DUBROVNIK 1; februara 1922. čij ena Je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 12. Plativo i utuživo u Dubrovniku Nje E i Uprava kod pio a uci Izlazi svakog utornika. Pojedini broj 4 Kr. : Oglasi, : Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —- zahvale i O po posebnom cijeniku. — Odgovorni urednik A. FIe. — Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti. — Rukopisi se ne vraćaju &o. Vlaho i Dubrovnik. Na zidinama našega grada često se opaža lik časnog starca Biskupa. Mnogo se oko toga lika iz- mijenilo: sam on ostao je nepromjenjen. Grančice bršljana uspinju se do njega, obavijaju ga, i čini ii se, da će ga zastrti; ali domalo bršljan se osuši, spadne, a lik se Starčev pokaže cjelovit, netaknut, vazda svjež. I danas gleda prijazno 'svojim očima na prolaznike kao nekada, kad su ispod njega pro- lazili slavni knezovi Republike u crvenim svilenim togama, ugledni senatori u bogatim opravama i priprosti pučani u šarolikoj narodnoj nošnji. Proživio je taj časni lik burnih vremena, ali je ipak ostao nesavladiv. Gledao je od vremena do uwremena kako stupaju u grad raznovrsne vojske, prijateljske i neprijateljske ; ponosni mornari slavne dubrovačke mornarice, pobjedonosne čete velikoga Napoleona, izmuštrani odjeli austrijskih regruta, pa u novije doba slobodni amerikanski vojnici, crne spodobe afrikanskih četa, i hrabrena jugoslavenska vojska. A on je uza sve to ostao nepomičan, držeći u ruci svoj mili grad. Mnogo se vlada izmijenilo, i mnogo grbova sa zgrada snimilo, i mnogo različitih zastava oko rijega zalepršalo: ali na njemu nije opaziti nikakove promjene. Nitko se nije usudio, da na njemu što izmijeni ; nitko nije pokušao, da onaj gradić ugrabi iz Starčevih ruku, pa da drugi postavi. Kao nekada za doba najljepšeg procvata dubrovačke Republike, lako i za doba najtežih kušnja i najvećih nemira, nosio je i nosi još i dandanas onaj časni _Starac na svojim rukama svoj mili Dubrovnik. ,Sv. Vlaho i Dubrovnik — Dubrovnik i sv. Vlaho“ : to su dva nerazdruživa pojma: to je po- četak i svrha dubrovačke povjesnice : kao što sv. Vlaho na svojim rukama nosi svoj mili grad, tako Dubrovčani nose u svome srcu svoga milog Sveca. Izmijenilo se kod nas dosta toga ; nema više svijetlih knezova, ni uglednih senatora; nema nekadašnjih gospara ni pučana: ali štovanje sv. Vlaha još je i danas značajno obilježje svakoga Dubrovčanina. Dobar znak! Znak da se ipak uvigja blago- tvorni utjecaj one velebne, vazda istinite i vazda svježe vjerske ideje, za koju je su. Vlaho čivio, a kojom su naši stari Dubrovčani bili duboko zadojeni. Dao Bog da \ta ideja bude i nadalje ogrijavala srca svih Dubrovčana i sve dublje prodirala u dušu i u srce našeg naroda ! Kršćanski socijalizam. Kao svaka nova ideja i svaki novi pokret, tako ima i kišćanski socijalizam svojih protivnika. Najprije smo. čuli sumnje.i dvojbe o njegovoj potrebi i mo- gućnosti. Zatim se na jednoj strani pojavlja bojazan, da je samo materijalistički vuk pod tim imenom obu- kao ovčiju kožu, dok su s druge strane sumnjičili, da je to radikalno ime samo mčka za neosviještene rad- ničke mase. Uporedo su kapitalistički krugovi sipali i siplju oganj i sumpor ma komuniste, boljševike i — anarhične elemente, koji se tobože kriju za tim pokretom. Protivnike kršćanskog socijalizma moramo dijeliti u dvije vrste. Prvi te mu se protive, to su njegovi neprijatelji, jer se boje za svoj imutak i za svoje do- hotke, te za svoj privilegovani: socijalni položaj. Tih nije i nikada neće biti moguće sprijateljiti niti s ovim niti s kakvim drugim sličnim socijalnim pokretom. Sebičnosti nije briga, šta uči razum i šta traži soci- jalna pravednost, Zato preko njezina neprijateljstva vodi samo put naprijed bez obzira na nju. Drugi se protive kršćanskom socijalizmu iz neke naravne antipatije prema novim nazorima i strujama. Kao što prvi katkada za svoj egoistični nazor traže opravdanja u prividnim dokazima iz kršćanstva, tako se i drugi za svoju socijalnu bezbrižaost rado poziv- lju na krivo shvaćene, iz cjeline. istrgane izreke iz evangjelja. Takvim treba misli kršćanskog socijalizma opet i opet razglabati i ponavljati, dok ih ne prihvate i ne usisaju. Kršćanski socijalni pokret nije nov, nego star, stariji nego socijelđemokratski. Sredinom prošlog sto- ljeća, kad je socijalna demokracija još bila u povo- jima, već su kršćanski pioniri uspješno radili na so- cijalnom polju. Njihov je cilj bio socijalno pravedan društveni poredak svih staleža. Kapitalizam u porastu, kojega nije mogao zaustaviti taj socijalni pokcet, pri- pravljao je tl& klasnoj i socijalnoj demokreciji, koja je dobivala sve više pristaša, dok za' vrijeme svjetskog rata nije predobila tako rekavši sve radničke mase. Došao je prevrat — čas, kad bi socijalna demo- kracija morala ispuniti sva svoja obećanja. No poka- zalo se, da nije ispunila ni dijelka zadaće, koju je preuzela. Materijalizovatie radne mase majmanje su sposobne ostvariti socijalistički društveni poredak. So- cijalizam znači organizaciju, a ta ne daje samo prava, nego nalaže dužnosti, pune odgovornosti. Toga pak materijalista ne razumije te zato i ne može ispuniti, što: je za socijalizam nužno potrebno. Tu je morao ustati kršćanski socijalizam. Da nije kršćanstvo u tom času najveće nužde i sile, kad je sav svijet, lutajući u najtežim zabludama, tražio izlaza, rodilo iz sebe zadovoljstvo, modernim potrebama od- govarajućeg socijalnog nazora, protivnici bi mu s pra- vom predbacivali, da je ostarjelo i ukočeno. Radi toga ono, premda mu je cilj nadzemaljski, mora nositi u sebi takogjer lijekove za zemaljske teškoće i nevolje. Kulturne vijesti. $ Osoba irskoga junaka De Valera. Irska se ra- duje svojoj slobodi. Zahvalnost za istu ona duguje De Valeri. Taj se junak rodio u Americi. Nakon 2 godine došao je u Irsku i tu je bio odgojen. Sada mu je 38 g. Oženjen je i imaće 6 djece. Vjerau je i praktičan katolik, koji bez sv. pisma ne polazi nikuda. Po zvanju je profesor matematike i njegova je težnia da u uju pronikne što dublje. On je predavao na ir- skim sveučilištima, te spada danas megju 3 najboljih matematičara na svijetu. Bio je osugjen na smrt, ali mu je ta kazna poslije pretvorena u doživotnu tam- nicu, iz koje se gladovanjem spasio. On ne puši, te je apstinent. U Americi je orgauizovao 500.000 prija- telja za slobodu Irske. To je proveo nakon šio bi pu- šten iz zatvora i tim je zajamčio Irskoj pobjedu. Čo- vjek je energičan, koji dugo razmišlja, ali kad se jed- nom odlučio ide bez straha napred. On ljubi Irsku i zato mu nije bilo teško napustiti stolicu presidenia, kad Irska ima slobodu, za koju je on radio svim si- Iama svoje duše i srca. Popularnost mu je velika. — Toli je vrstan strijelac, da od 100 njegovih hitaca tek jedan promašuje cilj. Supruga mu bijaše učiteljicom, a on je veliki ljubitelj Shakespeara. Ou se nije uzo- holio. ni sa presidenstva svoga, pa ni sa uspjeha svo- ga rada u Americi, kao ni sa svoje učenjačke djelat- nosti. Mio je čovjek i drug, koji se rado smije te ra- dije zadocni ua vlak, nego da ode prije nego li svrši koje veselo pripovijedanje ili razgovor. On je čovjek društven u svakom pogledu, ali mu čelo odaje, da je takogjer muž suda. U istinu imade sve sposobnosti, da bude vogjom svoga naroda. Obraćenje engleškog generala. Pred svoju smrt obratio se je genera! Sir John Cowan na katol. vjeru, koju je već dulje vremena proučavao. Kao generalni stanoregja (qnartermaster) britske vojske, brinuo se u ratu za dobavu živeža, a tu je tešku zadaću obavio na sveopće zadovoljstvo. Engleška je vlada odredila da se tomu zaslužnome svomu službeniku priredi na- rodni pogreb i to na državne troškove, pa nije dala da ga se pokopa u anglikanskoj crkvi sv. Pavla, nego ga sahraniše u westminsterskoj katoličkoj katedrali. Taj čin uz mnoge druge, pokazuje, kako su se u posljed- nje vrijeme silno promijenili nazori engl. javnosti o katol. crkvi. Silna obraćenja iz najotmenijih krugova anglikanske inteligencije na katoličku vjeru pobugjuju sveopći interes. Iz Lurda, Administracija crkve nad špiljom u Lurdu, gdje se Bernardici 1858 prikazala Majka Božja, preko katoličkih listova objavljuje, da se više ne mogu polagati spomen-ploče izliječenih na stijene i zidove crkve, jer su sve prenmapunjene. U Lurdu su sada nad čudotvornom špiljom tri velike crkve, jedna po- vrh druge, ali one su premalene da prime pobožne vjernike, koji dolaze da traže lijeka svojim bolestima. Vjernika ima toliko, da je nedavno jedan preduzimač predložio gradskom zastupstvu u Lurdu, da se korito rijeke Gave, koja teče pored crkava odmakne za 3-4m. Prvi sjeveroamerički blaženik. Dne 11. pro- sinca minule godine proglašen je u Rimu blaženim Ivan Nepomuk Neumann. Pri svečanosti, koju je oba- vio sv. Otac Papa Benedikt XV. u velikome su broju bili zastupani Američani, koji živu u Rimu. Zahvalni govor na sv. Oca držao je o. Murray, general Rećem- ptozista, koga je reda bio čian i blaženik. U svome je govoru naglasio, da se napokon ostvarila vruća želja sjeveroameričkih katolika, da imadu i oni u popisu katoličkih blaže2nika bar jednoga sugragjanina. Suviše je naglasio, da se istomu danu imadu radovati i njemački i česki katolici, jer su MNeumannu prvi dali oca a drugi majku. BI. Ivan Neumann bio je biskup u Filadelfiji i neumorni misionar čitave Uzije. I slon se razumije u zdravu valutu. U zecološ- kom vrtu u Budimpešti nalazi se i dobroćudni slon po imenu ,,Hasan“. Veliki je prijatelj djece, te se šnjima rado igra. Ko je htio, mogao je na njemu ja- hati, samo ako plati prije taksu od 1 krune, koju je »Hasan“ sam pobirao. Nazad malo vremena slo1 je sasma promjeaio svoje ponašanje. Nije se više htio igrati s djecom, a ni krune nije htio pobirali, već ih je od sebe otpuhnjivao, ie se već nitko: nije smio na nj popeti. Svak se tomu čudio. Kad jednog dana dogje u zoološki vrt i jedan Amerikanac, te baci ,Hasanu“ dolar. Sion ga veselo primi i stane pobirati sve strane novce osim magjarske krune. Čuvar tumači tu činje- nicu time, da Đoje magjarske krune imaju kakav za Hasana“ neugodan miris. Ali publika neće da vje- ruje u ovaj znanstveni dokaz, već drži, da i slon poznaje zdravu valutu. Jedan list na ovo zgodno pri- mjećuje : interesantno Di bilo znati, da li bi ,Hasan“ veselo primio i našu krunu!! Pisma iz naroda. KOTOR. XAProgram svečanosti sv. Tripuna, po- krovitelja grada Kotora). Dne 2. februara prije podne. 1.) U 9 sati glazba ide u susret mornara vanjskih Općina. 2). U 10 sati Plemenito Tjelo Mornarice ide korporativno pred Poglavarstvo i Općinu, te prima državnu i gradsku Zastavu, te poslije primitka Zastave Mornarice vraća se pred Stolnu Crkvu i puca 3 puta u znak početka svečanosti. 3). U 12 sati Morna- rica prisustvuje sv. Misi pred Stolnom Crkvom zatim obilazi gradom. Poslije podne. 4). U 3 sata prenos sv, Moćiju iz Crkve sv. Josipa u Crkvu sv. Tripune. 5). U 4 sata Odjel Mornarice igra kolo pred Crkvom sv. Tripuna. 6). U 6 sati svečana Večernja, i kagjenje sv. Moći u Crkvi sv. Tripuna. 7). U 8 sati Mornarica obilazi gradom te završuje svečanost prvog dana. Dne 3. februara prije podae. 1). U 10 sati Odjel Mornarice igra kolo pred Crkvom sv. Tripuna. 2). U 10/2 sati Pontifikalna sv. Misa, pri kojoj Tijelo Mornarice korpo- rativno prisustvuje pred Crkvom te puca u počast 3 puta, iza: sv. Mise svečana procesija okolo grada. 3). U 1 sati po pod. Mornarica obilazi gradom. Poslije podne. 4). U 4 sata povratak sv. Moći iz Crkve sv. 'Tripuna u Crkvu sv. Josipa. 5). U 6 sati koncerat glazbe na trgu sv. Tripuna i bacanje umjetnih vatara. 6). U 8 sati Mornarica obilazi gradom te završuje svečanost drugog dana. Dne 5. februara prije podne. 1). U 10 sati jedan Odjel Mornarice sa Slavnom Glavom sv, Tri- puna ide pohagjati bolesnike i tamničare. 2). U 12 sati Mornarica korporativno prisustvuje sv. Misi za zdravlje našeg Premilostivog Vladara kralja Aleksandra I.