BUG
|
DUBROVNIK 14. februara 1922.
\
Narodna Svijest
God. IV.
Plativo i utuživo u Dubrovniku -
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare.
Novi Papa PIJO XI.
(,Fides intrepida“ — ,Neustrašiva vjera“)
Općenita je bila žalost kršćanskog svijela za
Benediktom XV., općenita je opet i radost, da je Cr-
sva dobila novoga svoga glavara. Poput svakog
imrtnika nestaje od časa do časa i konkretnog pred-
favnika vrhovnog crkvenog Pastira, ali ga zamalo
amjeni drugi. Moć, vlast; ugled vidljivog namjesnika
sukrstova na zemlji ne može da pogine. Papinstvo
raje vijekom kao i Crkva, koja je na njemu sazidana.
| onda, kad Petru ili njegovu nasljedniku klonu
radne vjegje, i onda ostaje duh Petrov živ i neozle-
o a ideja vrhovne vlasti prelazi na njegovoga
konitog nasljednika. Nesalomljiva klisura kraljestva
ukrstova — Petrova stolica — traje dok je svijeta
vijeka. Na Petrovoj stolici nema smrti, jer kralje-
tvo Isukrstovo ,nije od ovoga svijeta“. Niti ga je
rosti čovjek utemeljio, niti mu je svrha prosto svje-
dvua, a niti upotrebljava sredstva čisto zemaljska.
in ga je Božji ustanovio za ljude dobre volje, da
pomoću zemaljskih i nebeskih pomagala dovede u
ebo. To je kraljestvo duhovno, ali jer je osnovano
2 ljude, koji su na svijetu, to je Isakrst osnovao i
uštvo živih ljadi, podobno, da sve ljude bez razlike
da i kraja, bez razlike dobi, vremena i plemena
ivede vječnom cilju. Ovo društvo ima svoju posebnu
Urhu i svoja posebna sredstva. Ono je savršeno i
ovisno o ma kojem drugom draštvu ; kao vidljivo
tuštvo ono ima i svoju vidljivu, suverenu glavu —
imskoga Papu. :
Nije Papa +ralj silnih vojska, nije spravitelj:
oglednih zemalja, nije vladar grube sile. Oz je kralj
E dobara, vogja duševnih vrednota, wladar unu-
ašnje snage i moči. Njegov je cilj: vječnost. ! s ovoga
dišta promatra on sve zemaljsko i upravlja njim
0, da sve, koji ga slušati žele, hrivede k izvoru
noga življenja. Njegova je sfera: carstvo idejd.
ljegovo djelovanje: rad za višu i najvišu kulturu
wjeka. Tako postaje Papa u čovječanstvu kulturni
tor prvoga reda. On prožima, oduhovljuje, posve-
misli prirodnog ljudskoga razuma, i začinja ih
tami mislima objavljenim, svrhunaravskim, ne-
kim. 1 čovječanstvo prelazi iz barbarluka u civili-
iju, iz neukosti i surovosti u kulturu uma i srca;
opstva na slobodu. Ideje istine i pravde dobivaju
njemu svoje znamenovanje, svetinja i moral do-
do vrijednosti; auktoritet i božansko do poštovanja.
"Da ovi mnogostruku, uzvišenu, božansku misiju
i zemlji nastavi i dalje izvodi, odabrala je Provid-
st za sadašnje doba novog čovjeka, pronicava duha,
Obražena uma, plemenita srca, koji je veoma pri-
adan, da nastavi djelo svojih slavnih predšasnika.
la u doba duševne anarhije, brutalne sile, bezočne
agogije, neobuzdanog egoizma, potpunoga pre-
ata svih idejalnih vrednota potreban nam je jedan
kav Papa. I Providnost šalje katoličkoj Crkvi
ja XI. Vjerni svom Božanskom Spasitelja svi pravi
tolici ostaju vjerni i novom Isukrstovom Namjes-
tu na zemlji; Njemu će biti poslušan i odan poput
a svojih i naš hrvatski katolički narod. Ne samo
uolitvi, već-i u vanjskom djelovanju biti će uvijek
niti glas svih pravih sinova katoličke Crkve :
(bi Petrus - ibi Ecclesia“ — ,Gdje je Petar - tu
Životopis sv. Oca Pape Pija XI,
| Novi Papa Pijo XI. — Achille Ratti — rodio se
esio u pokrajini Brianza na 30. svibnja 1857.
o dijete stupio je u sjemenište svoje nadbiskupije
nske, Više nauke svršio je u Rimu u kolegiju
bardo, gdje je položio itri doktorata : u teologiji,
ofiji i crkvenom pravu. U Rimu je bio zaregjen
većenika, te je svoju prvu Misu otpjevao n Vati-
koj bazilici. God. 1882. vratio se je u Milan gdje
predavao teologiju na bogosloviji. Kako se je odli-
o dubokom i svestranom naobrazbom uzeo ga je
pomoćnika mons. Ceriani u glasovitoj ambrozijskoj
Cijena Je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 12.
Izlazi svakog utornika. i
Pojedini broj 4 Kr.
biblioteci u Milanu. God. 1907. iza smrti Ceriani-a
postane glavnim upraviteljem te biblioteke. Megjutim
bio je upraviteljem odmah od svog dolaska u Milan,
raznih kongregacija i bratovština počam od najviših
slojeva do najnižih. Sa osobitim zanimanjem priprav-
ljao je djecu na prvu sv. pričest, Najveću njegovu na-
klonost uživali su maleni dimnjičari (spazzacamini) u
zavodu »Cenacolo« u Milanu, gdje se brinuo za nji-
hov moralni i materijalni odgoj. God. 1911. Pijo X,
pozove ga u Rim na upravu vatikanske biblioteke,
ujedno mu bijahu povjerene i nekoje druge službe u
Vatikanu. — God, 1918. imenuje ga Benedikt XV.
apostolskim Vizitatorom za Poljsku, da uredi tamoš-
nje crkvene prilike, Za ovu delikatnu službu bio je
kO stvoren ne samo radi svoje naobrazbe i apaštol-
skog duha, već i radi poznavanja običaja i jezika
istočne Evrope. U toj svojoj misiji pokazao je svoju
vanrednu taktičnost osobito za njem. okupacije i po-
slije za Narodnog Vijeća. Megjutim mu bi raširen dje-
lokrug i na Rusiju. Na 6. lipnja 1919. bi uspostavljena
nuncijatura u Varšavi i on bi imenovan numcijem.
Mjesec dana kasnije bi posvećen za naslovnog nad:
biskupa Lepanta. — Kao nuncij u Varšavi raširio je
Mons. Ratti najvecu djelatnost, koja je prelazila gra-
nice Poljske prema Rusiji. Ta je djelatnost bila ne
samo ua duhovnom već i na socijalnom polju, isticao
se naime kao otac sirotinje. Kad su u srpnju 1920.
boljševici zaprijetili Varšavi, on je jedini kao pred-
stavnik vanjskih viasti ostao na svomu mjestu. Sve
što je sv. Stolica radila sa Rusijom osobito u pitanju
izmjene zasužnjenih, pa kašnje sa boljševicima, sve
je to išlo preko ruku Mons. Ratti-a. — Svoju diplo-
matsku vještinu osim u spomenutim slučajevima oso-
bito je pokazao za plebiscita u gornjoj Šleskoj, gdje
je znao da riješi taj politički čvor, a da se ne zamjeri
ni Nijemcima ni Poijacima ni predstavnicima antante.
Megjutim i Mons. Ratti morao se rastati od Poljske,
gdje će ostati u najljepšoj uspomeni one 3 godine,
što je u njoj proboravio. Na 13. lipnja g. 1921. Bene-
dikt XV. imenuje ga nadbiskupom Milana i kardi-
nalom i na 8. rujna bi svečano ustoličen u Milanu,
Za kratko vrijeme svoga biskupovanja učinio je mnogo
za kat. akciju u svojoj dijecezi. Pred kratko blagoslo-
vio je novu kat. universu u Milanu. Kao učenjak i
publicista odlikovao se je na znanstvenom polju ; - iz-
dao i više znanstvenih djela. Publicističke radnje izlazile
su mu u ,Vita e pensiero.“ Ovaj jelist stavio temelje
moderne kat. znanosti u Italiji. Izbor je novog Pape
providencijalan za Crkvu, Pijo XI. je u svemu potom
sposoban da nastavi djelo svojih predšasnika. Svjetska
štampa najljepše se izrazuje o novom Papi Piju XI.
Kršćanski socijalizam,
I. Svojim gospodarskim i socijalnim programom
posiže kršćanski socijalizam naravski duboko u djelo-
krug, ustroj i organizaciju države. Moderna, liberalno-
demokratska država potegla je tijekom zadnjih stotinu
godina u svoje područje i u svoj djelokrug brojne i
opsežne kulturne, gospodarske i socijalne zadatke, koji
joj prije nisu pripadali. No budući da je njezin de-
mokratizam samo varka i nasilje moćnih, zato taj
prošireni državni djelokrug znači samo potpuniju i
svestranu nadvladu onih, koji imaju u svojim rukama
političku moć u državi,
Kršćanski socijalizam postavlja nasuprot liberal-
nom geslu lažidemokracije načelo samouprave. Svaki
pojedinac i svaka društvena jedinica neka odlučuje
posvuda u tolikoj mjeri, u koliko se pri tom ide za
njenim interesima i korišću. To vrijedi općenito, ne samo
u političkom, mego isto tako i u gospodarskom, sta-
liškom i kulturnom pogledu. Kršćanski socijalizam
zahtijeva pored političke i gospodarsku, stalešku i kul-
turnu samoupravu. Naravna je posljedica toga, da se
država i njen djelokrug ograniči na čisto političko polje,
a vodstvo i upravu ostalih grana socijalnoga života
preuzele bi nove samoupravne organizacije.
Kršćanski socijalizam stoga sigurno nije protudr-
Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni
urednik
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare, —-
A. FIč. Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti.
Rukopisi se ne vraćaju
žavan, nego se on bori proti liberalno-demokratskom,
birokratskom i militarističkom državnom ustrojstvu, te
hoće na njegovom mjestu da sagradi novu državnu
(političku), gospodarsku stališku i kulturnu organizaciju,
koja ne će biti — kao sadašnja — zasnovana samo
na geografskim megjama i zgoljnim nacijonalnim vi-
dicima, nego će se u svakoj grani socijalnog života
ravnati po onim skupnim interesima i težnjama, koje
su za nju najvažnije i najviše mjerodavne. Kršćanski
je socijalizam dakle i naprama državi kao danas još
najvišem socijalnom organizmu po svem svojem bivstvu
stvaralački a ne razorni i rušilački nazor.
Svim ovim značajnim potezima kršćanskog soci-
jalizma treba dodati još jedno. Iz jasno i odlučno za-
crtanog oblika društvenoga poretka, što ga hoće
kršćanski socijalizam da ostvari, slijedi, da: njegovo u-
porište nije socijalna teorija, nego praktičan život.
Oslanjajući sena načelo kršćanske ljubavi i pravednosti
prema bližnjemu ima se on razumjeti me teoretski,
nego praktički. Na njegovoj zaslavi stoji jasno i odlučno
zapisano: svatko je dužan raditi; iko ima čega u
izobilju, mora to tako upotrebljavati, kako lo zahtijevaju
obziri na općenitost; tko već ima toliko i toliko, taj
ne smije više skupljati imetka, da ostane i za druge
što im treba itd. Ti zahtjevi nemaju doduše irajne
vrijednosti, te će se prije ili kasnije preživjeti, ali u
današnjim prilikama je od njih ovisno riješenje najvaž-
nijih socijalnih pitanja — zato jesu i moraju da budu
baš oni naš program.
Kulturne vijesti.
Beogradski Vojnički Glasnik o Benediktu XV.
piše u br. 3. : od 1. februara o. g. prigodom papi-
ne smrti ovako: ,Papa Benedikt XV. neumorno je
radio za vreme evropskoga rata, da olakša sudbu
ratnih zarobljenika i interairanih lica. On je imao
ljubavi i za naše zarobljenike u Austriji i Njemačkoj,
koji su po njegovoj naredbi, dobivali ;pakete s hra-
nom. Po njegovom nalogu, iz njegova dvora u Vati-
kanu preduzimani su koraci, da srpske izbeglice u
Italiji i Francuskoj dodju u vezu sa svojim porodi-
cama u okupiranoj Srbiji. Mnoge naše porodice do-
bile su na taj način vesti o rogjacima“.
Češka štampa o papi. ,Čsl. Republika“ piše:
»Papin odnošaj k čehoslovačkom narodu i državi bio
je vrlo dobar. Čehoslovački narod ne može se tužiti
da je u pitanju uregjenja biskupija u Slovačkoj na-
išao na nerazumijevanje Vatikana“. — ,Narodny Ly-
sty“ piše: ,Papa pitomac diplomatske plemićke škole,
muž je velikoga svijeta. Radio je protiv rata, za po-
moć zarobljenima, ranjenicima i gladnima. Njegov
pokušaj za približenje mira 1917. nije imao doduše
izravnog uspjeha, ali je poljuljao u Njemačkoj vjeru
u pobjedu. Sva akcija Erzbergerova za sklopljenje
mira prije nego dogje do katastrofe, bila je oslonjena
na informacije i pritisak Vatikana. Antanta bijaše za
rata uopće uvjerena, da su papine simpatije na nje-
zinoj strani. I poslije rata, njegova je diplomacija
brala uspjehe: Francuska šalje poklisara n Vatikan;
Čehoslovačka, Bugarska, Rnmunjska i Grčka svoje za-
kupnike“. Isto tako uzvišeno pišu o njemu :,Narodna
Politika“ i ,Večer“. Ovaj list ističe, kako je papa
posegao bio osobito na korist političkih osugjenika
Dra Kramaža i drugih.
Božićni dar Benedikta XV. Prigodom božićnih
blagdana poslao je sv. Otac kardinalu Bertramu :p&
milijuna lira kao pripomoć za siromahe srednjeg sta-
leža. Jednaku svotu primio je i kardinal Piffl za si-
romahe grada Beča. Grofica- Fontuillat dobila je od
sv. Oca 200.000 franaka za dječji sanatorium u Parizu.
Msgr. Ropp, nadbiskup i metropolita mohilewski, prati
u gladne krajeve Rusije 50 vagona riže, što je kupljena
novčanim darom sv. Oca. ne
Čehoslovački biskup! izdali su ajedničko pa-
stirsko pismo, u kojemu katolike opominju, da budu
na oprezu u pitanju vjerske.obuke u školi. Historija
nus — vele biskupi — dobro. uči, kamo vodi t. zv.
ve
il