio je
Bolognu trajno, da ostane u vječnom gradu kao
glaver Crkve, gdje je bio po smrti Pija X. iza.
bran Papom 3. rujnaa 1914. a na 6. istog mje-
saca okrunjen svečanom papinskom tiarom.
Pokojni sv. otac bio je malen tijelom, nešto
poguut, mršav asketske vanjštine. Nosio je nao-
čare. Njegovi potezi odavahu snagu volje i oštar,
pronicavi duh, čitava poiava odličje i autoritet.
siročad poginulih ratnika; U radu je bio neumoran:\i izvanredno“ ustrajan,
Njegova naobrazba osobito se isticala na juridič-
kom, teološkom i diplomatskom polju. Govorio
jei francuski i engleski, te je izravno razgovarao
sa svjetskim diplomatima, s kojima je bio poznat.
Shrvan od truda zadnjih se je dana teško raz-
bolio. Još pri potpunoj svijesti primio je sv. Sa-
kramente, a onda se onesvijestio, Sve su rimske
crkve bile pune ljudi, koji su se molili za sv.
Oca, koji je svojoj okolini bio žarko preporučio,
da se mole Gospi Pompejskoj. Dok je umirao
oko Njegova kreveta bilo je osamnaest kardinala.
Prošlog Petka uveče blago usnu u Gospo-
dinu u 68. god. života, a 8. svog pontifikata,
Kretko je vrijeme Njegova vladanja, ali je ispu-
njeno nesebičnim radom za dobro svoga stada.
Svevišnji nek dostojno nagradi Slugu sluga
Božjih. Vječni pokoj i mir velikoj duši našeg
sv. Oca Benedikta XV.!
Benedikt XV.
Benedikt XV.
gonjene svećenike
za Jugoslavene u Istri.
u velike se zanimao za pro-
i vjernike u otrgnutoj nam
Istri. Najbolje je tome svjedočanstvo njegovo
vlastoručno pismo upravljeno tršćanskom biskupu
Angjelu Bartolomasiju, dne 2 kolovoza prošle
god. 1921. U tom pismu megju ostalima veli:
,S velikom smo doista boli iz raznih mjesta
doznali, kako ljuto neki strančari progone većinu
istarskog svećenstva, čijoj brizi su povjereni hr-
vatski i slovenski vjernici u onom kraju. Znamo
naime, da se u veoma okrutnim pohodima koje
počinjaju oni pakosnici, osim okrutnosti koja se
ne žaca ni krv proliti, nanašaju svakakve pogrde
svećenicima, a da ih se ne može prekoriti s ni-
, kakve druge krivnje, nego što su iste narodnosti
i istog jezika sa vjernicima od zakonite crkvene
vlasti sebi povjerenima i što ih ljube i brane.
Sve ćemo ipak pokušati, da se konačno
jednom tolika sramota dokrajči. U tom cilju, čim
većma nam ljudska sredstva nedostaju, tim usr-
dnije molimo pomoć od dobrostivosti Božje, pro-
seći od njega onaj mir za kojim tako dugo i
tako žarko zemlja žudi“.
Istarsko i slovensko svećenstvo u
potpisima mnogih vjernika od inteligencije
tog naroda upravili su Papi duboku
to njegovo zauzimanje za miih.
Karitativna djelatnost Benedikta XV.
Blagopokojni. Papa bio je vanredno darežljiv.
Silno ga je diralo nevolino stanje Europe nakon
rata. Milodarima, koje je primio s raznih strana,
osobito iz Amerike i Fraucuske, nastojao je uti-
rati suze siročadi. Niže brojke neka svjedoče ko-
liko je Otac kršćanstva samo prošle g. podijelio :
Istri sa
i pros-
Njemačka je primila tel. lira 4,100,683
Poljska 2,052.000
Ugarska 1,291.000
Cehos ;
206.000
226.000
Kavkaz
Armenija i Krim
.900
50.000
263.000
25.000
Sirija
Razni švicarski kantoni za uzdržavanje nje-
mačke i austrijske djece 464.137. Internacionalni
savez »Save The Childrens Fund« 669.310.
Za geslo svoga rada izabrao je riječi iz
poslanice sv. Jaksba Ao. (1, 27). »Vjera čista i
bez mane jest ova : potpomagati sirote i udovice u
njikovoj nevolji.« Prema ovom geslu učesio
je i cijeli svoj rad, kako svjedoče njegova djela
na karitativnom polju.
Proročanstvo Malahije o papama.
Irski nadbiskup Malahija (živio u 11 \vi-
jeku) napisao je, kako se diži, proročanstvo o
papama, označujući u 141 kratkoj izreci zna-
čajku svakog pojedinog pape od god. 1143. pa
unaprijed. Tako su poznate njegove proročanske
izjave za Pija IX. ,Crux de Cruce“ (Križ od
Križa), za Lava XIII. ,Lumen de Coelo“ (Svijetlo
s neba), za Pija X. ,,Ignis ardens“ (gorući oganj)
a za Benedikta XV. ,,Religio depopulata“ (opu-
stošena vjera). Još bi imeli slijediti: 1. Fides
intrepida“ (neustrašiva vjera). 2. ,,Pastor ange-
licus““ (andjeoski pastir). 3. ,,Pastor et mauta“
(pastir i brodar). 4, ,,Flos florum“ (cvijeće od
cvijeća). 3. ,,De medietate lune“ (od polumje-
seca). 6. ,,De labore solis“ (od sunčanog djelo-
vanja). 7. ,,Gloria olivae“ (slava masline). 8.
Petrus secundus“ (drugi Petar). Ova proročan-
siva Crkva ne drži nepogrješivima, ali su zgodno
pristala dosadašnjim papama.
Vijest o smrti Popinoj u našem gradu.
Već u subotu pročulo se o teškoj bolesti i pri-
jetećoj smrti Benedikta XV. Službeno se doznalo
tek u ponedjeljak ujutro. Na crni glas o tom od-
mah su sva grad. zvona cio sat žalobno klecala,
na općini, talijanskom konsulatu i na svim crkvama
izvješene su zastave na po stijega, a ma raznim
kućama izvješeni su crni zastori,
Svečane zadušnice
obdržavat će se u Stolnoj crkvi u. subotu dne
28. tek. u 10. sati prije podne.
200.000. =;/aesdlii