=== = lm
DUBROVNIK 7. februara 1922.
God. IV.
Plativo i utuživo u Dubrovniku
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare.
Cijena [e listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 12.
i
Izlazi svakog utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. a Odgovorni
raka g urednik A. FIe. — Viasništvo Odbora Narodne Svijesti, —
Pojedini broj 4 Kr. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —- Rukopisi se ne vraćaju
Kršćanski socijalizam.
II. Stari se kršćanski socijalni pokret bazirao na
priznanje postojećeg društvenog reda, htijući ga samo
preosnovati u duhu pravoga kršćanstva. No uslijed
tehnničkog i gospodarskog napretka njegove dobe išao
je razvoj naprijed svojim putem, dok se nije nepo-
sredno pred svjetskim ratom i naročito za njegova tra-
janja jasno pokazalo, da je slari društveni poredak
neizlječivo bolestan, da ga treba srušiti, te na njegovu
ki sagraditi novi poredak, koji će odgovarati mo-
I
dernim socijalnim i gospodarskim potrebama.
Stoga naravno nije moglo zadovoljavati samo
općenito naglašavanje načela kršćanske ljubavi i soci-
| alne pravednosti. Trebalo je postaviti nu njegovu te-
\melju konkretne, odlučne i jasne zahtjeve, koje bi mo-
\ rao ispunjavati svatko, pai onaj, koji se malo ili ništa
ne brine za kršćanstvo i njegova načela. Tako je po-
red nauke o općenitoj dužnosti rada nastao zahtjev
za ograničenjem privatnog vlasništva, za socijalizacijom
producijskih sredstava i poduzeća, te, kao jamstvo, da
e više ne vratimo u stari kapitalistički tok, i zahtjev
za najvišom imovinskom granicom, koja,bi doduše
bila dosta visoka, da ne ubija privatne poduzetnosti,
ali bi usprkos toga onemogućivala ono bezgranično
nakupljanje imutka u rukama pojedinaca, koje je glav-
(ni uzrok najvećega kapitalističkoga zla.
Ako uzmemo te glavne i najvažnije zahtjeve krš-
anskoga socijalizma, tada je na prvi pogled jasno,
da tu ne može biti govora o komunizmu ni o mate-
\rijalističkom socijalizmu, koji već po svojemu bivstvu
odi u komunizam. Gospodarski iemelji kršćanskog
ocijalizma su — neka to bude opet i opet naglašeno
rivatno vlasništvo (i na produkcijskim sredstvima,
oliko nisu za društvo tako važna, da se moraju so-
ijalizirati) te slobodu u izboru rada i kofisuma.
Cilj kršćanskog socijalizma nije odstraniti privatno
lasništvo, nego koliko je moguće, pomoći svima, da
ogju do njega. Zato on nalaže vlasniku važnih pro-
uktivnih sredstava, da ih upotrebljava tako, kako
ahtijevaju opće potrebe, zato hoće uporabu i upravu
ajvažnijih megju njima potpuno podrediti društvenom
odstvu i nadzoru (socijalizacija). Zemljište i njegovo
lago, sutovine, tvornice i strojevi ne smiju biti orugje
rukama kapitalista za iskorišćivanje konsumenata i
adnika, nego moraju služiti svima, da najširi slojevi
zmognu što boije zalovoljiti svojim potrebama. Zato
eka onaj koji ima dovoljio svega za svoj život i za
ajkorisniju upotrebu svoje snage i sposobnosti, pusti
drugima, da svojom marljivošću lako postignu, što
rebaju za se, te da i oni lako razviju i pokažu svoje
posobnosšti. :
Kršćanski socijalizam gradi na osobnoj marljivosti
poduzetnosti te na posebnim gospodarskim silama i
lasništvu. Zato pušta — naravno u granicama, koje
pći interesi nužno zahtjevaju — da svatko sloboduo
sam sebi izabere poziv i svoj rad, te da slobodno
ravna i uredi svoju potrošnju. Privatna inicijativa ;
odgovornost neka vrijedi kao pravilo, što ga vanjski
Ipropisi i norme samo dopunjuju te stavljaju u sklad
s općim težnjama i koristima.
Jasno je, da se tako zamišljen društveni red mora
oslanjati na društvo, kao na svoj glavni temelj. Dok
(materijalistički komunizam i socijalizam ruši osnovnu
socijalnu jedinstvenost te ju mora rušiti, jer mu inače
eštaje tla ispod noga, kršćanski socijalizam goji pravi
Haruštveni život te mu hoće u domu, za svaku, družinu
posebno osigurati sve preduvjete zdravog razvoja i
ljiapretka.
=
atolicima Jugoslavije.
Čehoslovački Orao, najveća kulturno:odgojna or-
\ganizacija u čehosiovačkoj republici, pripravlja za
|evogodišnje ljeto veliki orlovski tabor u Brnu g. 1922.
tla neće biti samo prvi tabor cjelokupnog čehoslovačkog
gorlovstva iz republike i inozemstva, negoće biti ujed-
o JI. šlavenski orlovski tabor. Tabor će se razviti u
ogromnim dimenzijama. Čehoslovački Orao, koji o-
kuplja oko sebe već 120.000 članova, članica i nara-
šlaja, namjerava postavrti na vježbalište pred množinu
od najmanje 80.000. gledalaca, po 5000 članova i čla-
nica, po 2000 dlece i po 3000 muškog i ženskog na-
raštaja. Svečanost će trajali u glavnom od 11.—15.
augusta, a na nedjelju prije toga bit će utakmice i ta-
bori naraštaja i djaštva. Uz tabor bit će i utakmice,
gdje će se osim čehoslovačkih Orlova natjecati braća
Oslovi iz Jugoslavije i katolički gimnastičari iz Ame-
rike, Francuske, Belgije, Švicarske i Nizozemske. Uz
tabor će se vršiti takogjer veliki zborovi i svečanosti
katoličkog naroda Čehoslovečke, a gosti iz inozemstva
moći će da vide najvažnije krajeve republike i da u-
poznaju čehoslovačke prilike. Čehoslovački Orao brat-
ski i srdačno poziva k tim svečanostima sav vijerni
narod Jugoslavije i tvrdo se nada, da će onako, kako
je g. 1920. orlovski tabor u Mariboru, i ovogodišnji
orlovski tabor .u Brnu biti silna manifestacija pobra-
timstva dvaju najbližih slavenskih naroda, Jugoslavena
i Čehoslovaka. Dogjite k nama, pohitajte u velikom
broju. Čeka vas orlovsko i slavensko bratstvo. Do vi-
dova u augustu 1922. na tlu Velike Morave sv. braće
Ćirila i Metoda ! Zdaf Buh! Bog živi!
Presjedništvo čsl. Orla.
P. S. Izlet u Brno organizira i sve informacije
daje Jugosl. orlovska sveza u Ljubljani (Ljudski dom).
Izletnici iz Hrvatske neka se obrate na naslov: ,Pri-
pravni odbor za tabor u Brnu“. Kaptol 27, Zagreb.
Posjet 400 katoličkih Čehoslovaka g. 1920. u Ma-
ribhoru dužni smo vratiti, Naša čast i korist domovine
zahtijeva da pogjemo dobro. pripravljeni i-u mnogom
broju utvrgjivati bratske veze s čehoslovačkim kato-
ličkim narodom. Tko ne može ići sam, neka materi-
jalno ili bar moralno podupre druge kao zastupnike
naših organizacija. Bog živi! ;
Kulturne vijesti.
Narodi ne uiniru! Oni poniženi i pogaženi
stenju i nose jaram, pod koji su skučeni; ali jednako
spremaju i odmazdu i premose od pokoljenja na po-
koljenje tužnu baštinu mržuje i osvete, Pak zašto da
se već jedamput savjesno i ozbiljno ne uvaže prava i
pravedni zahtjevi naroda?! (Benedikt XV. u opomeni
na zaraćene narode 28. VII. 1915.)
Egipktski muslimani o smrti pape Benedikta XV.
Kardinal Gaspari primio je izmegju ostalih sažalnica,
i od muslimanskoga odbora za egipatsku nezavisnost
u Parizu telegram, u kojein se u ime egipatskih mu-
slimana izrazuje ,sažalnica cijelom Kršćanstvu“ t& se
veli da će spomenik Benediktu XV. u Carigradu ,uvijek
pričati o njegovoj bogoljubnoj duši, zauzimanju za
svjetski mir i dubokom osjećanju pravde.
Popravak koleđara. Franc, astron. društvo ras-
pišalo je u svoje doba nagrade za popravak sadanjega
gregorijanskoga koleđara. Prvu nagradu dobio je tada
Gaston Armelin, koji je koledar pojednostavio ovako :
Prvi dan u godini — nova godina — dobiva iznimni
položaj te se ne broji ni kto dan u sedmici, ni kao
dan u mješecu. Ostala.364 dana razdijele se na 4
četvrt godišta, svako sa 91 danom -i sa 13 sedmi-
ca. U četvrt godištima — svako po 3 mjeseca —
imađe svaki prvi mjesce 31 daa, a oba ostala po 30
dana. Prestupni dan, štono se vraća svake četvrte go-
dine, dobiva isti iznimni položaj, kao i prvi dan u
godini. To su od prilike glavne točke maumljenoga
popravka. Sve godine bile bi jednake, sva četvrt-go-
dišta ista, nejednaki mjeseci slijedili bi u pravilnom
redu a pojedini dani u mjesecu pali bi u svakoj go-
dini vazda na isti dan u sedmići. Osobitu vrijednost
imao bi taj popravak za crkveni koledar, koji se ravna
po uskrsnim blagdanima (po prvom proljetnom uštapu
ili punom mjesecu). Iza popravka naime, kada bi ne-
gjelje pale vazda na ustanovljeni dan, moglo bi glede
uskrsnoga doba biti tek 5 promjena. Tim, što bi ne-
gjelje bile vezane na točni datum u mjesecu, izbjeglo
bi se slučajevima, da na isti dan padne kakovi blag
dan i nedjelja itd. Jedan rimski časopis opaža tomu,
da je takav popravak koledara bio već god. 1835 u
glavnim crtama objelodanjen u knjizi abbea Metossini,
ali ujedno dodaje, da je Armelin u mnogom doijerao
taj nact popravka koledara. Prema najnovijim vijestima
ima da bude u aprilu o. g. megjunarodna konferen-
cija u Rimu, nz kojoj bi se imala raspraviti nova u-
redba koledara. — Glavna je točka te konferencije
urediti koledar.
Kongres kršćanskih publicista. Nakon kongresa
kršćanskih publicista, koji je nedavno održan u Parizu,
bio je priregjen diner, kojemu je predsjedao, nuncij
Cerretti. P. Janvier pozdravio je nuncija i uvjeravao
ga, da će se Udruženje kršćanskih publicista uvijek
držati instrukcija Sv. Stolice i njezinih direktiva. Gla-
soviti Renč Bazin jednako je pozdravio monsig. Cer-
rettia i slavio zasluge monsgnora Baudrillarta, na što
se ovaj zahvalio krasnim govorom. Rekao je, da će
nastaviti svoj književni rad zajedno s ostalim francus-
kim kršćaaskim piscima, čiji je rad od. osobite važno-
sti u sadašnjoj duševnoj krizi. Na koncu je progovo-
rio i nuncij. Kazao je, da je uz neki duševni nemir
došao da predsjeda ovom dineru. Jedan se poslanik
mora uvijek držati po strani prema novinarima, ali vi
ste, reče nuncij, kršćanski publicisti, te adjektiv isprav-
lja supstantiv. Na kraju je čestitao Udruženju na nje-
govoj obrani interesa Crkve i Francuske te držanju di-
rektiva sv. Stolice i vjernosti crkvenom auktoritetu.
Spomenik Jeanne d'Arc. U Washingtonu je u
prisutnosti predsjednika Hardinga otkriven veličajan
spomenik djevice Jeanne d' Arc. Kod otkrića su su-
djelovali i predstavnici Francuske, te je ovo bila sjajna
manifestacija kršćanske misli i narodne slobode.
Tunel u kanalu Ia Manche. Još prije rata ra-
dilo se oko gradnje tunela u kanalu la Manche, premda
engleška vlada nije nato definitivno pristala. Preko rata
nije se moglo raditi. Nu i poslije rata, evo već pro-
tekle tri godine, a da se nije ništa učinilo. Ipak u
najnovije vrijeme došlo je to pitanje opet na dnevni
red. Presjednik komisije za izgradnju tunela istakao je
važnost tunela za Eogleške. O je pokazao evi-
dentnu stratešku korist ovog komunikacionog sredstva
izmegju Eugleške i Francuske. Dokazao je nadalje,
da bi baš tim radom svršila strašna kriza nezaposle-
nosti radnika, koja vlada u Engleškoj. Ovaj exposč
pokazuje poseban interes, u času, kad su Engleška i
Francuska u diplomatičkim diskusijama o svojem uza-
jamnom odnošaju. Fraucuazi prate velikom simpatijom
ovo nastojanje, dok bi Njemci najčolili pomrsiti posao.
Sinovska ljubav. Neka gospogja u Londonu
morala se nedavno podvrći teškoj operaciji. Liječnici
izjave, da operacija može uspjeti i ona ostati u životu
jedino, ako joj se prelije u žile žive čovječje. krvi.
Njezin 24-godišnji sin izjavi se odmah spremnim da
spasi svoju majku. Liječnici na to preliju tri litre si-
novljeve krvi u majčine žile. Operacija je tako uspjela,
da je bolesnica nakon dvije sedmice ostavila bolnicu.
Hipnotizam i poremećenje uma. Znameniti li-
ječnik Dr. Siemerling smatra hipnozu i sugestiju u-
zročnicima poremećenja uma. Ona navagia iz svoje
liječničke prakse osam ovakovih slučajeva. U tri slučaja
radi se o hipnoiičnom liječanju izrazito umobolnih ljut- >
di. Druga trojica su se sami bavili hipnotizniom i
spiritizmom, te time prouzrokovali poremećenje uma.
Ističe se slučaj do tada potpuno zdravog mladog čo-
vjeka, kojemu se uslijed bavljenja hipnotizmom pore-
metio um, te sada trpi od halucinacija i živčanih na-
pada. Kao posljedica hipnoličkih eksperimenata postala
je jedna žena histerična. Dr. Siemerling ne smatra
hipnotizam, magnetizam i sve srodne im pojave sigur-
nim metodama liječenja, te ih zabacuje, jer često po-
vode za sobom štetne posljedice.
pčele umorile djevojčicu. U jednom selu do-
nje Austrije tjerali su jedan dječak i djevojčica svoje
koze na pašu. Najedamput pojavi se nad njima veliki
roj pčela, koje su se htjele utaboriti na njihovim gla-
vama. Djeca su se borila svim silama, ao pri tom su
se pčele tako pomamile da su nemilo navalile na
djecu. Uslijed mnogi uboda djevojčica je umrla, a
dječak jedva ostao na životu. Otac djece tužio je na
sud 13 okolišnjih pčelara, no sud je morao zabaciti
tužbu, jer nije bilo meguće dokazati čije su to pčele.