Plativo i utuživo u Dubrovniku
, Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare.
lijena Je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 12.
Izlazi svakog utornika.
"Pojedini broj 4 Kr.
Oglasi, zahvale i S pnopćena po o posebnom cijeniku.
—_ | Odgovoral
urednik A. FI&. — Vlasništvo Odbora Narodne Svijesti, —
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare. —- Rukopisi vraćaju
se ne
falosne posljedice centralizma.
| . U našoj državi sve više raste i politička i soci-
lno-gospodarska kriza. U političkom pogledu izbija
jviše na površinu hrvatsko pitanje. Danas više nema
liti najzagriženijega srpskoga šoviniste, koji bi mogao
wanijekati, da ne postoji hrvatsko pitanje. Sa svom
jidlučnošću treba naglasiti, da ne samo napredak, nego
ppstanak naše države ovisi o sretnom riješenju hr-
ligtskog problema, ć
Megju trojicom braće mora se voditi na osnovu
iarodnog jedinstva politika potpune ravnopravnosti, da
mogućnosti oni budu što zadovoljniji. Nijedno
jeme u našoj državi nema pravo svojatati za sebe is-
čivu prevlast i tako uzdrmati plemensku ravnotežu.
je jedini put, koji dovodi do umanjivanja plemen-
tih diferencija i do jake nacijonalne unifikacije.
Centralističko uregjenje naše države donijelo. je
bom .militaristički i gospodsko -birokratski sistem
rave. Ono se ne imože pomiriti sa pojmom moderne
okracije ili vlade naroda. Sve napredne države ba-
u centralizam u zasluženu ropotarnicu.
Megjutim u našoj državi centralizam znači jošte
iDešto drugo, ato je ono, što je najfatalnije i najgore:
ggemoniju ili prevlast Srba. Centralizam na svakom
raku mora oslabiti politički, gospodarski i socijalni
lJožaj Hrvata. On mora.da ih toliko izaziva, da svre-
nom u njih prevladaju struje, koje će tražiti. odje-
enje nekoliko hrvatskih županija. 'Srpski političari
bDde politiku centralizma na taj način, da na hrvatskoj
ani prevlada politika očaja, koja će tražiti ,neutralnu
dljačku republiku“ ili ,hrvatski Pijemont“, Izuzevši
službeniju .beogradsku štampu gotovo svi beograd.
itovi, koji su tumači javnoga mišljenja, uporno traže
(Gjepljenje Hrvata i Slovenaca kao nezdravoga člana
ave. Time dovode u pitanje i sami opstanak.ove dr-
\te,, čime je u savezu i mir i red kao što i položaj
eg naroda na Balkanu i u Evropi. Na žalost povi-
nije još naučila pameti naše šovinistć ni u Beo-
[du ni u Zagrebu.
Uz sve fo moramo pokazati na još jednu žalosnu
ljedicu centralističkog birokratskog gospodarstva,
ja se kod nas danas ističe možda pred svim ostalim,
to je: glad Dalmacije. Sa svih strana ove naše po-
jine, nadasve pak iz Zagore i otoka Korčule, dolaze
ašni glasovi o bijedi i pravom gladu, koji tamo
la. Naši centralisti natječu se u Beogradu kako će
lje zajašiti na narodnu grbaču, što uže stisnuti mu
u i isisati mu i zadnju životnu snagu. ultrademo-
gtskim poreznim sistemom. Dotle naravno ne mogu
ode brigu o pokrajinama na periferiji države, koje
uslijed dezolatnih saobraćajnih prilika uprav odsje-
e od svojih centruma i stoga u svakom pogledu
daju, a eto sada naša Dalmacija umire od glada.
Nek znade naš narod i zapamti : to je posljedica
ralizma, koji neda, da se sam narod brine za svoje
ebe, već mu nameće nesposobnog tutora, koji će
profitira svoje tutorstvo do perverznosti,
S toga na dan obračuna naš će narod znali da
e na odgovornost sve naše centraliste za ove i sve
le žalosne posljedice centralizma.
ed Kraljev dolazak.
Šibenska »Nar. Straža« donosi pod ovim naslo-
slijedeći članak, što ga radi političke aktuelnosti
elini prenosimo : ,Nakon osam vijekova ropstva i
ranja doživjesmo i dan, kada ćemo skoro moći da
Dalmaciji, kolijevci stare hrvatske države, vidimo
loca kraljevske vlasti Srba; Hrvata i Slovenaca.
ad su srpski knezovi dolazili, amo, da kod hrvat-
vladalaca nagju zaklon i uločište pred turskom i
ujedinjenih SHS. Radujemo se tom povjesnom
agjaju. Ali nam samo tu radost i vedro raspolo-
e teško pomućuje s jedne strane glad, koja je već
kela da pobire svoje žrtve, a s druge strane prigu:
anje narodne volje, da dogje do izražaja u općin-
izborima.
arskom silom, a doskora doći će u ove krajeve
O gladi smo već pisali i pozvali i Vladu i nad-
ležne faktore, da u dvanaesti čas nešto poduzmu i
učine. Dosad ne vidimo riikakvog stvarnog popravka.
Ovoin prigodom želimo reći svoju o općin. izborima.
Četvrta je godina po oslobogjenju i ujedinjenju,
a općine su dalmatinske još uvijek bez narodne
uprave i na njima i dalje vršljaju i uništavaju i na-
rodni imutak i napredak gradova i sela razni kome-
sari, postavljeni- od pojedinih klika u vladajućoj de-
mokratskoj ili radikalnoj stranci. Proveli su se općin-
ski izbori u Hrvatskoj i Slavoniji, u Srbiji i Sloveniji.
Samo Dalmacija živi i dalje u eri komesarijata. Ima
mnogo šta čudna i nerazumljiva nama običnim smrt-
nicima, u vanjskoj i unutrašnjoj politici naše države.
Prije Rapalla izbori nijesu se vršili radi okupacije i
neodregjenosti granica, . a poslije Rapalla radi dezin-
teresiranja radikalne stranke, koja je Dalmaciju pre-
pustila demokratima. Ovi opet viđeći, kako ih od dana
u dan gotovo svi ostavljaju, ustraju u tome, da barem
po komesariina vladaju i gaze zakon te. potkopavaju
auktoritet i vlasti i države, jer znaju, da su bili i da
ih više neće biti... :
Upravo ovom prilikom, kad kralj kani doći u
Dalmaciju, Vlada u Beogradu morala bi imati barem
toliko političkog razumijevanja i biti svijesna odgo-
vornosti te predložiti Naradnoj Skupštini u Zakonc-
davnom Odboru već prihvaćeni izborni red za Dalma-
ciju te odmah nakon prihvata odrediti izbore za općine.
Odlaganjem općinskih izbora Vlada učvršćuje i
dalje u narodu uvjerenje, da joj nije do napretka i
zadovoljstva narodnih masa, već do podržavanja ko-
rupcije, nereda i stavljanja zapreka razvitku Dalmacije.
Ne znamo, kako.će-. vlada. opravdati.1o, šio će.
kralja pri pohodu u Dalmaciji u pojedinim mjestima
pozdravljati i dočekati u ime općina, a to znači u
ime naroda, silom postavljeni komesari.
Osim vladajućih stranaka, radikalne i demokrat-
ske nijedna stranka u Dalmaciji neće moći da pre-
uzme na se odijum radi Potemkinovih sela.
Slobodan narod po svojim izabranim predstav-
nicima hoće da slobodno pozdravi kralja. a ne ropski
po komesurima iza bajuneta !“
Orlovski tabor u Brnu.
Priprave za veličanstveni tabor u Brnu sve su
življe. Uz tabor će biti utakmice čehoslovačkog orlov-
skog Saveza i megjunarodnog gimnastičkog Saveza
(onako kao što prošle godine u Strassbourgu). —
Radi skupoće skupni će se izlet Jugoslavena omegjiti
samo na Brno, a trajat će 6—7 dana. Izlet mora biti
dobro organiziran zato mu mogu prisustvovati samo
disciplinirani ljudi. — Za osobu će trebati oko 1200 K
za cijeli izlet. U toj približnoj svoti uračunana je vo-
žnja, hrana, stan i putaa dozvola, ulaznice i umjereni
privatni izdaci, Pojedinci i društva neka počnu — gdje
još nijesu — s ustrajnom štednjom. Društva neka u
svrhu da e odaslanstva, priregjuju nastupe, pred-
stave itd. rijave za hrvatske odsjeke i društva
prima. pripravni odbor za Brno u Zagrebu (Kaptol
27). Budući da Česi žele znati, koliko će približno u-
česnika biti iz Jugoslavije, neka odsjeci i društva što
prije jave, koliko će 'se članova i članica pridružiti.
Da se olakšaju prijave i sabiranje novaca, neka se do
15. ožujka pošalje 400 K, do 15. lipnja drugih 400
*K, a do 15. srpnja trećih 400 K. Oni, koji pošalju
cijelu svotu od 1200 K odmah do prvog roka, mogu
računati na neke pogodnosti. Tko ne bi mogao ići,
dobiva novac natrag (ako je to bez opravdanog raz-
loga, pridržaje se 10% u korist trošaka pripravnog
odbora). Prijave bez pretplate neće se uzeti u obzir.
Svaki, koji se javi, mora da točno navede svoju adresu,
organizaciju, kojoj pripada i da priloži reverz, da će
se iza cijelo vrijeme izleta ravnati prema odlukama
vedstva.- — Mogu se prijaviti samo oni, koji su u
kojoj katoličkoj organizaciji ili koje preporuči koja:
katolička organizacija ili dušobrižnik dotičnog mjesta.
— Pripravni odbor za Brno.
Kulturne vijesti,
O pok. Papi Benediktu XV. najljepše su se iz-
razile njemačke protestantske i anglikanske engleške i
neke pravoslavne srpske novine. Mi smo prenijeli ne-
koliko tih pohvalnih glasova, a sad prenosimo još
što piše liberalna francuska »Revue des deux Mondes«
1. febr. 1922.: ,Njegova svetost Benedikt XV. vladao
je samo 7 godina. Prijatelj mira zapremao je apošt.
Stolicu za najstrašnijeg rata. Religio depopulata! Ni-
kad se nije tragičnije izvršilo znamenito proročanstvo
sv, Malahije. Nikad nasljednik Petrov nije vidio gdje
oko njegove lagjice u bezdan propadaju zemaljske
veličine u katastrofi strašnijoj od one carstva careva,
potpunijoj od one Habsburgovaca. Nikad nije bilo dano
jednom Papi da prisustvuje uskrsnuću dvaju katol,
naroda Poljske i Irske i da se veseli, što su bile po-
pravljene dvije velike historičke mepravde. Revolucija
otvara opet akciji sv. Stolice istočnu Evropu : Bene-
dikt XV. pruža prema odijeljenim Slavenima svoju o-
činsku ruku. Za proučavanje istočnog pitanja stvara
novu kongregac ju. Za učvršćenje mira, za socijalnu
pravdu, za sjedinjenje Crkava Benedikt XV. slijedeći
stope Lava XIII. ozuačio je put: on je posijao za bu-
dućnost: drugi će brati plod. On je imao veliku za-
dovoljštinu toliko željenu i ustrpljeno vogjenu, što je
opet uspostavio vjerski mir u Francuskoj i diploma-
tične odnošaje izmegju sv. Stolice i »starije kćeri«.
O ulozi Benedikta XV. preko rata puno se je Trasprav-
ljalo, ali mu je već za njegova života povijest dala
pravo. — On umire oplakivan od Rima, žaljen od
cijelog katoličanstva, čašćen od cijelog svijeta.“
< Vjerski život njemačkih. akademičara, -Katol. --
akademičari iz Njemačke, Austrije i Švicarske spojiše
se u jednu cjelinu. Kako bi im vjera pronikla što dub-
lje u život i rad, uvedoše posvuda akademske službe
Božje. Oni imadu danas i svoje duhovne upravitelje i
duhovne vogje, koji su tu nedavno u Beču upriličili
Kongres. Uvedoše nadalje svake četvrte Nedjelje zajed-
ničku sv. pričest a svuda je učestvovanje veliko. Oni
upriličuju znanstvena predavanja i duhovne vježbe,
koje se uvelike uvažuju i mnogo posjećuju. U Beču
je govorio poznati antropolog svjetskoga glasa P. M.
Schmidt, koga je slušalo više nego 1000 akademičara.
Duhovnoga upravitelja imagjahu katol. akademičari
najprije u Frankfurtu, a zatim u Miinchen-Gadbachu.
Danas imade takovih svećenika više nego 20, i ti bla-
gotvorno djeluju na probugjenju vjerskoga života kod
akademičara.
Pasionske igre u Strasburgu. Iza velikog uspje-
ha, što su ga imali Nijemci sa svojim narodnim pa-
sionskim igrama u Oberammergau, kušaju sada i
Francuzi u Alzaciji, da takogjer s njima počnu. Pred-
stavljaju ih u velikoj dvorani cerklea sv. Josipa u pred-
gragju Strasbourga Ksenigshoffenu svake nedjelje od
Sedaindesetnice do Cvijetnice. Glavna razlika ovoga
prikazivanja prema oberammergauškim igrama sastoji
u tom, da su ovdje i zborovi i orkestar na jednoj tri-
bini iza gledalaca.i da prikazivanje ,Muke“ nije pre-
kidano živim slikama iz Staroga zavjeta. Na taj način
može se igra dovršiti za 5 sata. Uloge igraju župljani,
po većini članovi cercla, a sudjeluje kod igara 250
igrača i glazbenika. Tekst je složio i ove igre doveo
u život župnik Ksenigshoifena abbe Romher. — Prije
rata je s velikim uspjehom počeo sa pasionskim igra-
ma kod nas vrbovački župnik Pavunić, pa su njegovi
župljani, vrbovački seljaci s velikim uspjehom igrali.
Rat je sve ovo uništio; a šteta je. Moglo bi se možda
i drugdje sa čim sličnim i kod nas početi.
Tvornice papira u SHS. Ovih imade u svemu
7 i to.5 u Sloveniji i 2,u Hrvatskoj. Godišnja izradba
iznosi kojih 7580—800 vagona papira. Od toga otpada
na tvornicu u Medvodama 130 vag. u Gotičanima 150
vag. u Vovčama 140 vag.' Tvornica u Zrečama pro-
izvodi jedino papir. za omote u manjim količinama.
Tvornica u Zagrebu izradi 260 vag. a ona u Sušaku
70 vag. papira na godinu. E >»
e