Br. 15. DUBROVNIK 11. aprila 1922. odna Svijest Plativo i utuživo u Dubrovniku Uredništvo i Uprava kod gori Hrvat. Teksne: ha Je listu sa donašanjem u kuću ili poštom za mjesec dana K 12. Izlazi svakog utornika. Pojedini broj 4 Kr. Oglasi, zahvale i priopćena (po posebnom cijeniku. — Odgovorni urednik A. FIč. — Vlasništvo Odbora / Narodne Svijesti, — si Debrevačjei Hrvatske pe —- Rukopisi se ne saće Velika Sedmica. Ko bi mogao prodrijeti svu dubinu velebne hi- ije ovih svetih dana, kad se pred našim očima ivlje potresna tragedija utjelovljene Istine i Do- e, odigrane na Golgoti pred 19. vjekova ! Nu tih dana svu našu pozornost privlači naj- kantnija tačka, sjajan spomenik, koji je inače od a opstoji svračao na sebe pozornost svih umova. Veličanstveni Golgotski spomenik ! Mnogima je bio sablazan, mnogima ludost ! .Ipakje on čitava jilozofija, solidna škola, glasna ovijedaonica ! Da, filozofija Križa razjasnjuje nam zamršeni lem života, koji za .prosvijetljene“ ostaje zape- na knjiga! Kristov Križ otkriva nam tajnost boli inje na našem planetu : Utjelovljena Riječ apso- e Istine strada na kori zemaljskoj, da oslobodi jeka iz ropstva tmine, zloće i smrti, a donese mu odu duha.u svjetlosti Istine, Dobrote i Života. To je škola istine, u kojoj upoznajemo pravu anost svega zemaljskog i ljudskog, kratak put osanna do Crucifige ! Sa njegove propovijedaonice odjekuje svemu svi- vesela i blaga vijest slobode, jednakosti i bratstva Božje, temelj kulture duha i srca, preporoda, izacije i napretka ! Filozofija Velike Sedmice! I svake godine nam u ovim mističnim danima e i Svete Sedmice jačim sjajem sjevne divan Gol- ki spomenik, da nam dozove u pamet radosnu ofilu Križa ! . Dao Bog, da je i naš ea potpuno. shvati, te- sjan njegovom svjetlosti stigne do svog uskrsnuća, e i uzvišenja ! turno-gospodarske prilike Konavala. Prostrani predjel Konavala — i ako je geološki uno srodan — ipak se puno razlikuje u kulturno- odarskim prilikaina. Prama ovom možemo Ko- razdijeliti na dvije polovice na gornju i donju u. Otrag 25-30 godina nije skoro bilo nikakve e, ali je danas velika razlika izmegju ove dvije e. Željeznica, možemo kazati, da je učinila jednu antnu crtu u ovoj razdiobi. Donja strana bavi se jviše vinom — a jer je veoma blizu željeznički to se lako izvozilo Konavosko vino u Boku i u. Vinu je bila tađa prilična cijena i seljak je mo- da podmiri svoje iroškove, Osim vina bavi se strana dijelom i bijelim žitom, smokvama i bu- , koji je baš ove godine došao do visoke cijene oge spasio. U donjoj strani osnovane su odavna kao u Čilipima, Grudi i Pločicama, pak je u ovim tima i broj analfabeta mnogo manji nego u gor- Gornja naproliv strana nije se prije bavila vele i zato je ekonomski zaostala za donjom slranom. se bavila lozom zato, jer skoro svake godine ili vjetar uništi lozu u polju i tako propadne vas i trošak oko nje. Kad bi srećom Vlada pogledala onavosko polie, pak odvela s njega vodu — tada onavli mnogo bolje atali. Zaboli čovjeka uprav u kad vidi seljaka da krči i trapi ono, što nikad nije radio, a pusto nepregledno polje stoji u ledini. ine su glavni produkt gornje strane, ali nažalost već nekoliko godina, da ne ragjaju. Onda, kad baš seljak bio i pomogao snjima, tad su ga e, pak nije imao ni za svoju potrebu. Mjesto bi- žita sije većinom kukuruz, koji može veoma roditi, jer ga natapa izvor Liute. Ako nikad baš dobro dolazi kukuruz gornjoj strani, jer joj eba kupovati žita, koje se danss tako skupo plaća. Što se tiče življenja, gragjevina i puteva i u tom lika razlika izmegju ovih strana. Dok je donja uredila svoje kuće i staje: prama današnjim pri- a, dotle gornja strana ima svoje kuće kakve su nazad 50 godina. Valja doduše priznati donja ima na izbor finog kamena za gradnju, dok gornja i ako je u kamenu, ovoga nema za gradnju. A što je još gore i oteščava gradnju kuća to su slabi putevi. Dok u donjoj strani danas u veći dio kuća može doći kočija i kola (kojih je sva sila ondje) u gornjoj su strani putovi veoma slabi, mepristupačni i neprohodivi u zimsko doba radi čestih i jakih izvora živih voda, koje sve odnesu pred sobom. Radi ovih voda baš je i teško uzdržati lijepe puteve. Treba pri- znati doduše da je ovdje dobrim dijelom uzrok sla- bih putova i lijenost, jer dok u donjoj strani sami načinjaju ogranke do svojih kuća, u gornjoj teško idu i onda kad moraju. Danas se općenito misli, da su Konavli veoma bogati predjel i da u njima vlada.ras- košnost života. Da je to uvjerenje neistinito, može se svak osvjedočiti, koji žive u Konavlima i par dana. Ne vlada baš siromaštvo kao u mekim drugim pre- djelima u Dalmaciji, ali to se ima pripisati nedostiži- voj marljivosti i radinosti Konavljana, koji rade i preko svojih sila u nekim godišnjim dobama. Premda je posvuda kamen i krš, ipak seljak ima svakovrsnog povrća i životnih potreba. Trebalo bi samo da učitelji poljodjelstva češće zalaze u Konavle, da držu preda- vanja i praktična podučavanja u racijonalnom gospo- darstvu i onda bi Konavljani s manje truda bolje ži- vili i bolje život provodili. Konavljanin. Iz gospodarske politike. Cijene koža u našoj državi su na skrajnjoj vi- sini, a to s razloga, što se danomice izvoze iz države vagoni sirovih koža. Zašto se ne zabrani taj izvoz, kad i onako imademo u državi dovoljno tvornića, koje mogu da priugotovljaju finije kože. Naravno, onda se dogagja, da mam se sirove kože, koje izvažamo vra- ćaju iz inozemstva priugotovijene uz silno velike cijene. Cijene vinu. U Čehoslovačkoj cijene vina wvari- raju od 800-1300 č. kruna po hektolitru. U Rumunj- skoj se prodavaju dobra vina s 11 do 12% alkohola po 550 do 600 lei. U Austriji se plaća za litar vina s 9 9:5% alkohola 300 do 580 austr. kr. Za vina s 11%, 850-800 kr. Inače se trgovina slabo razvija. Cijena Zalijanskoga vina je 100 do 300 lira po hekt. Italija ga ima još u zemlji 20 milijuna hektolitara. Francuska je prošle godine proizvela 12 miliona hekt. manje nego prekolani. Cijene običnih vrsti vina kreću se od 100-160 franaka, dok su alzaška močna vina po 300.400 franaka. Španjolska: Cijene su čvrste ali je trgovina slaba. Hektolitar Alicante-a s 15%, plaća se 44-46 peseta. Švicarska : Cijene su pale, potražba veća a u zalogu ga imade malo. Grčka sada imade veoma malo vina, a to zato, jer ga se je mnogo uvažalo u Solun i Francusku. Dohodci državnih željeznica iznašali su prošle godine 725 milijuna dinara. Nezaposlenost po svijetu i njezine posljedice. Dne 31/1. t. g. bilo je u Poljskoj 180.000 nezaposle- nih ljudi, dok se u Austriji nalazi 90 hiljada. U En- gleskoj se nalazi oko 3 milijuna nezaposlenih. Premda vlada nastoji da pomogne tim ljudima, ipak to ne pomaže ništa, jer broj nezaposlenih danomice raste. Isti pojav vidimo u Americi, Švicarskoj i Italiji. U Americi je uslijed nezaposlenosti izvršilo samoubojstvo 20 hiljada osoba, u Švicarskoj, gdje ima 100 h. ljudi bez posla, 3.000 osoba, u ltaliji pak, gdje ih ima 1!/a mil., izvršilo je samoubojstvo 18.000. Falsiflkati lira. Prema saopćenju iz trgovačke i obrtničke komore zagrebačke nalaze se u prometu lažne novčanice od hiljadu talijanskih lira, te su takove uzapćene u Austriji, Grčkoj i Rumunjskoj, na što se domaće općinstvo upozortje. Pristojbe na oglasima izvješene u dućanima. Trgovačka i obrtnička komora zagrebačka javlja, da se prema riješenju kr. financijalnog ravnateljstva u Zagrebu od 13. ožujka 1922. br. 8172—22. ne treba _providiti propisanom taksom za oglase, izvješene na du- čanima o robi, koja se u tom dućanu prodaje. Svi eventualno zametnuti postupci radi nebiljegovanja ta- kovih malih oglasa imadu se obustaviti, a propisane globe otpisati. Carina. Doznajemo za ovaj slučaj: Trgovac iz Trstenika (Pelješac) naručio u Beču jednu vagu, za koju je platio 600 Dinara. Vaga došla, ali carinarskom uredu u Korčuli morao je da plati 800 Dinara carine. Trgovac, kad je to čuo, pri samoj vagi izgubio je — ravnotežu ! Svaki pravi rodoljub treba da je član ,JUGOSLAVENSKE MATICE“ Kulturne vijesti, Pijo XI. i vrhovni židovski rabin. 70-godišnji starac Aleksandar de Fano, vrhovni rabin 'u Milanu, koji uživa najveći ugled u cijeioj Italiji radi svoje uče- nosti, bio je megju prvima, koji su podastrli svoje čestitke novom papi Piju XI. ,Moje poznanstvo — piše spomenuti veliki rabin — sa sadašnjim papom datira od nazad 16 godina. Ovaj čovjek, koji je toliko težio za naukom i koji govori ioliko jezika učio je takogjer hebrejski, a god. 1908. i 1909. koristio se je i mojom poukom, da se usavrši u tom jeziku. Radi toga iska- zivao mi se je uvijek zahvalnim i obdržavao samnom srdačne odnošaje iakogjer iza kako je bio imenovan kardinalom i nadbiskupom milanskim. Bila je pak moja dužnost, da mu podastrem svoje čestitke, kad je po- stigao najveću čast u životu. Ako me kakva zgoda dovede u Rim, to ću zatražiti audijenciju, koju ću si- guran sam i dobiti. Pijo XI. nije samo pravi učenjak, nego i veliki gentelman, čovjek rijetke dobrote, koji je u Milanu bio u najboljem odnošaju i sa mnogim Ži- dovima, osobito iz učenih krugova. Ja mislim, da je njegov izbor sreća za čovječanstvo i za cijeli svijet. Uostalom ja sam u dobrim odnošajima sa članovima katoličkog klera i mnoge »monsignore« brojim megju svoje učenike, koji kod mene uče hebrejski jezik.“ :Proti psosti. Ministarstvo Prosvjete u našoj dr- žavi SHS za vaspitanje mladeži izdalo je naredbu svim školskim upravama, da vode strogi madđzor mad dje- com, e da se mladež odvikava od psovanja. Ova na- redba ne bi imala vrijediti samo za djecu, već bi imala biti općenita, e da naš narod izgubi već jednom rekord, da je megiu prvim narodima u — psovkama. Pak bi ova naredba imala vrijediti i za same ministre, jer je zabrana Božja općenita, a zakon o skladnom ponašanju veziva puno više izobraženu inteligenciju, nego li proste ljude i — djecu. . Izborno pravo za žene. U Francuskoj je već 1793. bilo usvojeno načelo: ,Ako ženska ima pravo, da izigje na stratište pod giljotinu, onda joj se mora takogjer priznati i pravo da' se uspne na govornicu u saboru“. Još od početka francuske revolucije pa do danas vodi se borba za žensko izborno pravo, nu ipak Francuskinje još nemaju toga prava. Sve sluti na to, da će ga ipak dobiti. U Eagleskoj je bio . muškarac prvi, koji se je najodlučnije zauzimao za žensku po- litičku jednakopravnost. Bio je to poznati filozof, pisac i poslanik John Stuart Mill, koji je umro 1873. Nje- gova je zasluga, da su veće onda engleske žene dobile komunalno (općinsko) izborno pravo. Danas one sjede i u londonskom parlamentu. Američanke su postigle političku slobodu skoro u svim državama, Francuski- nje, Engleskinje i Američanite su svojim neumornim radom uravnale puteve svim drugim ženama tako, te je samo još pitanje vremena, .kada će se i drugdje ženskima priznati izborno pravo. — U našoj državi odlučno je istupao Jugosl. Klub (Pučka stranka) pri- godom glasanja ustava za žensko izborno pravo. U Slo- veniji su izobražene i samostalne žene bile dobile pravo glasa u općihskim izborima i to je zasluga slovenske pučke stranke, ali se ,demokrati“ boje ženskih glasova! Vjeronauk u rimskim školama. U rimskim dr- žavnim školama pohagja vjeronauk u svemu 54.000 djece, to je po prilici 60 po sto školske mladeži. Ali osim toga ima u Rimu mnogo privatnih škola, u ko«. jima se polaže najveća važnost na vjersku obuku. Za gjake viših škola postoji posebna škola samo za vje- ronauk. Tu školu pohagjaju takogjer mnogi akademičari.