Prežalosna je naša sadašnjica!
: Tužni glasovi sližu nam iz bijelog Zagreba grada.
Sto se ovih dana dogagjalo u tom našem hrvatskom sre-
dištu, mora da duboko zadire u srce svakog iskrenog
| Hrvata. Tu je prolivena hrvatska krv navijestila gro-
zan gragjanski rat!
Vlastodišci su stoga slobodni grad Zagreb uda-
li — obznanom ! :
Kao pod zloglasnom Cuvajevom madžarskom
ladavinom izdane su apsolutističke naredbe, zabra-
njeno je gragjanima sakupljanje u skupiname, poslije
9 sati moraju se zatvarati svi javni lokali, raspuštena
u društva Hrvatskog Sokola, Hrvatske Žene i druga,
mnogi su gragjani pozatvarani. Jaki su odredi žan-
\darmerije poslani u Zagreb za pojačanje tamošnje
i policije, da patroliraju gradom, a njihovo će uzdrža-
\vanje ići ma teret gradske općine.
Zagreb je u stanju slično opsadnom !
Gdje je uzrok ovim žalosnim pojavama ?
Još nam je u pameti svježe ono opće odušev-
jenje prigodom prevrata 1918. Kakav li je onda zanos
vladao u svim staležima bez razlike vjere i plemena
\u nepreglednim masama naroda! Onda je Zagreb po-
azao, kako ljubi svoju slobodu i nezavisnost.
Kako je pak Zagreb dočekao prvi put u svojoj
redini bivšeg Regenta današnjeg Kralja Aleksandra ?
(akvu je ljubav i odanost cnda iskazao hrvatski na-
1od u svojoj prijestolnici kraljeviću svoje krvi! To su
eizbrisive uspomene! . :
Nu kao da je mekima smetala ova jednodušna
privrženost Hrvata ovoj državi! Počele su smetnje i
mutnje, koje su sve većma hladile zanos i odušev-
enje Hrvata, pripravljahu se sve nesnosnije prilike i
vi eto stojimo pred činjenicom da danas Zagrebom
i drugim hrvatskim mjestima vlada razočaranje ogor-
nje. U Zagrebu se lije bratska krv!...
Današnje stanje u Hrvatskoj i raspoloženje Hr-
vata rezultat su teških povreda majosjetljivijih čuvstava
hrvatske: duše, koja reagira na izazove bezobzirnog,
hegemonističkog baš oligarhičkog režima, koji u sebi
ije mnogo orijentalnog bizantinstva sa karakteristi-
ama brutalnosti i korupcije.
Naravno da ovakav režim daje obilje materijala,
da s druge strane ambiciozni demagozi tjeraju masu
drugu skrajnosti, te megju bratskim plemenima puca
e veći jaz, stvara se formalno neprijatel stvo, koje ne
amo gdje će prestati. i
= Da, naš istočni grijeh je današnji naš Ustav!
Da, pravi razlog današnjim žalosnim krvavim
ogogjajima u našem prosvijetljenom Zagrebu nala-
mo u zlosretnom nedonoščetu centralističkom Vidov-
inskom 'Ustavu, koji je omogućio bezobzirnu, neho-
inu korupcionističku, brutalnu oligarhiju i hegemo-
iju jednog plemena na teret drugih kulturnijih i na-
tednijih, koji se nedaju zarobiti.
S toga Zagreb i krvavil!...
Na ovom putu idemo u susret strašnim danima,
li strepimo pred neizvjesnošću razvitka sadašnje tra-
dije našega naroda, čiju sudbinu vlastodršci, hege-
loniste i demagozi stavljaju na kocku.
Katastrofa neće mimoići naš narod, ako se na
ijeme ne odstrani pravi uzrok ovih žalosnih dogo-
aja — sadašnji režim !
lan katoličke štampe.
| Godine 1919. potekla je iz Španije inicijativa,
se po svem svijetu slavi biagdan sv. apostola Pe-
Pavla kao dan dobre štampe i sv. Otac papa
igoslovio je ovaj pothvat, te ga preporučio vjernicima
oga svijeta. Zagrebačko se je Pijevo društvo o-
lo na sve hrvatske biskupe s molbom, da odrede
oslavu ovog dana na poznati već način. Ovoj su se
tiolbi već tada odazvali gotovo svi Ordinariji hrvat-
skih dijeceza i: odredili: sakupljanje milostinje za ka-
štampe sudjelovalo je organizovano sedam biskupija,
koje su sabrale okruglo 70.000 K, premda je društvu
stajalo na raspolaganje kratko vrijeme, te su se pri-
preme morale na hitro obaviti,
Kad se je mjeseca travnja 1920. sastala u Zagrebu
konferencija jugoslavenskog episkopata, Pijevo je dru-
štvo podnijelo izvještaj o svom djelovanju i uspjehu
ove svoje mlade akcije, te zamolilo, da se skupno o-
dredi jedinstvena proslava ove akcije. Episkopat je u
svojoj okružnici udovoljio molbi društva i odredio
obvezatno za sve biskupe sabiranje i proslavu tog
dana. Iznosi se imadu otposlati bilo odnosnim du-
hovnim stolovima, bilo neposredno Pijevom društvu,
a od svega bruto-primitka ima se desetina izlučiti za
Petrov novčić, Na temelju ove okružnice obavio se
godine 1920. drugi Dan katoličke štampe organizovan
u jedanaest hrvatskih biskupija, te je sakupljena znatna
svota od preko 133.000 K. Toliki iznos nije se do
tada još nikada bio sabrao za katoličku štanpu u nas.
Znak, da je ovo pitanje priraslo bilo srcu svih katolika.
Osobito se istakoše dijeceze zagrebačka, djakovačka i
sarajevska, koje same sakupiše preko 100.000 K, a
zatim senjska, dubrovačka i mostarska, koje sakupiše
svaka preko 6.000 K. :
U godini 1921. prigodom trećeg dana katoličke
štampe provedena je organizacija u svim biskupijama
izuzevši Vojvodinu. Ovog puta uhvatiše se u kolo bi-
skupije šibenska, krčka i zadarska. Sveukupni rezultat
u petnaest biskupija takav je, da su ga zabilježile sa
zloradošću i protukatoličke novine. Uspjeh trećeg dana
katoličke štampe bio je trostruko veći od drugoga
naime 291.327 K. Nadamo se da će četvrti ovogodiš-
nji »Dan Kat. Štampe« nadmašiti sve ostale, jer se
katolici bude i osvješćuju, te uvigjaju potrebu i korist
»Katol. Štampe.«
frvalska: Pučka novinska zodige“ U Zagrebu.
Naša katolička štampa nalazi se u veoma teškim
financijalnim prilikama, jer je uzdržavaju duševni rad-
nici i to s najvećim žrtvama, Neprestano podizanje i
onako vrlo visokih cijena tiskarskih proizvoda i teške
životne prilike radnika, koji su prinuždeni neprestano
boriti se za povišenje svojih plaća, uvećava ie žrtve
gotovo u beskraj.
Dosadanje nas iskustvo uči, da se katolička
štampa može održati u borbi s liberalnom i bezvjer-
skom štampom i da može uspješno vršiti svoje duž-
nosti prema narodu u ovo teško doba samo onda,
ako se svi oni, koji za tu štampu bilo na koji način
rade, organizuju na zadrugarskom. osnovu. Ta je mi-
sao potpisane dovela do odluke, da osnuju , Hrvatsku
pučku novinsku zadrugu“ ma temelju samopomoći i
uzajamnosti s ograničenim jamstvom.
Da uzmogne što više katolika postati članovima
ove zadruge, ustanovljuje se veličina jednog za-
družnoga dijela s 100 dinara, a jamstvo je dvostruko.
Zadaća je ove zadruge nabaviti tiskaru, štampati ka-
toličke novine, časopise i knjige.
“Poradi toga se obraćamo na sve katolike s po-
zivom, da upisom jednoga ili više zadružnih dijelova
pristupe u »Hrvatsku pučku novinsku zadrugu«. Time
će najbolje izvršiti svoju dužnost, koju im nameće
njihovo vjersko, kulturno, socijalno i političko naziranje.
Upisnina za svakoga člana iznosi bez obzira na
broj zadružnih udjela 10 dinara. Polovica se upisane
svote ima uplatiti odmah, jedna četvrtina do 1. kolo-
voza, a zadnja četvrtina do 31. prosinca o. g.
Tko želi pristupiti kao zadrugar, neka se s obič-
nom dopisnicom obrati na »Hrvatsku pučku novinsku
Zadrugu« u Zagrebu I. pošt. pretinac 153., koja će mu
odmah poslati uplatne listovečekovnoga ureda i ostale
potrebne tiskanice.
U Zagrebu .na dan Presvetog Trojstva 1922.
Dr. Janko Šimrak nar. poslanik, Dr. Ante Duli-
bić nar. poslanik, Dr. Josip Andrić novinar, Dr. Augus-
tin Juretić Zagreb, Dr. Velimir Deželić nar. poslanik,
Dr. Stjepan Filipović sveuč. profesor, Dr. Mojsije Vio-
loni Brčko, Dr. Vendo Megler tvorničar, Dr. Zvonimir
Šprajcer Sarajevo, Dr. fra Dominik Mandić Mostar,
Jerko Vodanović Split, Vjekoslav Gortan ravnatelj Za-
greb, Antun Mstasović ravnatelj banke Djakovo, P
Jesih, Zagreb. == || fi i
avao. ,
"Cijena Je listu sa donašanjem u gu ili poštom za mjesec dana K 12. Izlazi svakog utornika. Oglasi, zahvale i priopćena po posebnom cijesiku. — Odgovorni
o Platlvo i utuživo u Dubrovniku ——— ME : urednik _A, Fič. — Vlasništvo Odhora Narodne Svijesti, —
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrvat. Tiskare. Pojedini broj 4 Kr. Tisak Dubrovačke “Hrvatske Tiskare. —- Rukopisi se ne vraćaju
Zagreb krvari! toličku štampu. — Kod ovog prvog Dana katoličke
.e...e
Amnestija.
Na dan kraljeva vjenčanja izišao je u »Službenim
Novinama« ukaz o amnestiji. Ukazije opširan te u de-
talje navodi krivična djela, koja se posve amnestiraju
ili za koja se snizuje kazna. Od amnestije su isklju-
čeni kažnjenici iz solunskog procesa i komunisti. Ta-
kogjer su isključeni lihvari, korupcionisti i oni zva-
ničnici, koji su primali mito, To je učinjeno zato, jer
su ovi ljudi omraženi u narodu, pa bi njihovo pomi-
lovanje loše djelovalo ma široke narodne slojeve. Dok
je činjenica, da ovi ljudi nijesu pomilovani, pobudila
odobravanje, to vlada općenito negodovanje, što kralju
nijesu predloženi na pomilovanje politički krivci.
Oproštene su bezuslovno za djela do 8/6 1922:
Kazne do 2 mjeseca ili do 1.000 dinara.
Oproštene su uslovno za djela do 8/6 1922:
Kazne preko 2 do 6 mjeseca u cjelini i kazne preko
6 do 12 mjeseca za 3/4, pod uslovom da za 5 godina
ne učine kakav zločin ili prestup ili prekršaj iz koristi.
Oproštene su bezuslovno za djela do 9/1 1922:
Kazne preko 12 mjeseca: za 1/4 ako nije prije kažnjen
za zločin; za 1/5 ako je prije kažnjen za zločin.
Oproštene su bezuslovno kazne za djela, za koja
je osugjen za vrijeme rata od gragjanskih ili vojnih
sudova ako kazne ne premašuju 12 mjeseca.
Izuzete su: a) Krivice po zakonu o zaštiti države ;
b) Primanje mita kao javni organi; c) Osude za djela
kažnjiva po zakonu o suzbijanju skupoće od 30/12
1921. i specijalnim zakonima, za lihvarstvo, za pove-
ćavanje cijena ili verižnu trgovinu.
Mišljenje nar. poslaika M. flvramovića o hrv.-srp. pitanju.
Pozvan od uredništva »Srp. Knjiž. Glasnika«,
da iskaže svoje mišljenje, ovaj zemljoradnički posla-
nik iz Beograda, kazao je nešto, što bi trebalo da sa-
danjt državotvorci dobro zapamte. Onu je kazao:
»Dajući svoje mišljenje o tome, kako treba orga-
nizovati našu državu, vi ste i nehotice pogodili misao
svih onih, koji neće nasilja, ma s čije strane ono bilo.
Ne može se ništa bolje reći nego što ste vi rekli:
»Našu državnu zajednicu treba organizovati slobod-
nom saglasnošću i ravnopravnom voljom Srba, Hrvata
i Slovenaca. Ne može li se tim putem spor riješiti,
t. j. slobodnom saglasnošću i ravnopravnom voljom,
onda neko bude za Hrvatsku i Sloveniju onako, kako
Hrvati i Slovenci žele. Glavno je da budemo zajedno.
Često se s izvjesnih srpskih strana pominju žrtve, koje
su Srbi podnijeli u ratovima za oslobogjerje. Ne smije
se gubiti iz vida, da ako Srbi unose taj kapital i Hr-
vati i Slovenci unose svoje lepte.
Uz to sene smije zaboraviti: 1) da Hrvati i Slo-
veni sudjeluju materijalno surazmjerno više za dobro
zajednice. 2) da i jedni i drugi unose u zajednicu
veću i.bolju količinu i kakvoću saobraćajnih sredstava.
3) da oni unose napredniju zemljoračnju i stočarstvo.
4) da oni unose razvijeniju i raznoobrazniju industriju.
5) da oni unose savršeniji irgovinski i financijski a-
parat i sistem. 6) da najzad oni unose uopće savrše-
niji sistem administrativne tehnike.
Tako rezonujući, a polazeći uvijek sa gledišta,
da su nam Hrvati i Slovenci braća i da s njima mo-
ramo biti zajedno, mi ćemo postepeno utrti put dmoj
zajednici, koju samo dug život zajedno stvara, a koju
sada, zbog raznoobraznih socijalnih sredina, ne mo-
žemo odmah postići, niti smijemo forsirati da se to
što prije — pošto-poto — postigne.“
Kulturne vijesti,
Duboka težnja za religioznim životom struji
snažno cijelim svijetom, Neugašljiva iskra božanska,
koja se krije u ljudskoj duši, (a koju prikazuje sv.
Augustin riječima: »Nemirno je srce naše, o Bože,
dok se me smiri u tebi«) — budi se ispod pepela
materijalizma. Smijemo li reći, da dah Božje ljubavi
i opet obnavlja lice zemlje? Čini se, da je tako. Jer.
dok su se u predratno doba religiozna pitanja tretirala