Br. 11.
DUBROVNIK 14. marta 1922.
Narodna $S
God. IV.
vijest
Cijena Je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana
EEE EEE Plativo i utuživo u Dubrovniku
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare.
KI
Izlazi svakog utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijeniku. — Odgovorni
ne a i urednik A. FIč, — Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti. —
Pojedini broj 4 Kr. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —- Rukopisi se ne vraćaju
Pokrinski zbor rot. Pučke Stanke
| U četvrtak 2. marta održan je u Splitu sastanak
|) Pokrajinskog Pučkog Vijeća HPS., kojemu su prisu-
stvovali mnogobrojni izaslanici iz cijele pokrajine,
Prisustvovali su i narodni poslanici Stjepan Barić, Mate
Milanović i dr. Jauko Šimrak. Mjesto odsutnog pred-
sjednika stranke dra. Ante Dulibića sastanku je pred-
sjedao poipresjednik stranke Stanko Banić.
Poslije predsjedateljeva uvodnog govora uzeo je
riječ narodni poslanik dr. Janko Šimrak te u oduljem
govoru razložio stanovište i taktiku HPS i Jugosla-
venskog Kluba, odnošaj prema drugim strankama, na-
vlastito prema Pašićevoj politici, da se ostvari Velika
Srbija, i politici Hrvatskog Bloka, da se stvori Mala
Hrvatska. Govornik je dokazao, da Hrvatski Blok hoće
Hrvatsku od 8 banovinskih županija, zbog česa ostali
Hrvati imaju da potpadnu pod Veliku Srbiju. Sa svih
je strana osvijetlio tu sudbonosnu politiku, što je vodi
Hrvatski Blok, i dokazao, kako je jedino ispravno i
ostvarivo, što traži HPS., naime ovu državu sa uprav-
nim i zakonodavnim autonomijama. U debati je su-
| djelovalo više govornika.
|) , Prof. Juras naglasuje razliku, koja postoji izmegju
stanovišta Hrv. Bloka i Hrv. Pučke Stranke. Blok hoće
da spasi Hrvatsku, mi Hrvate, Geografskom kartom u
ruci pokazuje, kako Blok hoće da spasi nešto više od
milijun Hrvata, mi 4 milijuna. Uz težačko i radničko
pitanje ističe i činovničko, koje treba da bude riješeno,
jer ragja sve većom i pogibeljnijom korupcijam.
i h e se e i e š ia s be
Upozoruje na talijanske lag e, koje beogradska vlada
još uvijek trpi u našim lukama. Ističe činjenice o ko-
\jima Blok ne vodi računa. Govorili su još O. Kotaraš,
\don Bartul Ganza i drugi.
Narodni poslanik Barić govorio je .o vanjskoj po-
litici, o taktici HPS i Hrv. Bloka, dokazujući umjes-
inost taktike HPS. i put, kojim može da dogje do o-
tvarenja svoga stanovišta. U debati govorilo je opet
više govornika.
Poslije podne raspravljena je politička rezolucija,
ojom stranka osugjuje koncepciju, po kojoj se stvara
ala Hrvatska uz Veliku Srbiju; zaključuje se, da se
raži, da se Dalmacija pripoji Banovini; izrazuje se
otpuno povjerenje Jugosl. Klubu. Rezolucija je jed-
oglasno prihvaćena, Stvoren je zaključak, da se br-
ojavno pozdrave dr. Dulibić, predsjednik stranke, i
ir. Korošec, predsjednik Jugosl. Kluba.
Zatim je bilo govora o prehrani, općinskim iz-
orima, organizaciji stranke, štampi, školstvu, evakuaciji
reće zone, stacijoniranju talijanskih ratnih lagja, grad-
ji željeznice Knin-Pribudić, vinskoj krizi, agrarnoj
eformi, vjerskoj neravnopravnosti i t. d. Stvoreni su
hodni zaključci, te izabrana deputacija od trojice na-
odnih poslanika i trojice učesnika sastanka, da kod
pokrajinskog namjesnika iznesu neke prešne zahtjeve.
Rezultat zborovanja bio je potpuno odobrenje
tanovišta i taktike stranke i jednodušna oduševljena
dluka, da naša hrvatska, kršćanska i jugoslavenska
tranka neustrašivo ustraje na svome putu. Ustanovilo
e, da su redovi stranke jedinstveni i kompaktni kao
alo kada, te će stranka biti dorasla da izdrži i pro-
lede veliku zadaću, koja nas čeka u bližoj budućnosti,
aše stanovište.
U Na spomenutom sastanku Pokrajinskog Pučkog
Vijeća Hrvatske Pučke Stranke za Dalmaciju, prihva-
ene su jednoglasno slijedeće rezolucije :
1. Izrazuje se potpuno povjerenje na dosadašnjem
du vodstvu HPS i Jug. Klubu, kao parlamentarnoj
prezentaciji, :
| 2. Glavnu i prvotnu krivnju za neodrživo stanje u
državi u političkom, socijalno-gospodarskom i kulturno-
erskom pogledu nose pred narodom svi oni činioci,
pji su donijeli državni ustav bez i protiv volje svih
Hrvata i njihovih najopravdanijih zahtjeva. Budući ovaj
ustav ruši temelje jednakopravnosti i sa sobom donosi
prevlast srpskog plemena u državi, to i ovom prilikom
ponovno dižemo svoj glas protiv njega kao najjača
stranka u Dalmaciji, i upozoravamo odgovorne činicce,
da jedino revizija ustava, koja se imađe provesti na
osnovu sporazuma svih triju plemena, a ne nadgia-
savanjem, može riješiti današnju državnu krizu.
3, Revizija ustava imade se provesti tako, da se
pokrajinama dade što šira autonomija ne samo upravne
već i zakonodavne vlasti. Zahtijevamo, da se kod te
revizije ustava Dalmecija spoji s Hrvatskom ujedno.
4. Najodrješitije osugjujemo pokušaj viađe, da
Dalmaciju podijeli na tri oblasti, to više, što se toj
podjeli protive političko-upravni i gospodarsko-socijalni
razlozi, što je prema odredbi samoga centralističkoga
ustava Dalmacija mogla ostati prema broju svoga sta-
novništva nerazdijeljena; što se i kod ove diobe opaža
veiikoscpska tendencija.
9. HPS. od početka svoga ustanovljenja odlučno je
i čvrsto stajala, a i danas stoji na stanovištu narod-
noga jedinstva Hrvata, Srba i Slovenaca u jednoj za-
jedničkoj državi. Radi toga ona se majoširije protivi
svakoj političkoj koncepciji, koja ide za tlm,.da se
s jedne strane stvori Velika Srbija, a s. druge: strane
takozvana Mala Hrvatska. Prema tomu u cijelosti za-
bacujemo i osugjujemo drugu tačku Ustava predsjed-
nika Hrvatskoga Bloka g. Stjepana Radića od 9 trav-
nja 1921. god. u kojoj se od riječi do riječi veli ovo:
»Državni teritorij neutralne republiku Hrvatske opsiže
sv ija. Banske Hrvatske. Hrvatske-Slavonije
Temeljem sveopće priznatoga načela o pravu narod-
noga samoodregjenja ovaj se državni teritorij može
proširiti samo plebiscitom kojega pograničnoga sud-
benoga okruga u Dalmaciji ili .Sloveniji, kojega okru-
žja u Bosni-Hercegovini, ako te] plebiscit odobri sabor
Slovenije, dotično Dalmacije ili Bosne Hercegovine,
ili plebiscitom koje županije u bivšoj južnoj Ugarskoj.
Temeljem istoga načela može se ovaj državni teritorij
umanjiti plebiscitom koje pograrične županije uz odo-
brenje hrvatskoga sabora.“ Isto se tako sa svom od-
lučnošću protivimo svakom pokušaju onih srpskih po-
litičara, koji bi rado provesti bolnu amputaciju, koja
će ispasti gore po slabiju stranu t. j. po Hrvate i po-
ručujemo našu čvrstu i neopozivu volju, da smo pri-
pravni upotrijebiti sva sredstva, da u tom slučaju svi
Hrvati ostanu u jednoj teritorijalnoj cjelini.
Zemljoradnička stranka i centralizam.
Centralističko uregjenje države nije dovelo samo
do prevlasti srpskoga plemena u našoj državi na po-
litičkom polju, nego takogjer do izrabljivanja na gos-
podarskom. i socijalnom polju. Centralizam, kao či-
novnička i vojnička vlada, potiskavao je na svakome
koraku slobodnu volju naroda i doveo je u svim gra-
nama državne uprave do apsolutizma sa čitavim ko-
ruptivnim sistemom, koji je njegova nužna posljedica.
Tako se riješilo invalidsko pitanje, da invalidi u Sr-
biji dobiju dva puta toliko, koliko ,prečanski“ invalidi.
Tako se riješilo porezno pitanje, tako se riješilo pita-
nje zamjene novca. Tako se riješavaju danas sva gos-
podarska pitanja, koja zadiru u život našega hrvatskoga
težaka, radnika, obrtnika i malog trgovca.
Centralizam sam po sebi je najveća kontradikcija
težačke i rađničke politike. On imade da našega te-
žaka baci na prosjački štap. Radi toga smo se začudili
i iznenadili, da su tri zastupnika zemljoradničke
stranke : Vrsalović, Franić i Lovričević u nacrtu ustava,
koji su izradili i potpisali sa ostalim srpskim zemljo-
radnicima, pristali na centralističko uregjenje države
ili bolje reći usvojili sve ono, što centralizam ša so-
bom donosi na političkom i gospodarskom polju.
Zemljoradnička stranka u Dalmaciji, za koju je
nažalost prigodom zadnjih izbora za konstituantu gla-
sovalo oko 8000 hrvatskih težaka, imala je veliku za-
KO
daću, da djeluje kod srpske zemljoradničke stranke,
da se ona odreče misli Velike Srbije i prevlasti srp-
skoga plemena u državi. Megjitim ona “nije pošla tim
putem, nego se potpuno poklonila pred vogjama srD-
ske zemljoradničke stranke, koji su se u ovome po-
gledu stavili na stanovište demokrata i radikala. Pred-
sjednik srpskoga ze:ljoradničkoga kluba Lazić i nje-
govi pomoćnici Avramović i Joca Jovanović dobro su
iškolovani politički ljudi i znali su izrabiti dalmatinske
hrvatske zemljoradnike za veliku srpsku ideju. Oni su
istina govorili o narodnom jedinstvu, o jugoslavensivu,
ali su bili prvi megju onima, koji su predlagali da se
porez na težačku zemlju u S-biji tri puta snizi, a u
Hrvatskoj i Dalmaciji četiri puta povisi, kao i da se
invalidima u Srbiji daje dva puta veća mirovina ne-
goli onima u ostalim krajevima.
Tim ijudima dakle služi jugoslavenstvo kao i
Pribičeviću i Pašiću, samo zato, da unište hrvatstvo,
a na mjestu njegovom da podignu: Veliku Srbiju.
Zemljoradnička stranka u Dalmaciji vodila je do sada
u Beogradu jednu mizerabilnu politika. Dok je bila
u službi Pribičevića i- Pašića za centralističko uregjenje
države ili za prevlast Srba, dotle su je oni milovali i
branili, a kada su izvršili tu svoju crnačku ulogu, tada
su ih bacili kao iscijegjeni limun.
Zemljoradnička stranka u Dalmaciji mislila je:
da će moći prodati hrvatstvo Velikoj Srbiji za neko-
liko vinograda i oranica, ali danas je hrvatski težak
počeo uvigiati da je ta politika izdajnička i zato je
počeo vogje t.zv. zemljoradničke stranke s batinom go-
niti iz svoje sredine, Zemljoradnička stranka radi izdaje
(hrvatstva nalazi seu Đatmaciji, hvali Bogu, u rasulu.
Kulturne vijesti,
Istočna crkva i Rim. Prigodom smrti pape Benedikta
XV. izjavio je ekumenski patrijarha službeno u apo-
stolskoj delegaciji sažaljenje u ime istočne crkve, čemu
grčka štampa carigradska pripisuje veliko znamenova-
nje. ,Praca“ piše da su tako iza tisuću godina obje
crkve po prvi put opet stupile u službeni odnošaj.
»Bosphove“ nazire u tom mogućnost užega zbliženja.
Nakon sloma Rusije nastala je doista situacija takova,
kakova nije bila kroz stoljeća. Pokret za zbliženje cr-
kava i njegovo naravno središte, Velegrad, dobiva time
veću važnost. Posljedice zbliženja bile bi nedogledne.
Engleški protestanti i katolicizam. Novine su
jur pisale, kako je dekan anglikanske opatije u West-
minsteru s pietetom spomenuo se pokojnoga Pape Be-
nedikta XV. a sada se opet čita po novinama, kako
anglikanci otvoreno simpatizuju sa katolicizinom. Pro-
testanski biskup u Manchesteru pisao je pismo katol.
biskupu u Salfourdu, u kom izmegju ostaloga piše:
»Presvijetli gosp. biskupe, nadam se, da mi je dozvo-
ijeno da napišem Vami tih nekoliko redaka, kako bih
Vam prigodom smiti papine izjavio u-ime svih čla-
nova anglikanske naše crkve istinske i srdačne simpa-
tije za crkvu rimokatoličku.“ — Na mnogim mjestima
služili su anglikanski svećenici requiem za pokojnoga
papu, a što je osobito vrijedno da se zabilježi, nekoji
dapače baš po obredu rimokatoličkomu. — Na to do-
daje ,Lid“ ; >I tako, što bi neki htieli kod nas Crkvu
i katolicizam uništiti, daje istoj Crkvi novih grana,
jednu na istoku, a drugu na zapadu, pa njezinoga
porasta neće zaustaviti puste hajke i pogrde«.
Crkveni koncerat u Carigradu. Na 11/12. pro-
šle godine na najsvečaniji način bio je otkriven spo-
menik Benediktu XV. u Carigradu ; uz veliko mnoštvo
naroda bili su prisutni izaslanici raznih vjera i vlasti;
Na večer istoga dana bio je održan veličanstveni kon-
cerat u katoličkoj stolnici, koju su bili krasno uresili
Rusi. Na koncertu izvagjala su se djela Perosija, Griega,
Mascagnia i drugih, sudjelovali su većinom ruski u-
mjetnici i umjetnice. Na koncertu bio je turski prije“
stolonasljednik sa većinom ministara, cijeli diplomat-
ski zbor, te veliko mnoštvo najviših tavnika raznih -
religija i vlasti u Carigradu. e: i