Br. 9.
DUBROVNIK 28. februara 1922.
arodna Sv
God. IV.
tjest
čljena e listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana
Plativo i utuživo u Dubrovniku -
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare.
Smjernice Pučke Stranke.
Fr. Terseglav ističe u »Slovencu« principe, na
kojima se osniva Pučka . Stranka i njezino (gospo-
darsko, socijalno i političko djelovanje. Podloga pro-
grama i rada Pučke Stranke jest pozitivni kršćanski
svjetovni nazor. Ova stranka ima pretežno sccijalni
karakter, jer se uočavajući prilike vremena bori za kr-
šćansku pravicu i ljubav u socijalno-gospodarskim
odnošajima. Ona hoće da opće blagostanje bude vr-
hovno mjerilo čitavoj gospodarskoj produkciji i soci-
jalnom djelovanju. I ako su ciljevi još daleko i viso-
ko, ipak se po njima stwanka ravna i upravo uslijed
idealnosti ovih ciljeva ima ova stranka zajamčen op-
stanak kao nijedna druga stranka. U goriškoj »Mladiki«
napisao je prislaša komunistićko-koletivnoga gospodar-
\stva Karel Godina članak, u kojem naglašava potrebu,
a se čitavo socijalno gibanje postavi ma vjersko-
moralnu podlogu i to bez svakog pridržaja. Ako da-
kle inteligenat, koji živi u marksističkojtiđeologiji, do-
\tazi do zaključka, da vjerskoetički program, kako ga
astupa P. S., nije zapreka za najradikalnije socijalno
reuregjenje države, dapače da je takva podloga po-
rebna, jer bez vjere nema morala, a bez morala nema
\socijalizma, nego samo iskorišćavanje, lakomost i se-
ičnost -- ne razumijemo kako nekoji dolaze do za-
$ kad se ide za tim, da se
povi protumaterialistički temelji. M.
Nema nikakve nutarnje zapreke, da u okviru
ršćanske pučke stranke sudjeluje svatko, koji stoji
arem praktično na stanovištu, da sve javno čovječje
socijalno življenje imaju voditi etične smjernice, koje
se temelje na vjer. nazorima, Ova širokogrudnost o-
tvara vrata u stranku svakomu tko ljubi državu, so-
čijalnu pravdu i tko heće, da Jugoslaveni postanu
temeljni elemenat one duhovne i socijalne obnove, o
ojoj su najbolje raspravljali slavenski mislioci,
i Mi smo — veli Tersegiav — osvjedočeni, da je
jedino u našem autonomističkom programu najpu-
voijnije riješenje unutrašnjega razvoja Jugoslavije, da
e zadovolje sve kulturne i gospodarske sile u državi,
a da pri tom ne trpi unutarnja jedinstvenost svih triju
plemena i solidnost države. Na svaki način odlučni
mo protivnici takve federalizacije, koja bi dala iznimni
državopravni položaj saino jednoj historičkoj provin-
ji, žrtvujuć sve Hrvate i Slovence izvan uskih megja
Banovine. Ako se to — Bog ne dao — zbude, oprat
temo ruke pred budućnošću. Iz takvog hrvatskog
Pjemonta« postala bi partizanska. domena i ne gle-
ajuć ra druge usudne posljedice takvog skoka u
drošlost. Ako bi pak bila nužna kooperacija s dru-
ma autonomističkim i federalističkim slrankama, da
postigne držuvotvorna autonomija, stvar. je stra-
ačkog vodstva, da učini svoje korake. O bilo kakvoj
tvi našeg kulturnog programa, pa .ni o temeljnim
plitičkim .i socijalnim mislima vodiljama ne smije
ti ni govora.
Jadi našeg težaka.
(Glas iz Konavala.)
Čitajući razne novine. svukuda vidim žalosno
nje malog naroda, a Konavle osim toga pritisnuli
raznovrsni općinski mameti. Čudimo se kako još ni-
High eo 2053
društva polože
K, bit će možda radi toga, što je valuta slaba.
Kotarsko Poglavarstvo naredilo je lanjske godine
21. da se pokupi sve oružje, pak i lovačke puške,
ćinsko Upraviteljstvo nije za tu stvar podiglo svoj
KI
a Izlazi svakog utornika.
Pojedini broj 4 Kr.
glas, i kazali ocima domovine, da nijesu Konsvljani
onakovi, kako ih netko zapiše u crnu knjigu. Zato
molimo putem štampe Kotarsko Poglavarstvo, da se
dotičnim osobama povrate njihove puške, jer inače
nepovrati li se naše domaće oružje, zvjerad mim po-
jede cijele usjeve i zelen. Evo ovoga slučaja : imam
jednu baštinu što može poć 25 kila usjeva. Pšenice
nema niti jedne klice, sve pojedoše zečevi, a općinsko
upraviteljstvo traži namet na pse pu 40 K, baš ko da
hoće da se potuku svi psi. Pas bi nam gdjekad opu-
čio zeca ili ga slučajno i uhitio, a sad ni pse ne mo-
žemo hranit, ier tolike namete ne možemo snosit.
Čujemo, da u Župi dubrovačkoj nema na pse u ovoj
godini nego 10 ili 12 K nameta, samo u Cavtajskoj
općini po 40 K. Zato molimo one, koji vedre i oblače,
da se provedu čim prije općinski izbori i da tu budu
ljudi, koji «poznadu težaka i njegove okolnosti, Mi-
slimo, da neće ostati ovo glas vapijućega u pusti-
nji! — Trpimir.
Kulturne vijesti,
Benedikt XV. i Banjalučki csugjenici. Dr. Da-
nilo Dimović, uvaženi srpski prvak iz Bosne, opisuje
u zagreb. demokratskoj , Riječi“ sudbinu devetnaesto-
rice pravoslavnih Srba, koji su bili osugjeni na smrt
u banjalučkom i sarajevskom procesu. On-kao bra-
nitelj njihov pohitao je u Beč, da bi isposlovao po-
milovanje, obijao sve krugove, konačno sam se —
eda dr. Dimović, zaputio papinskom nuuciju
10,sam
(Dr. Dimović objelođanjuje u cijelosti tekst nredstav+
ke). Nuncij je pažljivo pročitao i obećao mi učinili
sve, što može, Nuncij se obratio u Rim papi Benediktu
XV., a ovaj ga je ovlastio, da za bosanske veleizdaj-
nike intervenira kod cara Karla i ministra Czersina.
Nuncij je to i učinio. Nekoliko dana kasnije zovnug
me jedan visoki činovnik u Beču i kazao, ali pod uvje-
tom, da nikom ne saopćavam, da su svi pomilovani.
Ta, ja bih to bio najradije pričao: cijelom svijetu, a
morao sam ćutati. Sigurno je najmoćnija i najjača in-
tervencija na bečkom dvoru biia ona Nj. Sv. Pape Be-
nedikta XV. Povodom njegove smrti odali su mu i
Srbi pravoslavni izraze dubokog poštovanja ne samo
iz kurtoazije prema braći svojoj katoličkoj, nego i iz
iskrene i istinske zahvainosti za dobra djela, koja je
učinio za bosanske veleizdajnike u teškim vremenima
svjetskoga rata.
Grb novog pape Pija XI. priječnicom ili dia.
gorialnu razdijeljen je na dvije polovice. U gorn em
modrom polju nalazi se orao raširenih krila, a u do-
njem polju tri crne kruglje prave trokut, komu je vrh
dole obraćen. — Novi će papa takogjer obitavati u
sobama na (rećem spratu kao i njegov pok. predšasnik.
Papina zastava i zastava kuće Rotschiidove
imade slučajem iste boje, zlatnu i bijelu. Papinske
boje imadu svoj razlog u riječima prvoga. pape sv.
Petra: »Zlata i srebra nemam — ali. što imam, to
rado davam.« A Rotschildove boje.kao da imadu svoj
temelj na malo promijenjenoj gornjoj izreci: »Zlata i
srebra imam — ali što imam, to čuvam za sebe.«
700-godišnjica univerziteta u Padovi. Iza bo-
lonjskoga univerziteta, najstariji je univerzitet u Padovi,
Proslavi će sudjelovati izaslanstva mnogih univerziteta,
Na padovanskoj univerzi učili.su Dr. Kosta Vojnović,
Dr. Pero Čingrija i drugi prvaci narodnoga preporoda
u Dalmaciji. Onda je naime. jedan dio sjeverne Italije
spadao pod Austriju, i Padova je.oko polovice proš-
loga stoljeća bila središte naših pravnika sa primorja.
Edisonova 75-godišnjica. Dne 10. pr. mj. pro-
slavio je 78-godišnjicu Thomas Alwa Edison, zname-
"niti amerikanski izumilac, kojega ime poznaje već da:
nas svako dijete. Edisonov je život, protekao tipično
amerikanski. Sve što je postao i postigao, postigao je
svojim radom i naporom. Njegov se život često na-
vodi kao primjer, što se sve može postići vlastitim
Oglasi, zalivale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni
urednik A. FlIe.
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare, --
Vlasništvo Odbora = Narodne Svijesti,
Rukopisi se ne vraćaju
silama, a bez ičije pomeći, Zapoćeo je svoju karijeru
kao raznosač novina na željeznicama, poslije toga
osnovao svoj vlastiti list: za putnike, a onda postao
činovnikom kod brzojava. Tu su se oikrile njegove
prave sposobnosti i njegov prvi izum pada u oblast
brzojava. Doskora je država preuzela njegove nado-
pune kod svih brzojavnih uređa, a 70-tih godina pro-
šlog stoljeća mogao je u Newyorku osnovati vlastitu
ivornicu za svoje aparate. God. 1876. osnovao je u
Menalo Parku svoj laboratorij i tu konstruisao svoj u-
savršeni telefon i izumio fonograf. Zatim je slijedio
cijeli niz njegovih izuma. Edison, u čijem Ži-
votu nije bilo sisnka ni besposlenih razdoblja, bavio
se u posljednje vrijeme intensivno problemom filma,
koji govori.
Rad redovnika-učenjaka. Istraživanjem kineških
provincija bavi se već od 1914. isusovac P. Licent,
koji se sada sadržava u istočnoj Mongoiiji. Niegov
herbarij (zbirka raznog bilja) visok je 40 m, nm zbirka
kukaca obubvata 2 m. kubična, sabrao je nađalje 2500
raznih ptičjih koža, i sve vrsti kamenja, što ih je on-
dje prenašao. Imade još k tomu preko 2.090 raznih
fotografskih snimaka,
Vapno kao lijek preti sušici. Francuski liječnik
Cantiere izvijestio je liječničku akademiju u Parizu o
uspjelom liječenju sušice pomoću vapna (klaka). On
je konstatovao, kako nijedan radnik oko vapnenica
ne oboli od sušice, stoga je počeo liječiti sušič
ičave sa
zrakom zasićenim vapnom u onoj količini, kako je to
oko vapnenica. Uspjeh je bio povoljan, tako da je 40
imljen veoma A : E
nik a “ bolesnika«potpuno_ ozdr azilo:« PA AE Ša
Penjanje na najviše brdo na zemlji. Prošle
godine krenula je 18. maja ekspedicija, koju je pri-
redilo englesko Rayal Geographical Society, prema
Mont Everestu, najvišem brdu na zemlji (8000 metara),
u gorju Himalaja, na granici Nepala i Tibeta. Zadatak
je ove ekspedicije bio da istraži putove, kojima bi se
moglo popeti ua vrhunac. Ekspedicija je uz ogromne
poteškoće i žrtve ispunila svoj zadatak. Sad se pri-
prema nova glavna ekspedicija, kojoj će na čelu biti
gemeral C. H. Bruce, koja će 21. marta 1922. krenuti
na Everest, Ova ekspedicija ima veliko značenje ne same
za geografsko, nego i za geološko i botaničko istra-
živanje. Već lanjska ekspedicija: skupila je dragocienih
podataka u sva tri pravca.
Pisma iz naroda.
Iz KOTORA. (Svečanost sv. Tripuna). Minulo
je jedanaest vijekova, od kada se slavi svečanost Sv.
Tripuna, te u slavu Boga i sv. Tripuna proslavili smo
ovaj blagdan i ove godine na svečan način. Svečanost
je ispala u potpunom. redu, čega se nijesmo nadali
radi vremena. Nu kišovito vrijeme nije nas omelo, no
samo na Kandeloru u jutro ie ostala .svečanost bi iz-
vršena po programu. Grad je bio pun stranaca iz.
Boke Kotorske, te se svak divio.i veselio. gledati ovu
historičnu svečanost. .Ove smo godine izvanredno od
drugih godina imali u našoj sredini Admiraia Komo-
dora Marka viteza Dabčević. Od god.. 1887., po smiti
konte Marka Lukovića, nijesmo imali više .prisutnoga
Admirala za svečanost sv. Tripuna. Možemo biti više
no zadovoljni, jer opažamo; da ova svečanost svake
godine to više napreduje uz pomoć naših patriota.
Zahvaljujemo gospodi: M. Dabčević, A. Kamenarović,
E. Mandel, A. Rainis, M, Karaman, M. Bencz, M. Lui,
L. Zanetti, koji su mam (poslali darove - prigodom po-
hvale sv. Tripuna dne 27. januara. Zahvaljujemo g.g.
od odbora: T. Vuković, R. Homen, R. Fiorelli, J. Ce-
nić, S. Ciko, J. Rab, koji su neumorno radili, da štc
sjajnije ispade. svečanost, Puno zahvaljujemo svima
onima, koji su nas pripomogli sa novčanom pripo-
moći. Ostajemo zahvalni našem blagajniku J. Dujmov,
koji svojim neprestanim radom blagajnu unapre-
gjuje. Istodobno zahvaljujemo uredništvu »Narodne
Svijesti« što se odazivlje patriotično svake godine. te
nam oglasuje program naše svečanosti. Zahvaljujemo
pobočniku g. Botriću, svim oficirima i mornarima, jer
su se odazvali ove godine u velikom broju. Upreva.