DUBROVNIK 6. juna 1922.
God. IV.
"Narodna Svijest
jena le listu. sa donašanjem u kia ili postom i za jeste dana
— - Plativo i uluživo u Dubrovniku
E Urednišivo i Uprava kod Dubr. Hrvat. Tiskare.
KI2
Izlazi svakog utornika.
Pojedini broj. 4 Kr.
Oglasi,
Tisak Dubrovačke
zalivale i piiopćena po 1 ; “cjenika. — Odgovorni
urednik A. FI&.: — Vlasništvo Odbora = Narodne Svijesti. —
Hrvatske. Tiskare. —- ne vraćaju
Rukopisi se
“Duhovske refleksije.
M: sKadise navrši pedeset dana bijahu zajedno
ui učenici na istom mjesiu. ! u jedamput postade
ka s neba kao od silnog vjetra, što dolazi... 1
napuniše se svi Duha Svetoga.“ 1 prosti, neuki, plaš-
ji i galilejski ribari poslaju Apostoli, preporoditelji
ir ištva, da promijene vjersko i moralno lice svijeta.
, njima sad počiva ,Duh Gospodnji, Duh mudrosti
azuma, Duh savjete i sile, Duh znanja i straka
|Gospodnjege“, i'više nema zapreke ni sile zemaljske,
|koja 3! zapriječila djelovanje njihova Duka.
| | Owakva je Duha potrebno i našem vijeka:
ljeku materijalizma i naturalizma. Mođerni je duh
"
1
|
i
|
vi-
ja oko savladao materiju i narav, dok uistinu on je
pobjegjenik, kojemu su nametnuti teški okovi.
: Moderni se duh otkrenuo od Ohoga, koji reće:
N eko. bude svjetlost, pa za to i
1! anja i dvojbe; zabacio je strah Gospodnji, pok
a trepti pred :stvorom Gospodnjim. Njemu fali
nja, da se orijentira, a nema nikakve odvažnosti
dobro i plemenito.
Dukovsko »duhanje silnog vjetro« jedino je &a-
da rastjera sve oblačine i magle razuma i sruši
Ve zdpreke volje, a duh osvježi, okrjepi i očeliči.
»Gospode, E nam sika i i sve će
li ri 1 bini
Komitet ministara za agrarnu reformu primio je
linitivno Zakon o likvidaciji agrarnih odnosa u Dal
ciji. Tim zakonom raskidaju se svi feudalni a
daju -se kolonatski, kmetstvu slični i zakupnički
nosi. Država plaća cdštetu samo bivšim vlasnicima
daliih dobara i za kmetstvu slične odnose. Kolo-
i se ne smatraju kao kmetstvu slični odnosi, te za
ijih, kao i za zakupna zemljišta plaća otkup zemljo-
ik po procijeni državne komisije. Ovim se zako-
ukida uredba od god. 1910., koju je zakonodavni
r uzakonio. :
Vijest o primanju ovcg zakonskog predloga pro-
ela je dosta veliko uziujanje megju nekim poslani-
na iz Dalmacije. Oni smatraju da je trebalo izdati samo
| rovedbenu naredbu dosadašnje ozakonjene uredbe.
osnovu te stare uredbe seljaci su već prisvojili sebi
ika i za ove tri i pol godine nisu (nikom plaćali
. A sad se-proglašuje da to nije njihova zemlja;
| da moraju platiti bišim vlasnicima i za_ prihode,
su pribirali poslije oslobogjenja.. Zakon pak
e stilizovan, da se ne će moći dokazati ni za
o parče zemlje, da je feudalncg. porjekla ili da
oje kmetstvu slični odnosi, te će seljaci morati go-
o svu zemlju otkupiti sami od bivših vlasnika. Ovim
konom stvara velik poremećaj, jer je ovaj zakon-
predlog u suprotnosti sa dosadašnjim zakonom,
Osnovu koga su seljaci već prisvojili zemlju.
Pored toga u Dalmaciji ne će ovaj zakon provo-
osebni agrarni odbori, kao u drugim pokrajinama,
redovni sudovi. A ovi su toliko. preopterećeni ;
d leži pred njima oko 10.000 samo agrarnih par-
— da ne će moći;provesti ovaj zakon ni za 20 god.
Zemljoradnički demagozi pod vodstvom. nekih
kata zamiješali su dobro agrarnu kišu. Advokati
arem imati sada unosna posla, a narod će napo-
podmiriti sve troškove.
'Demagoška ,zemljoradnička“ advokatska politika
zuje svoje plodove !
tapa po tmini xe-
doljubi! Sjetite se , Jug. Matice
Glas puka...
Vrlički Hrvati katolici sakupljeni u velikom broju na
pouzdaničkom sastanku dne 28. V. 1922. jednoglasno
odlučiše predati čitavoj našoj javnosti ovu 1esoluciju :
Videći, kako u našoj državi sustavno i nekažnjeno
terorizira mirne gragjane skup nekulturnih ljudi, i
see zovu fašistima; — videći kako ti ljudi proizre
kuju žalosne i krvave dogagjaje u Splitu, Dubdrovniku,
Vodicama, Sinju, Ljabliani; kako ma svome s
čitavu jednu zaslužnu stranku proglašuju
žavnom, a zapravo su sami najveći neprijatelji d
kako jedino za sebe svojataju ljubav
državi, a svakome, koji nije njihove stranke,
silom; — mi vrlički Hrvati katolici; 1.) zajo
protestiramo protiv tih pojava, koji našu mladu državu
bacaju na stepen najnekulturnijih država ga svijetu; —
2.) odlučno pozivljemo vladu, neka stane već jednom
na put neobuzdanoj rulji, ako neće da se u narodu
uvriježi mišljenje, da same vlasti i podupiru i nard-
čuju nerede, koji ugrožavaju i sam opstanak naše
države; —- 3.) puni svoga vjerskog, gragjanskog
narodnog ponosa javno i izrijekom velimo, da ne ćemo
nikada niti ikome dopustiti: da blati hrvatsko ime, koje
u kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca mora biti jed-
nako poštovano kao i druga dva; da napada na našn
ličnu slobodu, na naše imanje ili na našu vjeru, i
spravni smo braniti se svim sredstvima, koja nam
pravo samoobrane bude pružati, a ako odatle nastane
potreba, da se: sila silom suzbije, mi ne uzimljemo
na sebe nikakovu odgovornost za posljedice, samo
očitujemo svoju »nesavladivu < volju, da. noćemo .biti
slobodni u svojoj kući. — Nema sile, koja će razbiti
ovu jednodašnu odluku !
Na ,zemljoradnički“ napadaj.
U »Radu« od 18. iek. neki anonimni komunista
(tobož iz Župe), koji je preskočio u drugi vagon istoga
vlaka — od broja 1. posto broj 2 bruči me kao
s koca radi toga što sam se usudio pljačku pokrivenu
plaštom agrarne reforme podvrći kritici. Ja znam, da
je kod ljudi one vrste — kojijem je riječ ugovor,
poštenje ništa, već im se sreća samo bazira na
mačini, — najbolji.enaj, koji najviše ugrabi. — Do-
laze mi na pamet stihovi vladike Rađa: .Oitpiši mu
kako znaš, vladiko, a čuvaj mu obraz ka on tebi“. —
To bi i bilo, da me od toga ne odvraća uspomena
nekad skladnog Dubrovnika, koga pomenuti hoće da
zaraze riječnikom Čokorila i Cicvarića i pomaknusi ga
300 kilom. na istok. Ja držim, da nije zemljoradnik
ot-
onaj, koji nosi rukavice i cilindar, već onaj, koji ima"
žuljave ruke i koji obragjuje zemlju, a zašto neka
gospoda uzimlju sad taj naslov, koji su nekada pre-
zirali, to nije teško pogodit. U mene su žuljave ruke,
pak da ste vi begovi kao ja, životne namirnice bile bi
cijenje, a i moral bi bio na višem stepenu. Za istini-
tost možete upitat vaše zemljoradničke prvake, koji su
me tražili u baštinam onda, kada su mi nudili mandat
i kandidaturu ma vašoj listi, gospodo zemljoradnici u
rukavicam ! Moje je mišljenje, da svaki čovjek ireba
da jede, a oni kojemu je trudno radit, on se hvaća
lakšega srestva, naime imbrzjanstva, kragje, otimačine
i drugog. — Žalim Dr.Leontića, koji mi je poznanac,
da iz naivnosti svegi zabasa i uhvati se ljudi, koji
imaju direktivu muhe, te radi česa ga svegi prali u-
des kosovke djevojke. — Dovidova na izborima go-
spodo zemljoradnici !
Popovići, 25/5 1922. Pero Klaić.
Kulturne vijesti,
Vatikan i Rusija. Već više mjeseci pregovarala
je moskovska vlada sa sv. Stolicom, kako bi ova u
gladne krajeve Rusije otposlala 3 karitativna_ poslanika.
> Koliko danas znademo, Salezijanci Don Bosca će se
nastaniti u gornjoj Rusiji, Isusovci u Moskvi za sred-
nju Rusiju, a iranjevci će se po svoj prilici nastaniti
danjoj njegoj bijedi pomognu.
sovci
u južnoj Rusiji i u Uk
ovdje o kakovom 3
Stolice. Radi se samo o tom, k
o sigurnije doskočilo u poz
Rusije, gdje vlada glad T
vlade i sv. Stolice je isklj !
JEJA u Moskvi. Prem:
Nema dakle govora
j ja Moskve i sv.
se što brže i
im krajevima
»gju sovjetske
jaravi.
u
moskov-
tativne
svi is-
sa-
došli Isu-
1718. pro-
potpalo je
tii
Prvi“ put
u Moskva 1684., ali ih je Petar 1,
. Kada je Poliska bila razdijelje
više isusovačkih kuća pod R
qusijs. | kad je isusovački
red bio akinut; očuvao se ona u Rusiji pod protekto-
ralom guske vlade. Papa Klement XIV. i Pio VI, ni-
jesu nikada protiv toga protestirali. I baš zato, što je
Rusija u ovo neko vrijeme zaštitila isusovački red,
uputio je sadanji isusovački general O. Ledohowski
pismo za (gladne krajeve srednje Rusije.
Djelovanje društva za katoličku štampu u Ba-
varskoj. Društvo za kato. štampu pokazalo je prošle
godine sjajnih rezultata. Danas imade društvo svojih
875 sijela sa 60,000 članova, 918 pučkih knjižnica,
605.000 knjiga i držalo je do 223 večernjih prosvjet-
nih kurzova. Društvo imade svoje centralno sijelo u
Minchenu, a financira u svemu do 9 listove. Po cr-
kvama se nedavno po preporuci episkopata prvi puf
skupljalo za društvo i sakupilo se do 23.000 Maraka“
Pe istom uzoru osnovana su društva ove vrsti u istoče
noj Pruskoj, Badenu, Wirtembergu i Šleskoj, a sada
se adi na tom, da se takova društva osnuju u Špa-
njolskoj, Poljskoj, Italiji, Americi, Litvanskoj i u Českoj.
Jubilej moravskog poliglota. Dne 8. maja pro-
slavio je svoju šesdeset godišnjicu rogjenja župnik
Alojzij Kondelka u Moravskoj, koji je u književnosti:
poznati pod pseudonimom O. S. Vetti. Učeni ovaj sve-
čenik zna 33 jezika, a svoje prevode je izdao iz 27
jezika. Nu da čovjek može vladati s toliko jezika,
mora da
bude vanredno nadaren i vanredno marljiv.
osebine odlikuju ovog českog Mezzofantia.
dan, a da ne ustane u zoru, u ljetno doba
i po ponoća, a zimi nešto kasnije, onda sje-
sta, urcat knjigama u raznim jezicima i novi-
nama. domaćim kao sa svih strana svijeta. Iz kuće
nikada ne ide bez knjige. Još uvijek marljivo uči i
ujedno marljivo prevagja lijepa strana djela do kasno
u noći. — 1 u nas ima. ljudi, koji su znali i znadu
mnogo jezika. Od živih ćemo spomenuti Franju Bu-
riana, koji zna okolo 30 jezika, a za d.ra Janeza Kreka
se zna, da je osim neslavenskih jezika govorio sva-
kim slavenskim jezikom .kao materinjim.
za
Pisma iz naroda.
BLATO (na Korčuli,) Neše priliče. Kad bih htio
da vam vjerno ocrtam moralno-socijalni i politički
život u našem mjestu, to bi trebalo da vam toliko
toga ispišem. Prostor vašeg lista je omegjen, a i da
bi ste mogli štampati, meni bi bilo teško latiti se toga
posla, jer bi trebalo zadrijeti u teške rane, Sada je
svakako kod nas na dnevnom redu učitelj Raško.
Nijesam ga pitao smijem li o njemu pisati, pa me je
strah, da me ne nazove izdajnikom, prodancem i slič-
nim, Ta molim Vas, od njega se mora imati pošto-
vanja i pred njim bi morao svak da strepi! On vam
je opunomoćnik i -predsjednik »Težačke sloge«. Ne
mari ništa, što Vam je on radikal, pa u.isto doba i
predsjednik zemljoradničke stranke u Blatu. Ta ko
vam to u Blatu od težaka razumije! Čovjek Vam
može bili i kapetan crnogorskih legijonaša, pa sada i
radikal i zemljoradnik sve skupa. Oa je svakako za
težake blatske sada zemljoradnik, a kakav se je pred-
stavljao na putovanju u Dubrovniku, Zagrebu, Beo-
gradu, to se blatskih težaka ne tiče! Što ga »Du-
brovnik« slavi kao vatrenog radikala, koji je prosuo
u Blatu jaku organizaciju radikalske stranke, to blatski